Šta je dijaspora znala, zapravo, o popisu

Piše: Admir Fazlagić

Završio je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini i krajem oktobra počinje obrada podataka. Do konačne objave rezultata građani BiH čekat će 15-ak mjeseci, a prvi preliminarni rezultati očekuju se u roku od 90 dana.

Državljani BiH, koji su za vrijeme popisa van zemlje, mogli su na sajtovima bh. ambasada u stranim zemljama naći obrasce za popis stanovništva i domaćinstava, kako bi se popisali.

Ipak, pitanje je – jesu li građani van BiH koji posjeduju državljanstvo bili dovoljno informisani kako bi se popisali i šta je to što su ambasade u inostranim zemljama učinile da bi se oni popisali?

Živim u Makedoniji i imam nekoliko prijatelja i poznanika, koje su nesretne prilike navele da napuste svoju domovinu. Neki tu žive već dugo u bračnoj zajednici, dok su pojedinci zbog poslovnih prilika ostali u Makedoniji.

Ambasada bez posebne uloge

Kada sam ih upitao koliko su informisani o popisu, hoće li se i kako popisati, uglavnom su me gledali blijedo, kao da im nešto nije baš sasvim i cjelovito jasno.

Iz njima poznatih razloga nisu željeli govoriti za medije, a u neformalnim razgovorima njihove izjave su bile veoma slične.

Oni sredovječni kažu da baš nemaju dobro poznavanja kompjutera i interneta, pa im je potrebna pomoć kako bi to učinili, a mladi su isticali da to nije problem, da će se lako snaći.

Kako bih saznao više konkretnih informacija o popisu, kontaktirao sam Ambasadu BiH u Skoplju. Sa obećanjem da će me njihova savjetnica kontaktirati i zvanično obavijestiti o popisu, neoficijelno su me obavjestili da se u Ambasadi ne mogu popisati građani koji žive u Makedoniji, a posjeduju državljanstvo BiH, nego da na zvaničnom web sajtu Ambasade mogu naći link, preuzeti obrazac za popis stanovištva i domaćinstava, te ga poslati poštom na datu adresu.

Po definiciji, popis je izuzetno važan statistički instrument koji koristi država u kreiranju strategija i sveopćeg razvoja društva i blagostanja građana, kao glavnog cilja ove obimne operacije.

Na pitanje da li postoji neki problem u vezi sa popisom na koji se građani žale i koja je konkretno funkcija Ambasade BiH u vezi sa popisom, rekli su kako problema do sada nema, da Ambasada nema neku posebnu i važnu ulogu, već da ih samo treba uputiti na web sajt da preuzmu već spomenuti obrazac.

Očito da se relevantni faktori nisu potrudili u vezi sa popisom stanovništva van BiH, te da nije mali broj onih koji se radi nedovoljne upućenosti, a ne svojom krivicom, nisu mogli popisati. Nimalo nije za potcjenjivanje broj državljana koji žive van BiH, a koji su se trebali popisati.

Pitanje je ko će snositi odgovornost za očiglednu indiferentnost i nefunkcionalnost ambasada BiH u inozemstvu, osobito u Makedoniji, a možda je još važnije pitanje ko će platiti ceh nepopisanog stanovništva.

Eurostat je zaključio kako je cijeli proces protekao glatko i transparentno. Terenski dio završen je u predviđenom roku.

Međutim, ovo nije finalizacija tog procesa. Važne aktivnosti, kao što su kvalitativna kontrola, obrada podataka, analiza i uspoređivanje rezultata tek predstoje. Ovo je rad koji može trajati i do godinu i pol. Vrlo je važno da sve protekne veoma transparentno, uz pravilno dokumentiran materijal.

Statistička operacija ili manipulacija

Hoće li se u nekoj od ovih poslijepopisnih aktivnosti detektirati nefunkcionalnost i neinvolviranost ambasada u popisu stanovništva i kako će se moći ispraviti ove greške, do daljnjeg ostaje enigma.

Po definiciji, popis je, ili bi konačno trebao biti, izuzetno važan statistički instrument koji koristi država u kreiranju strategija i sveopćeg razvoja društva i blagostanja građana kao glavnog cilja ove obimne operacije.

Evidentni su bili teški ambijent za vrijeme provođenja popisa i brojne nepravilnosti koje su ga pratile.

Pitanje je ko će snositi odgovornost za očiglednu indiferentnost i nefunkcionalnost ambasada BiH u inozemstvu.

U Makedoniji je 2011. popis prekinut, pa je, s pravom, dobio epitet “neuspjeli”. Ni Srbija i Crna Gora se ne mogu pohvaliti da su bez poteškoća proveli ovu naizled laku statističku operaciju.

Na kraju, pitam se da li smo mi na Balkanu zaista toliko neorganizovani pa nemamo kapaciteta provesti, bez posebnih turbulencija i problema, prostu statističku operaciju zvanu popis ili nam tako odgovara da budemo u tom začaranom krugu, da nam svi budu krivi, a samo mi sami sebi ne?

I konačno, nakon navedenih činjenica, u dilemi sam – je li popis statistička operacija ili statistička manipulacija?

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera