Šef UN-a dira u makedonski osinjak
Piše: Janusz Bugajski
Spor između Makedonije i Grčke ostao je nepromijenjen od samita u Chicagu u maju, kada je Skoplju ponovo blokiran ulazak u NATO. No, nedavna posjeta Ban Ki Moona, generalnog sekretara Ujedinjenih naroda, regionu ne samo da nije doprinijela pronalasku bilo kakvog rješenja, već je ustvari obnovila sukobe između dva balkanska susjeda.
Banove izjave u Skoplju i Atini trebale su udahnuti novi život u proces pregovora, na čijem rješenju UN-ov izaslanik Matthew Nimetz radi od 1999. Ban je izjavio da je UN odlučan da pomogne u pregovorima, no, ironično, njegova izjava da “obje strane moraju pokazati predanost podsticanjem pozitivne atmosfere svojim djelima i javnim izjavama” potpuno je neuspjela.
Dok je generalni sekretar UN-a davao izjave, tvrdeći da će UN “uložiti maksimalne napore u pregovorima s grčkim vlastima … kako bi se proces ubrzao”, makedonske i grčke vlasti pokrenule su novi krug verbalnih napada.
Neriješeni sukob ponekad je potreban političkim vođama kako bi pokazali da su prave patriote i branitelji interesa svoje nacije.
Makedonski premijer Nikola Gruevski iskoristio je prisustvo Bana da optuži Atinu za namjerno odugovlačenje pregovora i blokiranje ulaska njegove zemlje u NATO. Gruevski mu je, također, rekao da od Grčke zatraži da poštuje prava makedonske manjine u Grčkoj, čije postojanje Atina uopće ne priznaje. Pokretanje pitanja manjina sa Atinom zasigurno će pogoršati sukob i zatvoriti sva vrata bilo kakvim pregovorima.
Uzajamne optužbe
Gruevski je, također, izjavio da bi Grčka trebala poštovati odluku Međunarodnog suda pravde (ICJ). U decembru prošle godine, ICJ je objavio da je Grčka prekršila sporazum UN-a iz 1995., blokirajući članstvo Makedonije u NATO-u čak i pod imenom FYROM (Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija). Atina je odbila promijeniti svoj stav nakon presude.
Kao odgovor na Banovu intervenciju i reakciju Gruevskog, glasnogovornik grčkog ministarstva vanjskih poslova oštro je kritizirao Skoplje za njegovu “neprekidnu političku propagandu”, te je optužio Gruevskog da propušta ostvariti bilo kakav napredak tokom Banove posjete. Takvi komentari potopili su bilo kakve nade da će putovanje generalnog sekretara UN-a unijeti novi zamah u pregovore. Uzajamne optužbe potpuno su u suprotnosti sa željom Bana da obje strane odustanu od verbalnih dvoboja i stvore pozitivnu atmosferu za razgovore.
U stvarnosti, ni Skoplje niti Atina nisu željni rješenja, jer spor oko imena služi političkim stavovima i ambicijama obje Vlade. Neriješeni sukob ponekad je potreban političkim vođama kako bi pokazali da su prave patriote i branitelji interesa svoje nacije. A neprijatelj je uvijek potreban da bi se dokazalo da prijetnje i opasnosti zaista postoje.
Domaći kritičari Gruevskog tvrde da on nije istinski zainteresiran za članstvo Makedonije u NATO-u ili EU, već opstrukcije Atine koristi za podizanja svoje patriotske reputacije. Ispitivanja javnog mnijenja u Makedoniji pokazuju snažnu podršku zadržavanju sadašnjeg imena zemlje i odbacivanju bilo kakvog kompromisa sa Grčkom, čak i po cijenu međunarodne integracije.
Vlada VMRO-a nastavlja koristiti osjećaje nacionalnog ponosa. Osjetljivo pitanje imena države olakšava prepravljanje historije i prikazivanje današnjih Makedonaca koji govore slavenski jezik kao direktne potomke antičkih Makedonaca, odražavajući nacionalizam ugrađen u grčkoj politici.
Međutim, iako nacionalistički birači VMRO-u osiguravaju većinu među slavenskim Makedoncima, dugoročno oni potkopavaju njegovu privlačnost kao koalicijskog partnera za albanske stranke. A ako ekonomija nastavi slabiti i albanski lideri vide manje koristi od ulaska u Vladu i više koristi u protivljenju Vladinoj politici, onda će koaliciju biti teško održati.
Grčka Vlada je, također, nezainteresirana za rješenje makedonskog spora. Ona je zaglibljena u velikoj ekonomskoj krizi koja bi mogla ubrzati izbacivanje iz eurozone. Također, suočava se sa eskalacijom socijalnih nemira zbog nametanja oštrih mjera štednje, te rastućom konkurencijom među radikalnim ljevičarima i nacionalistima. U takvim uslovima, ne može si priuštiti da Makedoniji preda bilo koji element helenskog naslijeđa.
Neki su posmatrači predložili geografske odrednice za zemlju, kao što su “Sjeverna Makedonija” ili “Vardarska Makedonija” i za takve je opcije bilo neke podrške u Atini. Međutim, grčka Vlada, suočena sa teškoćama usred nacionalne katastrofe, manje je sklona prihvatiti bilo kakvo spominjanje riječi Makedonija u imenu svog sjevernog susjeda.
Premijer Antonis Samaras uporedio je teškoće Grčke sa ponavljanjem Velike depresije u SAD-u. Kao posljedica toga, koalicijska Vlada sastavljena nakon junskih izbora može postati sve više nacionalistička kako bi odvratila kritiziranje ekonomske politike, te nevoljna za kompromis sa Skopljem. Neki analitičari i zvaničnici u Makedoniji, također, vjeruju da grčke vlasti kupuju vrijeme na pregovorima, računajući da će stav Makedonije dodatno oslabiti kroz nestabilnost unutar zemlje.
I zaista, zvaničnici EU-a su izrazili zabrinutost da Makedonija nazaduje po pitanju unutrašnjih reformi. Kritičari optužuju administraciju VMRO-a za “zarobljavanje države” postavljanjem lojalista na sve položaje vlasti, ograničavanjem slobode govora u medijima, opstruiranjem pravosudnih i administrativnih reformi, blokiranjem svakog dijaloga između vlade i opozicije te upuštanjem u autokratsku i populističku politiku koje potiču nestabilnost.
Uprkos Banovim riječima ohrabrenja, rješenje spora oko imena neće se ostvariti kroz verbalnu uglađenost i diplomatsko posredovanje. Ako međunarodna zajednica zaista želi sporazum, onda treba izvršiti pritisak na obje strane u sukobu. Paketi finansijske pomoći o kojima Grčka ovisi kako bi ostala solventna mogu se djelomično usloviti rješavanjem spora oko imena. A podrška Sjedinjenih Država ulasku Makedonije u NATO može biti uslovljena pristankom Makedonije da doda odrednicu svom imenu.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera