Izbori, ‘stričevi’ i neredi

Piše: Aleksandar Mlač

Šteta što u novinama više nema rezultata ispitivanja javnog mnijenja. Možda bi rezultati pokazali koliki je utjecaj demonstracija građana održanih u Mariboru i Ljubljani i najavljenih u Kranju na predstojeće izbore za predsjednika Slovenije. Odlučno “ne” građana protiv korupcije i kapitalizma, koji uništava sve socijalno u zemlji, protiv “nedodirivljiih”, sasvim sigurno će utjecati i na opredjeljivanje birača između dva za drugi krug predsjedničkih izbora preostala kandidata.

U nedjelju, 2. decembra, u Sloveniji će biti održan drugi krug predsjedničkih izbora. U prvom krugu je pobjednik bio bivši premijer i donedavni predsjednik Socijalnih demokrata Borut Pahor. U drugi krug je ušao i aktuelni predsjednik Danilo Turk, profesor međunarodnog prava i bivši diplomata Slovenije u Ujedinjenim narodima, a potom pomoćnik tadašnjeg generalnog sekretara UN-a Kofi Annana. Iz utrke je ispao poslanik u Evropskom parlamentu Milan Zver, koji nije dobio dovoljnu podršku birača.

Posljednje ankete javnog mnijenja pred drugi izborni krug najavljuju novu pobjedu Pahora.

Posljednje ankete javnog mnijenja pred drugi izborni krug najavljuju novu pobjedu Pahora. Tako istraživanje ljubljanskog lista Delo pokazuje da će čak šest desetina birača glasati za njega i da bi bivši premijer vrlo lako mogao postati novi predsjednik.

Sada je već sasvim sigurno da će na tok izbora utjecati velike demonstracije nezadovoljnih građana, koji su u Mariboru protestirali protiv gradonačelnika Franca Kanglera zbog korupcije i drugih mjera (posljednja je bila kontrola brzine automobila u gradu pomoću stacionarnih kamera), kao i održane i ponovo najavljene demonstracije u Ljubljani i Kranju.

Mladi bez perspektive

Pahor je nastavio sa svojom akcijom “Zajedno”, u kojoj je populističkim pristupom pomagao, prije svega, u popravci kuća stradalih u nedavnim poplavama. I sadašnji predsjednik je učestvovao u humanitarnim aktivnostima, naprimjer školskom doručku domaće hrane za sve učenike slovenskih škola, a posebno za najmlađe. Oba kandidata su podjednako za pomirenje dviju tradicionalno posvađanih strana u Sloveniji – ljevice i desnice.

Mnogo određeniji je predsjednik Turk kada je riječ o situaciji u državi. Optužio je aktuelnu Vladu Janeza Janše da je od prethodne (Pahorove) preuzeo model rješavanja duboke finansijske i privredne krize.

“Pogrešna i štetna politika štednje po svaku cijenu, koju je od Evropske unije krajem svog mandata nekritički preuzela prijašnja Vlada [Boruta Pahora], a zatim i sadašnja, dovela nas je u recesiju, pa teret krize prebacuje na one koje je kriza ionako najviše pogodila”, kaže Predsjednik.

Oba kandidata su podjednako za pomirenje dviju tradicionalno posvađanih strana u Sloveniji – ljevice i desnice.

Na malodušnost i ogorčenje utječe i činjenica da mladi, koji u svojoj zemlji ne vide perspektivu, sve češće odlaze u inostranstvo. Slovenija je, kao i cijela Evropa, na raskršću i mora se odlučiti želi li nastaviti putem zacrtanim u Ustavu donesenom u vrijeme osamostaljenja, odnosno s jačanjem socijalne i pravne države ili će ekonomska kriza postati izgovor za odmicanje od tog puta, kaže Turk.

Aktuelni predsjednik i jedan od kandidata za novog predsjednika je u više navrata “stao na žulj” premijeru Janši, a posljednji put je to bilo na jednom od zadnjih suočenja sa svojim protivnikom na televiziji, kada je rekao da premijer izbjegava pojavljivanje na Sudu zbog afere Patria, za šta je od Janšinih advokata dobio poruku da je optužen za uvredu časti.

‘Događanje naroda’

Ni protukandidat za mjesto predsjednika nije štedio riječi na račun pravne države i optužio je Turka da iza njega stoje “stričevi iz pozadine”, odnosno siva eminencija. Smatrajući da posredno misli i na njega, oglasio se i prvi predsjednik Slovenije Milan Kučan, koji je zatražio od Pahora da “stričeve” javno imenuje.

Predizborna kampanja je obilovala nizom zanimljivih detalja, ali je jasno da bi, pored svega, izborna matematika trebala ići u prilog bivšem premijeru, koji je “propao” kao novi-stari predsjednik Vlade, a potom i kao predsjednik stranke Socijalni demokrati, koja ga, uprkos svemu, podržava. No, nameće se pitanje – kako neko ko nije bio dobar premijer i dobar predsjednik stranke može biti dobar predsjednik države? Izborna matematika se naizgled ne bavi time, ali to je ipak samo privid. Kandidiranje evropskog poslanika Milana Zvera bilo je, ustvari, nastojanje da u prvom krugu budu više od dva predsjednička kandidata, s jasnim izgledima da će pokupiti nešto glasova desnice, te da potom desnim biračima poruči da glasaju za bivšeg premijera u drugom krugu.

Hoće li ‘događanje naroda’ i intervencija policije (naredba je stigla ‘s vrha’) okrenuti mišljenje birača i u kojoj mjeri?

A onda je došlo do “događanja naroda” na ulicama Maribora i Ljubljane, koje će biti ponovljeno u petak u Ljubljani, a zatim u Kranju i ko zna gdje još. Tim povodom se u Vladi sastao i Savjet za nacionalnu bezbjednost.

Hoće li “događanje naroda” i intervencija policije (naredba je stigla “s vrha”) okrenuti mišljenje birača i u kojoj mjeri? Da li su nerede u Mariboru i pretvaranje mirnih demonstracija u ozbiljan incident izazvale upravo grupe onih koji će svoj glas dati za Pahora, pitanja su koja se ovih dana mogu čuti po kuloarima. Stranačka disciplina može imati pogubne posljedice, a upitno je koliko ima istine u javnosti izneseno mišljenje da je aktuelni premijer “vođa kojem odgovaraju vanredne situacije”.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera