Vrijeme da Fed preuzme kontrolu u Evropi

Američka centralna banka Fed ima sredstva potrebna za sprečavanje ove vrste krize (GALLO / Getty)
Američka centralna banka Fed ima sredstva potrebna za sprečavanje ove vrste krize (GALLO / Getty)

Evropska centralna banka (ECB) trudi se uvjeriti svijet kako nije kompetentna da radi kao centralna banka. Jedna od glavnih odgovornosti centralne banke je da djeluje kao zajmodavac koji daje kredit u krajnjoj nuždi. ECB insistira na tome da neće ispuniti ovu ulogu. Umjesto toga tvrdi da će prije gledati kolaps eurozone nego da rizikuje inflaciju iznad ciljanih 2 posto.

Bilo bi dovoljno loše ako bi nesposobnost ECB-a u opasnost stavila samo ekonomiju Evrope. Uostalom, tu su desetine miliona ljudi čiji će životi vjerovatno biti uništeni jer birokrate u ECB-u ne razumiju osnove ekonomije. No, posljedice kraha eura uveliko prelaze granice eurozone.

U najmanju ruku, haos nakon kolapsa eura značit će drugi pad u recesiju SAD-a. Gubitak evropskog izvoznog tržišta, i vjerovatna oscilacija dolara koja će rezultirati iz širom rasprostranjenog bijega u sigurnost, bit će dovoljni da se slabi pozitivni rast pretvori u negativan.

Jamčenje duga

Međutim, isto tako je vjerovatno da će finansijska panika nakon kolapsa eura dovesti do iste vrste zamrzavanja finansija kakvu smo vidjeli poslije kolapsa Lehman Brothersa. U ovom slučaju, nezaposlenost neće rasti samo jedan ili dva posto, već vjerovatno u rasponu između 14-15 posto. To bi zaista bila ozbiljna katastrofa.

Srećom, Američka centralna banka Fed ima sredstva potrebna za sprečavanje ove vrste krize. Jednostavno može poduzeti korake koje ECB nije uspio da poduzme. Prvo, i najvažnije, mora jamčiti suvereni dug zemalja eurozone. Fed se jednostavno mora obavezati da prihode od kamate na zaduženje sačuva od rasta iznad nivoa gdje riskira stvaranje beskonačne spirale višeg duga što vodi višim kamatnim stopama, i što zauzvrat povećava deficit i dug.

Ideja da inostrana centralna banka intervenira kako bi uticala na monetarnu politiku neke zemlje ne bi trebala biti strana ljudima u Sjedinjenim Državama. Kineska centralna banka je to uradila u SAD-u.

To ne znači davanje bjanko-čeka zemljama eurozone. Fed može podesiti kamatnu stopu po kojoj će jamčiti dug, ovisno o stepenu do kojeg zemlje reformiraju svoje fiskalne sisteme. Na primjer, ako Grčka i Italija postanu strože u pogledu utaje poreza, to bi mogla biti osnova za odobrenje niže kamatne stope. Ako dozvole svojim bogatašima da slobodno izbjegavaju porez, to bi onda mogla biti osnova za podizanje kamatnih stopa. Razlika između kamatne stope od dva posto i one od sedam posto će biti snažan podsticaj za eliminiranje korupcije i rasipanja.

Ideja o tome da jedna inostrana centralna banka intervenira kako bi uticala na monetarnu politiku neke zemlje ne bi trebala biti strana ljudima u Sjedinjenim Državama. Kineska centralna banka je napravila istu vrstu intervencije u SAD-u 2004-2006. godine.

To je bila čuvena “zagonetna” epizoda Alana Greenspana. Tvrdio je da nije mogao shvatiti zašto su dugoročne kamatne stope u SAD-u ostale fiksne ili čak pale pošto je povećao prekonoćnu stopu sa jedan posto u 2004. na 5.25 posto u 2006.

Ovaj obrazac je lako razumljiv ako znamo da je Kineska centralna banka u to vrijeme bila uključena u kvantitativno ublažavanje velikih razmjera. Kupovala je godišnje stotine milijardi dolara dugoročnih državnih obveznica. Uticaj otkupa velikih količina dugoročnog državnog duga SAD-a od strane Kineske centralne banke isti je kao da Fed kupuje velike količine dugoročnog državnog duga SAD-a; spušta dugoročne kamatne stope. Jedina misterija u ovoj priči je da Greenspan nekako nije prepoznao ovu činjenicu.

U ovom slučaju, Fed bi intervenirao u evropskoj ekonomiji iz istog razloga kao što je Kina to učinila sa SAD-om – da održi našu domaću ekonomiju. Ako se eurozona sruši, ne postoje lake alatke u Fedovoj vreći trikova koje će mu omogućiti da brzo nadoknadi negativan uticaj na američku ekonomiju. Mnogo više smisla bi imalo da djeluje preventivno kako bi spriječio ovu katastrofu. To se može smatrati suštinskim dijelom njegovog legalnog mandata za održavanje pune zaposlenosti.

Ideološki fanatici

Naravno, ova vrsta intervencije izgledat će strašno sa tačke gledišta zemalja eurozone. Izgledat će kao da im se ne može povjeriti da upravljaju vlastitom centralnom bankom i da se bave svojim ekonomskim poslovima.

Nažalost, to je ovdje slučaj. Najvažniju ekonomsku instituciju na kontinentu povjerili su grupi ideoloških fanatika koji su zaneseni niskim kamatnim stopama, čak i kada se cijele ekonomije ruše, a desetine miliona ljudi bespotrebno ostaju bez posla.

Možda će Evropljani na ovu uvredu odgovoriti tako što će za ECB zadužiti neke ozbiljne ljude posvećene održavanju funkcionalne ekonomije u eurozoni. Ako je to ishod, onda su svi uključeni na dobitku. No, ako se pokaže da nisu dorasli zadatku, ne bismo trebali dozvoliti ideologijama ECB-a da unište živote desetina miliona nevinih ljudi u Evropi, svijetu u razvoju, i ovdje u Sjedinjenim Državama.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.



Više iz rubrike Piše
POPULARNO