Dežela tone, mornari farbaju ogradu

Prema 'neposlušnim' medijima, koji prenose mišljenja kolega iz inostranstva, slovenska Vlada preduzima konkretne mjere (EPA)

Piše: Aleksandar Mlač

Ne tako daleke ratne 1994. godine u Bosni i Hercegovini zapitao sam sarajevskog profesora Esada Durakovića o tome kako se osjeća u beznađu ratnih uslova – bez hrane, vode i svega što pripada civilizovanom čovjeku. “Kao mornar čiji je brod zahvatila oluja”, odgovorio mi je profesor i dodao: “Brod tone, a mornar i dalje farba ogradu.” Tako nekako se danas osjećaju i žitelji Slovenije.

Zapadna štampa, finansijska i politička, bavi se ovih dana prognozama da li je Slovenija sljedeća na crnom spisku zemalja pred bankrotom. Prognoze nisu nimalo dobre. Prema njima, nema sumnje da će državica na “sunčanoj strani Alpa” stati u red sa Španijom, Italijom, Grčkom i drugima koji će zatražiti pomoć evropskih i svjetskih finansijskih institucija za izlazak iz krize. Drugim riječima, biti pred bankrotom.

Mjesečna pretplata ‘u ime štednje’ za nacionalnu radio-televiziju smanjena za jedan euro, što će imati dugoročne posljedice i otpuštanje ili prekid saradnje s blizu 400 saradnika.

Sa stranom štampom se u najvećoj mjeri slaže i domaća. Ona dodaje svoja razmišljanja. Sa Zapada je stigla i dužnička kriza. Model neoliberalnog kapitalizma. Teza da je tržište bez nadzora države svemoćno. Laisse fair, laisse passe. Sigla su i obaranja rejtinga države od najvećih svjetskih agencija. Prema “neposlušnim” medijima, koji prenose mišljenja kolega iz inostranstva, slovenska Vlada preduzima konkretne mjere.

Tako je mjesečna pretplata “u ime štednje” za nacionalnu radio-televiziju smanjena za jedan euro, što će imati dugoročne posljedice i otpuštanje ili prekid saradnje s blizu 400 saradnika. Ali i na kvalitet programa. Na razvoj demokratije. Odluka sa štednjom zaista nema veze.

Ministar kontra premijera

Stanje je dramatično i u drugim oblastima, koje na neki način više utječu na kvalitet života. Slovenija je treća u Evropskoj uniji po rastu cijena hrane, sedma po skupoći energenata, koji kao naftni derivati, naprimjer, utječu na skok skupoće poljoprivrednih i drugih proizvoda, tako da je i bruto društveni proizvod pao na 3,2 posto.

Brod tone, a njegov kapetan, predsjednik slovenske Vlade Janez Janša, izjavio je nedavno da zemlji “u oktobru prijeti bankrot ukoliko ne uspijemo prodati državne obveznice” i s time se zakrpe rupe koje uzrokuju krizu. Od prodaje obveznica bi Slovenija istržila dvije do tri milijarde eura. To joj u dva dosadašnja pokušaja već nije uspjelo. Premijer se, dakle, slaže s pisanjem štampe u inostranstvu. Ali, onda nešto ne štima.

Od prodaje obveznica bi Slovenija istržila dvije do tri milijarde eura. To joj u dva dosadašnja pokušaja već nije uspjelo.

S premijerom se ne slaže njegov ministar finansija Janez Šušteršič, koji smatra da Slovenija sama, bez strane pomoći, može izaći nakraj s krizom. Kao argument navodi činjenicu da se već izvode određene mjere i pripremaju nove, koje trebaju doprinijeti konsolidaciji javnih finansija i jačanju Slovenije.

Ministar se zato složio s generalnim sekretarom Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj Anhelom Gurijom, koji je prilikom posjete zemlji rekao da Sloveniji ne prijeti bankrot, ali pod uslovom da provede sve potrebne reforme. U tom smislu je Šošteršič naglasio da je već pripremljen paket zakona iz oblasti upravljanja državnom imovinom, penzionog sistema i tržišta rada, kao i paket mjera za podsticaj privredne aktivnosti i povećanje konkurentnosti privrede.

Zanemarivanje mudrosti

Neslaganje ministra s premijerom je pomalo čudno ukoliko se Janšine najave ne shvate kao droga za domaću upotrebu. Natjerati opoziciju u Parlamentu na brzo usvajanje pomenutih zakona. Protiv tih istih zakona i mjera bila je Janšina stranka u vrijeme dok je predvodila opoziciju. Sve dok nije došla na vlast upravo na tom protivljenju. Da su usvojeni prije nekoliko godina, Slovenija možda ne bi bila u poziciji da svjetski mediji iznose argumente o tome da je pred bankrotom.

Možda, jer u krizi nije samo Slovenija, a njen izlazak iz krize nije ovisan samo od nje i od prodaje obveznica, već i od izlaska iz krize njenog najvećeg trgovinskog partnera Njemačke i drugih tržišta. Slovenija će za izlazak iz krize morati prodati i svoje najplodonosnije firme u kojima država ima učešće, kao što su Mercator, Nova Ljubljanska banka, Triglav osiguranje… Globalizacija i međuovisnost su učinili svoje. I u dobru i u zlu. Ono dobro je kratko trajalo. Iz onog lošeg će se, po logici, stvari prve izvući najrazvijenije države svijeta, kao, naprimjer, Sjedinjene Amričke Države sa svojih 16.000 milijardi dolara duga.

Slovenija će za izlazak iz krize morati prodati i svoje najplodonosnije firme u kojima država ima učešće, kao što su Mercator, Nova Ljubljanska banka, Triglav osiguranje…

Za sudbinu Slovenije zabrinute su i zemlje u regionu Zapadnog Balkana. Kao, naprimjer, Hrvatska, koja je zabrinuta za sudbinu svog izvoza u deželu. Zabrinute su sve zemlje u regionu u kojima su slovenski kapital i preduzeća kroz obimne investicije tražeći jeftinu radnu snagu i tržište nekada donosili nova radna mjesta, a sada unose i krizu.

Ponovo se potvrdila teza Pokreta nesvrstanih, prvi put promovisana na Drugom samitu u Kairu, nazvanom Ekonomski samit, da nema razvoja najrazvijenijih zemalja bez bržeg razvoja nerazvijenih, nazvanih i “trećim svijetom”. Zanemarivanje te mudrosti je i dovelo do sveopšte krize, jer i ono što proizvedu razvijeni nemaju kome prodati. A danas je i EU podijeljena na razvijeni sjever i siromašni jug.

Kriza morala

Da bi se uvjerili u tačnost ove konstatacije, pogledajte samo geografsku poziciju zemalja pred bankrotom – od Španije, preko Italije i Portugala do Grčke. Na koji će se način bogati spasiti iz krize? Hoće li razvijeni ponovo negdje pokrenuti ratnu mašineriju, koja će zaposliti njihove firme koje prodaju oružje? Hoćemo li ponovo jesti hranu iz ratnih rezervi kako bi radila njihova industrija hrane? Hoćemo li ponovo trošiti lijekove, kojima je odavna istekao rok trajanja kako bi farmaceutska industrija radila? Naravo, za bogate.
Ne vrijedi biti prorok i nuditi odgovore. Ni na pitanje prijeti li nam zbog svega toga treći svjetski rat. Rat je uvijek nekome bio brat. Barem je Bosancima i Hercegovcima to jasno.

Za sada možemo odgovoriti jedino na naslovno pitanje. Za izvlačenje iz krize Slovencima predstoji težak period štednje, visokih cijena i poreza, malih plata i nezaposlenosti. Čak i ako se ispuni premijerova želja da država proda svoje obveznice. Do oktobra.

Ko će prvi spašavati glavu? Vjerovatno oni koji na računima u inostranstvu imaju novaca za takvo šta.

A dalje bit će sasvim svejedno da li je na vlasti desna ili lijeva vlada i ko je na vlasti. Državno srebro bit će već prodano, uz sve posljedice koje slijede nekritičnom tumačenju kapitalizma, rasturanju i pljački firmi, lošem odnosu prema prirodnim bogatstvima… Nakon krize morala, neopravdanog bogaćenja, krađe… uslijedila je ekonomska kriza. Ustvari, ekonomska kriza je i uzrokovana krizom morala. Ne samo u Sloveniji.

Sve podsjeća na nedavnu nesreću balona u blizini Ljubljane. Vjetar je pri zemlji zahvatio balon, a njegov pilot nije uspio spriječiti katastrofu i 32 putnika su počela iskakati iz korpe. Ko će prvi početi iskakati iz slovenske nesretne “korpe”? Ko će prvi spašavati glavu? Vjerovatno oni koji na računima u inostranstvu imaju novaca za takvo šta.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec rekao je da je samo trećina slovenskih poduzeća kreditno sposobnih te da 15 do 20 posto kompanija ne vraća na vrijeme kredite.

Published On 06 Jan 2012
Više iz rubrike Piše
POPULARNO