Čija je starija: turska ili saudijska?

Piše: Mirnes Kovač

Pored sporenja u različitom određivanju kraja ili početka hidžretskih mjeseci, u slučaju ovogodišnjeg određivanja Dana Arefata i Kurban-bajrama, po svoj prilici bilo je i miješanja politike. Bolje kazano, uskogrudnosti tipa “čija je starija”.

Takve stvari nimalo ne koriste vjerskom konsenzusu ni na jednoj strani, u ovom slučaju ni Turskoj ni Saudijskoj. Ali, očigledno je, tamo gdje nema senzibiliteta prema ovako osjetljivim pitanjima u povoljnijem položaju ostaje ona strana kojoj objektivne okolnosti dozvoljavaju da iskoristi prednost upravljanja i supervizije svetim mjestima.

Stajanje na Arefatu

Koliko god se činilo da muslimanskim svijetom vlada sukob intelekta i duha, ovogodišnji Kurban-bajram ipak daje (na)znake da je moguće ostvariti njihovu simbiozu. O čemu se radi?

Dešavale su se ovakve nesuglasice i ranije. I ne samo u pogledu Dana Arefata i Kurban-bajrama, već i u pogledu nastupa ramazana i Ramazanskog bajrama.

Turska je ove godine, za razliku od većine muslimanskog svijeta, ostala pri svom prilično tvrdom stavu da će se u određivanju početka 12. lunarnog mjeseca, mjeseca hadždža, striktno držati astronomskih proračuna. Međutim, Direkcija za vjerska pitanja (Diyanet İşleri Başkanliği) Republike Turske, s druge strane, suočila se sa izborom većine muslimanskog svijeta, a on je da se ipak u pogledu određivanja 1. dana Kurban-bajrama koji pada 10. zul-hidždžeta (10. dana mjeseca hadždža) prati Dan Arefata, odnosno 9. dan zul-hidždžeta.

Stajanje na brdu Arefat, platou udaljenom dvadesetak kilometara od Mekke, glavni je sastavni dio hadždža i bez njega, prema propisima islama, hodočasnik nije obavio hadždž. Naravno, oba ova dana zul-hidždžeta određuju se prema prvom danu, odnosno, problem leži u određivanju završetka prethodnog 11. hidžretskog mjeseca, zul-kaddeta i nastupa hadžskog mjeseca zul-hidždžeta.

Dešavale su se ovakve nesuglasice i ranije. I ne samo u pogledu Dana Arefata i Kurban-bajrama, već i u pogledu nastupa ramazana i Ramazanskog bajrama.

Ove godine Vrhovni sud Saudijske Arabije je odlučio, vodeći se činjenicom da mladi mjesec, iako je nastao 15. oktobra 2012. godine u 12:02. minute po univerzalnom vremenu (UTC), te budući da njegovo viđenje uvečer ovog dana nije bilo moguće, da mjesec zul-hidždže 2012. godine nije mogao početi 16. oktobra 2012. u bilo kojoj zemlji svijeta. Stoga, Saudijci su odlučili da je 16. oktobar zadnji, 30. dan mjeseca zul-kaddeta.

Cilj projekta

Rođenje mjeseca u 12:02 minuta po univerzalnom vremenu, iako virtuelno postojeće, u stvarnosti se nije moglo vidjeti i, prema tvrdnjama “Makkah Calendara”, digitalne on-line opservatorije (http://www.makkahcalendar.org) koju predvodi alžirski profesor dr. Abdulhamid Bentchikou sa timom stručnjaka. Cilj ovog projekta je dosezanje autentičnog, hidžretski tačnog kalendara, koji bi slijedio i tradiciju i pratio naučne proraučune i dostignuća.

Međutim, upravo u ovome što dr. Bentchikou nastoji prevazići desilo se razilaženje. Saudijska Arabija je objavila da je prvi dan mjeseca zul-hidždžeta 17. oktobar, a time i Dan Arefata 25. oktobar, odnosno da je prvi dan Bajrama 26. oktobra, u petak. Turska je ostala striktno pri svome, držeći se astronomskih proračuna.

Iako se formalno argumenti i jedne i druge strane mogu braniti, oni se jednako mogu i osporavati. Bez obzira na proračune koji ovdje nisu sporni, sporna je metoda uzimanja početka nastupa novog hidžretskog mjeseca. Uz to, realne činjenice ipak idu u prilog Saudijskom stavu.

Ove godine Vrhovni sud Saudijske Arabije je odlučio, vodeći se činjenicom da mladi mjesec, iako je nastao 15. oktobra, 2012. godine u 12:02. minute po univerzalnom vremenu (UTC), te budući da njegovo viđenje uvečer ovog dana nije bilo moguće, da mjesec zul-hidždže 2012. godine nije mogao početi 16. oktobra 2012. u bilo kojoj zemlji svijeta. Stoga, Saudijci su odlučili da je 16. oktobar zadnji, 30. dan mjeseca zul-kaddeta.

Jer u ovoj zemlji je fizički smješten Arefat – mjesto glavnog dijela hodočašća, a i sveti gradovi hodočašća Mekka i Medina. Takav stav su ove godine zauzele i druge važne muslimanske institucije poput Fikhskog vijeća Sjeverne Amerike i Evropskog vijeća za fetve i istraživanja. Uz sve realne dileme tu je, naravno, i ona tradicijska prema kojoj, također, treba pokazati senzibilitet.

A taj senzibilitet se prvenstevno veže za činjenicu da su Kurban-bajram i obredi koji uz njega idu primarno vezani za obrede godišnjeg muslimanskog hodočašća u Mekki. Muslimani u svojim obredima kod kuće prate obrede i kretanje hadžija na svetim mjestima. Sve su to razlozi zbog kojih je senzibilitet u stvarima duhovnog nužnost, jer, ipak, Arefat se ne nalazi u Anadoliji niti se muslimani u svojim molitvama okreću prema Istanbulu.

U tom kontekstu Turska je morala naći načina da svoje kalkulacije uskladi sa argumentima na terenu, odnosno, u ovom slučaju, sa argumentima većine. Oni dakako nisu samo i izričito tradicionalistički i konzervativni!

To se, nažalost, nije desilo. Turska Uprava za vjerske poslove ostala je pri svom stavu i Turci će ove godine, ukoliko se šta ne promijeni u posljednjem trenutku, za što ima veoma malo šanse, svoj Kurban-bajram proslavljati na isti dan kada više od 100 hiljada turskih hadžija bude stajalo na Arefatu! I to, da “neugoda” bude još neugodnija, turske hadžije u Mekki i na Arefatu predvodiće ove godine niko drugi do predsjednik Uprave za vjerske poslove dr. Mehmet Gormez, koji po položaju korespondira vrhovnom vjerskom autoritetu u Turskoj.

Tužna činjenica

„Dok mi sa hadžijama budemo na Arefatu, naša braća u Turskoj će već proslavljati Bajram. To je veoma tužna činjenica. To je stanje veoma tužno za cijeli islamski svijet. Veliki propust je to što još nikada nije zaživjelo ‘kalendarsko jedinstvo’ i što bajramska radost neće biti svugdje i u isto vrijeme na svijetu“, kazao je Gormez u Mekki.

Turci su se, dakle, zadesili u nimalo zgodnoj situaciji. A nju je teško objasniti jednoj od najnaprednijih i najbrojnijih muslimanskih nacija. Komentirajući ovu tužnu situaciju, dr. Gormez je podsjetio da se islamski svijet sastao u Istanbulu 1979. godine i tada donio odluku o određivanju datuma Bajrama nakon što se Mlađak ukaže bilo gdje na zemlji, te dodao da ova odluka nije poštovana.

“Tužan, saopćavam da je ova odluka zanemarena. Mi ćemo se i dalje zalagati za jedinstven kalendar prema ovoj odluci“, kazao je dr. Gormez pomalo uslovljavajući mogući dogovor. Kako će biti moguće postići dogovor ukoliko se za “jedinstven” kalendar bude zalagalo pozivajući se na “odluku” koja je očigledno nekima “sporna”, to ostaje da se vidi.

Jer, podsjetićemo, Saudijci i neki drugi istraživački centri u svijetu, poput spomenute opservatorije dr. Bentchikoua, imaju najsavremenija sredstva astronomskog praćenja mijene mjeseca. Problem očito nije samo u astronomskom proračunu. Prije će biti da je problem u usklađivanju astronomskih proračuna sa fizičkom (ne samo astronomskom) vidljivošću mladog mjeseca (budući da to neke islamske pravne škole uvjetuju, a neke ne).

Vidljivost mjeseca

U ovogodišnjem slučaju upravo ta vidljivost mjeseca nije bila moguća, pa je po svoj prilici to bio glavni razlog da su Saudijske vlasti 17. oktobar uzele za početak zul-hidždžeta. A kada se u sve ovo još umiješa politika, što ne treba isključiti, rezultat je uskogrudnost tipa “čija je starija”. Dakako, to nimalo ne koristi vjerskom konsenzusu ni na jednoj strani.

Turci su se, dakle, zadesili u nimalo zgodnoj situaciji. A nju je teško objasniti jednoj od najnaprednijih i najbrojnijih muslimanskih nacija. Komentirajući ovu tužnu situaciju, dr. Gormez je podsjetio da se islamski svijet sastao u Istanbulu 1979. godine i tada donio odluku o određivanju datuma Bajrama nakon što se Mlađak ukaže bilo gdje na zemlji, te dodao da ova odluka nije poštovana.

Problem uplitanja politike u vjeru i vjere u politiku je druga strana priče. Prisutan je i u Saudijskoj Arabiji i u Republici Turskoj. Samo je, principijelno, problem što Saudijska Arabija za sebe ne tvrdi da je sekularna država, dok je Turska tako uređena po ustavu. Iako sekularna zemlja, kao i u mnogim državama muslimanskog svijeta, Turska je uređenje vjerskih pitanja regulirala direktnim nadzorom države nad vjerskim zajednicama.

Unatoč svim ovim preprekama, napredak se ipak dešava! Nakon što su islamske zajednice većine balkanskih zemalja odlučile da o pitanju ovogodišnjeg Kurban-bajrama slijede fetvu reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH o usklađivanju Dana Arefata i Kurban-bajrama, učinile su to, prema vijestima turskih novinskih agencija, islamske zajednice većine bivših Sovjetskih republika koje su tradicionalno pratile Ankaru u ovim pitanjima.

U tom smislu i Turska najava o održavanju međunarodnog skupa na kojem bi učestovali eminentni stručnjaci astronomskih nauka kao i muslimanski vjerski lideri radi rješenja postojećeg spora ima dobre izglede da otkloni neke ograničavajuće faktore. Ona ohrabruje kao što to, naposlijetku, čine i inicijative poput on-line digitalne opservatorije Dr. Bentchikoua koja je okupila vjerske učenjake i stručnjake iz oblasti astronomije i IT tehnologije. 

Potrebna simbioza

Dakako, Saudijci će pred ovim inicijativama moći revidirati neke svoje krute stavove, kao što su to učinili mnogo puta poslušavši savjete u pogledu bolje i efikasnije organizacije nekih segmenata obreda hadždža.

Na koncu, debata, sada je to već izvjesno, vodi prijeko potrebnoj simbiozi intelekta i duha – koja može otkloniti i problem uplitanja politike u vjersko i vice versa u muslimanskom svijetu. Upravo simbioza intelekta i duha može najbolje koristiti svim muslimanima. Tada će se znati i odgovor na pitanje “čija je starija”. “Starija” će sigurno biti od onih koji uspiju odvojiti vjerska pitanja od politike, a i politiku odvojiti od vjere i poštediti muslimane neprijatnosti, sramote pa i duševne boli.

Izvor: Al Jazeera