Sporazum SDP-HDZ: Korak naprijed, nazad dva

Piše: Adis Arapović

Dokument nazvan „Radni materijal – Provedba presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić&Finci“, usaglašen između nekoliko stranaka i javnosti predstavljen od strane SDP-a, sadrži, između ostalog, nekoliko dominantnih karakteristika.

1. Treba pohvaliti aktueliziranje ovog pitanja, razvijanje međustranačkog dijaloga i pokušaje postizanja konsenzusa po ovom vrlo važnom pitanju, jer isto blokira daljnji EU konvergencijski proces Bosne i Hercegovine, mada je bilo prirodnije da se ovi prijedlozi razvijaju i da se o njima raspravlja u institucijama sistema.

2. Međutim, u samom dokumentu preovladavaju rješenja koja nadilaze opseg spomenute Presude i dominantno se bave inoviranjem ustavnog i zakonskog izbornog okvira s ciljem redefinicije pozicije konstitutivnih naroda i njihovih, direktno i indirektno, izabranih predstavnika., tj. jačanjem kolektivnog, nasuprot individualnog političkog prava.

Gradacija glasova

3. Dokument, de iure, omogućava jednako pasivno biračko pravo, čime zadovoljava jedan dio zahtjeva iz Presude, ali primarno na način da predlaže zamjenu neposrednog posrednim izborom članova Predsjedništva BiH.

Međutim, način izbora, brojnost i ovlaštenja klubova delegata u domovima naroda Federacije BiH i države, de facto, onemogućavaju jednak pravni položaj pripadnika i predstavnika svih građana BiH, u odnosu na pripadnike i predstavnike konstitutivnih naroda, što je, također, zahtjev Presude.

4. Domu naroda Parlamenta BiH daju se veća ovlaštenja od postojećih, pri čemu njegova uloga gotovo u potpunosti kopira ulogu Predstavničkog doma, ne praveći razliku između donjeg i gornjeg doma Parlamenta (uostalom, kao i u Parlamentu FBiH).

Umjesto da se ovlaštenja Doma naroda reduciraju na „vitalni nacionalni interes“ (kao u RS-u), Dom naroda koji nema legitimitet direktno izabranih predstavnika, ostaje mjesto političke, delegitimizirane kontrole zakonodavnog procesa, ostavljajući mogućnost da jedna stranka ili četiri delegata blokiraju Parlament.

Posljedica ovakvog rješenja bilo bi i gubljenje „manjinskih konstitutivnih“ delegata iz kantona gdje je određeni konstitutivni narod u relativnoj matematičkoj manjini. 

5. Predlaže se ponderiranje aktivnog biračkog prava, tj. gradacija glasova kroz tzv. „vrijednost glasa“, ovisno o nacionalnoj i teritorijalnoj pripadnosti, što je suprotstavljeno evropskoj praksi i zahtjevu Presude.

Time bi glasovi birača vrijedili shodno tome da li su ih dali „više vrijednom“ ili „manje vrijednom“ kandidatu, nacionalno predisponiranom, a stranke bi, shodno ovakvom modelu, u konačnom izračunu dobile „etničke koeficijente“ za delegatska mjesta u federalnom Domu naroda.

To, pak, podstiče stranke da nominiraju isključivo kandidate „većinskog konstitutivnog“ naroda u datom kantonu, bez kandidata drugih naroda ili ostalih, što vodi ka potpunoj etnicizaciji listi.

Posljedica ovakvog rješenja bilo bi i gubljenje „manjinskih konstitutivnih“ delegata iz kantona gdje je određeni konstitutivni narod u relativnoj matematičkoj manjini.

Npr. teško da bi u Domu naroda FBiH više bilo hrvatskih delegata iz BPK, USK ili srpskih delegata iz Kantona Sarajevo.

6. Također, predviđeni algoritam podjele delegatskih mjesta u Domu naroda FBiH bio bi toliko neuravnotežen da bi manje od 20% od ukupnog broja glasova u FBiH (u HNK, ZHK, PK i K10) bilo dovoljno jednoj ili dvjema strankama da monopoliziraju ili blokiraju rad federalnog Doma naroda, a time i federalnog Parlamenta, bez da se oubziri uloga Doma naroda, kao mjesta zaštite vitalnih nacionalnh interesa, a ne drugog Zastupničkog doma.

Bilo kakav asimetričan način izbora članova Predsjedništva, što je jedno od neusaglašenih pitanja sa strankama iz RS-a, vodio bi dekonstrukciji ustavnog poretka i „tenzijama legitimiteta“. 

7. Dokument nagovještava zloupotrebu rezultata popisa stanovništva 2013, jer bi fakultativno pitanje o nacionalnoj pripadnosti bilo iskorišteno za legitimaciju nacionalno-teritorijalnih izbornih kvota, što je protivno međunarodnim preporukama i konvencijama o političkim pravima.

Time bi svi građani koji ne odgovore na ovo pitanje bili eliminirani iz algoritma za određivanje kvota, što predstavlja uskraćivanje jednakog prava predstavljanja, ali i ozbiljnu statističku grešku.

Ograničeni iskorak

Posredno, građane se podstiče na nacionalno izjašnjavanje, čime se doprinosi nacionalnoj homogenizaciji i etničkoj teritorijalizaciji, na štetu nekonstitutivnih naroda i neopredjeljenih građana BiH.

8. Bilo kakav asimetričan način izbora članova Predsjedništva, što je jedno od neusaglašenih pitanja sa strankama iz RS-a, vodio bi dekonstrukciji ustavnog poretka i „tenzijama legitimiteta“. 

Rezimirajmo, ovaj „radni materijal“ predstavlja ograničeni iskorak u kontekstu napora da se implementira Presuda, konsolidira politička scena, te pripremi kredibilna aplikacija za kandidatski status BiH.

Međutim, s obzirom na to da je svrha dokumenta implementacija Presude, sa svim pobrojanim nedostacima, predstavlja dva koraka unazad, ne doprinoseći konsolidaciji parlamentarne demokratije, jačanju građanske, slabljenjem konsocijacijske, etno-nacionalne matrice, što pak vodi daljnjoj dezintegraciji države i društva.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera