Novi izazov za Kosovo

Piše: Janusz Bugajski

Najmlađa država u Evropi suočila se s nekoliko izazova od proglašenja nezavisnosti prije gotovo četiri godine. No, najteži test za Kosovo mogao bi doći iz redova albanske populacije, kako pokret mladih “Samoopredjeljenje” sve više privlači političku pažnju i podršku javnosti te intenzivira sukobe s Vladom u Prištini.

Na čelu s Albinom Kurtijem, bivšim albanskim studentskim liderom na Kosovu tokom Miloševićeve okupacije, “Samoopredjeljenje” je eksplodiralo na političkoj sceni tokom općih izbora u decembru 2010. godine. Pokret je krenuo ni od čega i dobio je nešto manje od 13 posto glasova na svojim prvim izborima. Završio je treći i osvojio je 14 od 100 poslaničkih mjesta.

Pokret je krenuo ni od čega i dobio je nešto manje od 13 posto glasova na svojim prvim izborima.

Pokret je od početka otvoreno kritizirao kosovsku administraciju i strane predstavnike u Prištini. Njegov program se vrti oko dva glavna načela. Prvo, pokret tvrdi da Kosovo vodi korumpirana i nekompetentna politička elita, koja nije sposobna za izgradnju moderne i ekonomski uspješne zemlje ili postizanje potpunog samoopredjeljenja za zemlju. Drugo, “Samoopredjeljenje” tvrdi da međunarodni predstavnici u Prištini samo održavaju politički status quo, ne uspijevaju podržati teritorijalni integritet Kosova i nisu dovoljno aktivni u stjecanju međunarodnog priznanja Kosova i članstva u multinacionalnim organizacijama.

Sukobi s policijom

EULEX-u, Misiji vladavine prava Evropske unije (EU), naročito prigovaraju zbog nesposobnosti da pomogne izgradnji moderne države uprkos njegovom supervizorskom mandatu. Takve kritike su dovele do toga da se “Samoopredjeljenje” protivi onome za što vjeruje da je kontraproduktivno strano miješanje. Osim toga, Kurti je optužio koalicijsku vladu premijera Hashima Thacija za uključivanje u pregovore s Beogradom koji navodno ne donose nikakve koristi Kosovu, već, ustvari, mogu odgoditi napredak zemlje. Kao rezultat toga, aktivisti “Samoopredjeljenja” su održali nekoliko protestnih akcija, uključujući nedavnu blokadu dva granična prelaza sa Srbijom, koja je dovela do nasilnih sukoba s kosovskom policijom.

‘Samoopredjeljenje’ ima potencijal kako za pomlađivanje, tako i za radikaliziranje kosovske politike.

“Samoopredjeljenje” tvrdi da je blokada bila s ciljem odbrane domaće ekonomije, pošto Srbija preplavljuje Kosovo svojom robom, dok istovremeno blokira prištinski izvoz. Također im je namjera bila pokazati da je ta granica međudržavna granica, a ne samo “administrativna linija”, kao što to Beograd tvrdi. “Samoopredjeljenje” ima potencijal kako za pomlađivanje, tako i za radikaliziranje kosovske politike. Lideri pokreta vjeruju da stanovnici Kosova mogu sami voditi zemlju bez međunarodne supervizije te traže što skoriji odlazak EULEX-a i nove ugovorne veze između Beograda i Brisela. Mandat EULEX-a ističe u junu i njegovu buduću ulogu će u narednim mjesecima pomno razmotriti države članice EU.

Prikrivanje vlastitih neuspjeha

Sve veća popularnost “Samoopredjeljenja”, otvoreno govorenje i konfrontacijski stav pokreta uznemirili su međunarodne aktere u Prištini. Kurti nije bio dio političkog scenarija napravljenog u Prištini, Washingtonu i Briselu te se našao pod oštrim kritikama nekoliko predstavnika EU. Izvjestitelj Evropskog parlamenta (EP) za Zapadni Balkan Jelko Kacin ocijenio je da su sukobi između kosovske policije i demonstranata “Samoopredjeljenja” naštetili međunarodnim pokušajima za poboljšanje odnosa između Beograda i Prištine te da mogu potkopati tekuće pregovore sa Srbijom pod pokroviteljstvom EU.

Kurti nije bio dio političkog scenarija napravljenog u Prištini, Washingtonu i Briselu te se našao pod oštrim kritikama nekoliko predstavnika EU. 

Kacin optužuje “Samoopredjeljenje” da djeluje na isti način kao lideri srpske manjine na sjeveru Kosova, koji su blokirali granične prelaze u znak protesta zbog prisustva kosovske policije i carinika. Kacin je odbacio Kurtijevo objašnjenje da su protesti bili recipročna mjera zbog neuspjeha Srbije da primijeni trgovinske i druge sporazume s Kosovom. Očigledno pokušavajući prikriti vlastite neuspjehe EU, Kacin je tvrdio da su nedavni sukobi na granici usporili međunarodne napore u ubjeđivanju Beograda da okonča blokiranje učešća Kosova na međunarodnim forumima.

Postoje opipljivi strahovi da će akcije “Samoopredjeljenja” uzdrmati vladu i uzrokovati val populizma i nacionalizma, koji bi mogao destabilizirati širi region. Kritičari ukazuju na njegovu panalbansku agendu, koja pokazuje naklonost prema ujedinjenju Kosova i Albanije. Pokret “Samoopredjeljenje” nije aktivno uključen u takav proces, ali je sama činjenica da njegovi lideri otvoreno raspravljaju o ujedinjenju kao opciji uznemirila političke partije i međunarodne aktere, koji su to pitanje izbjegavali ili odbacivali više od 20 godina.

Duboka frustracija javnosti

Kopija pokreta “Samoopredjeljenje” mogla bi, također, nastati u Albaniji. Nedavno formirana “Crveno-crna alijansa” (RBA) koristi duboku frustraciju javnosti zbog političkih elita i očiglednog nekažnjavanja zvaničnika za korupciju. Postoji rastući osjećaj udaljavanja mladih od političke klase, zbog opažanja da vodeće partije gledaju samo lične interese. Neki analitičari vjeruju da bi RBA mogla postati utjecajna u budućim vladinim koalicijama nakon sljedećih parlamentarnih izbora, zakazanih za mart 2013. godine.

Kopija pokreta ‘Samoopredjeljenje’ mogla bi, također, nastati u Albaniji. 

Albanija, također, može iskusiti sve veće razočarenje međunarodnim predstavnicima, naročito ako se napredak ka članstvu u EU odgađa na neodređeno vrijeme. To će se povezati s osjećajem frustracije zbog inostranog diplomatskog prisustva, koje se čini nesposobnim za bavljenje izbornom prevarom i prožimajućom korupcijom. Kako mlađa generacija političkih aktivista dolazi u prvi plan, tako će prekogranična albanska politika postati sve više međusobno povezana i značajna. Kurti je, naprimjer, popularna ličnost u Tirani i smatra se jednim od najrječitijih i najinovativnijih albanskih lidera. Opasnost je u tome da bi on u svojim obraćanjima široj albanskoj naciji mogao uzbuditi duhove panalbanizma, koje su sve glavne partije izbjegavale od pada komunizma i koje možda niko neće moći kontrolirati.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera