Demokratija po mjeri vlastitih džepova

Piše: Aleksandar Mlač

Demokratiju u državici na južnoj strani Alpa je ozbiljno uzdrmala hladna orkanska bura, koja je udarila u same temelje osnovne demokratske institucije – parlamenta. Na glasanju o predlogu predsjednika države da se za mandatara buduće vlade izabere relativni pobjednik decembarskih prijevremenih izbora, predsjednik stranke Pozitivna Slovenija Zoran Janković, prvi puta u kratkoj historiji mlade demokratije predsjednik vlade nije izabran. Demokratija je ozbiljno stavila na probu poštenje na izborima izabranih poslanika i vođa njihovih stranaka, koji se nisu obazirali na riječi predsjednika države na njihovoj inauguraciji da u parlamentu moraju biti predsatvnici naroda, a ne stranačkih interesa.

Na hitno sazvanoj konferenciji nakon događanja u parlamentu ono što se u njemu dešavalo predsjednik države je nazvao “političkim driblingom”, a ne ozbiljnim odlučivanjem. Predriblani su birači, koji uredno plaćaju porez, i demokratija, što za novi saziv tek izabranog parlamenta nije nimalo najbolja preporuka za budući rad.

Demokratija je ozbiljno stavila na probu poštenje na izborima izabranih poslanika i vođa njihovih stranaka.

Demokratija i poslanici u parlamentu će za 14 dana na popravni ispit. Četrnaest dana je predsjediku države Ustavom dato da predloži novog kandidata. Istog ili nekog drugog. Da li će se ponovo odlučiti da predloži Jankovića može biti samo špekulacija. Pravo na prijedlog imaju i poslaničke grupe i najmanje deset poslanika. Ponovni izbor se vrši najmanje 48 sati i najviše sedam dana nakon isteka roka za prijedlog novog kandidata. Ako prijedloga ima više, poslanici će prvo glasati o prijedlogu predsjednika države. Ako prijedlog ne prođe, odnosno ne dobije dovoljan broj poslaničkih glasova, poslanici glasaju i o drugim kandidatima, prema redoslijedu datih prijedloga.

Janša – glavni ‘dribler’

Ako novi kandidat nije izabran ni u drugom pokušaju, parlament – ukoliko to neko predloži, što nije i obavezno – u roku od 48 sati može većinom glasova zaključiti da se obavi ponovni izbor predsjednika vlade. U tom slučaju je za izbor dovoljna većina prisutnih poslanika, što znači da vlada može biti i manjinska. Predsjednik države, poslaničke grupe ili najmanje deset poslanika mogu do početka sjednice ponovo predložiti svoje kandidate ili dati nove predloge. Poslanici prvo glasaju o već prije predloženim kandidatima prema redosljedu dobijenih glasova na prethodnom glasanju. Ako ni tada nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova, parlament glasa o novopredloženim kandidatima, prema redoslijedu prijedloga za njihovu kandidaturu, a prednost ima jedino prijedlog predsjednika države.

Janez Janša je iskusan i lukav političar, gubitnik decembarskih izbora i strasni borac za vlast.

U slučaju da ni u ovom pokušaju ne bude izabran niko od predloženih kandidata, predsjednik države raspušta parlament i raspisuje nove izbore. U tom slučaju Slovenija do daljnjeg ostaje bez nove vlade, odnosno s njom upravlja dosadašnja krnja vlada Boruta Pahora.
Rezultati glasanja u slovenskom parlamentu, prema izjavama uglednih političkih analitičara, pa i doajena slovenske politike i prvog predsjednika parlamenta nezavisne države i uglednog pravnika Franca Bučara, ne predstavljaju iznenadjenje. Niko tako dobro kao on ne poznaje sve stramputice savremenog slovenskog društva, od nastvljanja tradicionalne podijeljenosti na lijeve i desne, do korupcije, u kojoj se pojavljuje i ime bivšeg predsjednika vlade i predsjednika Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. Iskusnog i lukavog političara, gubitnika decembarskih izbora i strasnog borca za vlast. Po mnogima glavnog “driblera” slovenske politike i zadnjih događanja u parlamentu, koji nastavlja s učvršćivanjem svoje koalicije, koja bi ga ponovo dovela na vlast, što nije isključeno.

Nezaposleni i gladni

Tranzicija u slovenskom društvu nije završena. Uništena su brojna nekada uspješna preduzeća, vanjski dug Slovenije premašuje dug čitave bivše zajedničke države, a oko 113.000 nezaposlenih i preko četvrtine gladnih stanovnika dvomilionske zemlje, za koje se zaboravlja da su i oni birači na izborima, zahtijeva što prije novu vladu, koja će izvući zemlju iz agonije, koju je aktuelna finansijska i dužnička kriza u svijetu produžila. Traže socijalnu državu, koja će njima i njihovim porodicama pružiti socijalnu bezbejdnost, koju su ne tako davno uživali. Traže da im se vrate njihova prava na rad i na imovinu, koju su stekli svojim dugogodišnjim radom, i na plaćeni rad, koji je izgubljen u pohlepi onih koji stepen demokratije mjere samo prema tome koliko će ona napuniti njhove džepove.

Dok su svi dobro živjeli, nikome to  nije smetalo i niko nije pitao odakle. Sada, kada je to samo privilegija elite, koja se nedemokratskim sredstvima bori za vlast i novac, počinje smetati i onima koji su do sada ćutali.

Oko 113.000 nezaposlenih i preko četvrtine gladnih stanovnika dvomilionske zemlje zahtijeva što prije novu vladu. 

Demokratija ne podnosi i ne podrazumijeva zatvaranje očiju pred njenim stranputicama, čiji je orkan zahvatio i lijepu i nekada mitnu i sretnu zemlju na južnoj strani Alpa.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera