Napad u Burgasu i prilike na Balkanu

Piše: Janusz Bugajski

Teroristički napad na izraelske turiste u Bugarskoj privukao je pažnju na područje koje neki analitičari opisuju kao rastuće leglo antizapadnog terorizma. Uprkos svom negativnom publicitetu i opasnostima koje postoje širom Evrope, terorizam na Balkanu ostaje marginalni fenomen, a džihadizam ima nekoliko lokalnih regruta.

Od kraja ratova u Bosni i Hercegovini i Kosovu, amaterski analitičari tvrde da su džihadisti uspostavili uporište u regionu, te da su rastuća prijetnja zapadnim interesima. U stvarnosti, zanemarena su dva faktora: kontraintuitivne posljedice ratova iz 90-ih i minimalan utjecaj puritanske islamističke teologije i militantnosti.

Uprkos nacionalističkoj retorici u regionu i paranoidnoj propagandi na Zapadu, utjecaj militantnog islamizma u Bosni nije raširena pojava. 

S obzirom na užase, naročito one koje su srpske i hrvatske paravojne formacije počinile nad Bošnjacima muslimanima, iznenađuje činjenica da nije bilo terorističkih ili osvetničkih napada na nebošnjačke zajednice. Na Kosovu, gdje su se dogodili neki osvetnički napadi protiv srpskih stanovnika, počinitelji nisu bili vjerski radikali, već obično članovi porodica civila koje su ubile trupe Slobodana Miloševića.

Trik odnosa s javnošću

Uprkos nacionalističkoj retorici u regionu i paranoidnoj propagandi na Zapadu, utjecaj militantnog islamizma u Bosni nije raširena pojava. Većina Bošnjaka muslimana pripada umjerenoj Hanafi grani sunitskog islama. Mnogi posmatrači izvana ne uspijevaju praviti razliku između vjerskog radikalizma i bošnjačkog nacionalnog identiteta sa religijskom identifikacijom koji se razvio nakon rata 1992-1995. i koji je zasnovan na održavanju integriteta bosanske države.

Paradoksalno, rast muslimanskog nacionalizma i islamističkog utjecaja je vjerovatniji ako bi se Bosna i Hercegovina podijelila. To bi bio odgovor na srpski i hrvatski separatizam, koji bi mogao pojačati borbu unutar Islamske zajednice za budućnost manje bošnjačke države. Podijeljena Bosna bi povećala nezadovoljstvo koje osjećaju glavne žrtve sukoba iz 1992-1995. i mogla bi uvjeriti sve veći broj Bošnjaka u to da su ih zapadne sile izdale. Također, to bi moglo otvoriti novi teren za radikalne vjerske utjecaje.

Čak i među tradicionalno orijentiranim grupama albanskog stanovništva u Albaniji, Makedoniji i na Kosovu, nijedan starješina porodice neće dozvoliti vjerskim fanaticima da određuju način života.

Nacionalističke vođe u Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i drugdje tvrde da vehabizam raste među muslimanskim stanovništvom na Balkanu, te se predstavljaju kao branitelji navodno ugroženih interesa pravoslavnih hrišćana. To je očiti trik odnosa s javnošću, pošto su ultrakonzervativne struje u islamu manjinske na Balkanu i nemaju utjecaj na politiku.

Velika većina balkanskih muslimana su nepokolebljivi protivnici vehabizma. Njihovi sekularni stavovi stvorili su povremene sukobe sa stranim islamskim radikalima koji šire svoj puritanizam među više tradicionalnim vjernicima. Čak i među tradicionalno orijentiranim grupama albanskog stanovništva u Albaniji, Makedoniji i na Kosovu, nijedan starješina porodice neće dozvoliti vjerskim fanaticima da određuju način života, pravila oblačenja ili autohtone izvore autoriteta.

Ipak, kao i u drugim evropskim zemljama, radikalne selefijske struje postoje izvan kontrole službenih muslimanskih zajednica i šačica članova može biti sklona ultrakonzervativizmu. Međutim, vjerske vođe i velika većina stanovništva odbacuju pokušaje vrbovanja Bošnjaka, Albanaca ili drugih muslimana za antizapadnu borbu.

Materijal radikalima

Kada je Albanac optužen za ubistvo dvojice američkih vojnika na aerodromu u Frankfurtu u julu 2011. i kada je priznao da je pao pod utjecaj džihadizma, njega su se uveliko odrekli Albanci širom svijeta koji SAD gledaju kao svog najvažnijeg saveznika i zaštitnika.

U stvarnosti, veći potencijal za terorizam postoji u Londonu, Parizu, Hamburgu ili Madridu, gdje nezadovoljni ili obmanuti mladi muslimani iz različitih zemalja u kojima cvjeta antiamerikanizam, odluče postati mučenici

Ipak, ekstremna djela jedne ili dvije osobe mogu doprinijeti pogoršanju odnosa među zajednicama i dati materijala političkim radikalima. U Bugarskoj je vođa nacionalističke stranke Ataka izjavio kako je Bugarska postala meta terorista zbog tolerantne vanjske politike prema islamskim zemljama. Nekoliko terorističkih djela, poput onog u Sarajevu u oktobru 2011. i u Burgasu ovog mjeseca su, također, iskoristili inostrani dopisnici koji malo poznaju region, ali su željni senzacionalnih naslova. Cijeli Balkan je potom ocrnjen kao tlo za regrutiranje članova za Al-Kaidu.

U stvarnosti, veći potencijal za terorizam postoji u Londonu, Parizu, Hamburgu ili Madridu, gdje nezadovoljni ili obmanuti mladi muslimani iz različitih zemalja u kojima cvjeta antiamerikanizam, odluče postati mučenici sa besplatnom kartom u raj tako što se raznesu na javnim mjestima. Velika urbana područja u zapadnoj Evropi će mnogo vjerovatnije biti tlo za vrbovanje radikala nego uspavani balkanski gradovi. I zaista, militantne grupe sada za svoje krvave ciljeve vrbuju plavokose bijelce i ostale manje upadljive žrtve.

Vijesti o terorizmu na Balkanu mogu postati izgovor za umanjivanje kvalifikacija regiona za članstvo u EU-u, pa čak i za ukidanje vizne liberalizacije za građane Balkana. Također, mogu postati sredstvo u tuđim ratovima.

Američki saveznik

Odmah nakon nasilja u Burgasu, izraelska Vlada okrivila je Iran, a predsjednik Barack Obama opisao je eksploziju kao “varvarski teroristički napad”. Premijer Benjamin Netanyahu tvrdi kako je napad izvršio proiranski Hezbolah, kao dio globalne terorističke kampanje koju ta libanska islamistička organizacija i Iran vode na pet kontinenata.

Bugarska je popularna turistička destinacija za Izraelce, ali je i američki saveznik koji je učestvovao u vojnim misijama u Iraku i Afganistanu.

Burgas je najvjerovatnije izabran kao meta u znak osvete protiv Sofije, te zato što bugarskim sigurnosnim službama nedostaje profesionalizma kakav imaju u drugim zemljama EU-a. Ako izbije novi bliskoistočni sukob, sa Izraelom odlučnim da eliminira iranski nuklearni program koji potencijalno prijeti postojanju Izraela, povijest bi ponovo mogla označiti Balkan kao iskru velikog rata. Ovaj stereotip o regionu postoji od avgusta 1914.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera