Šest poginulih u padu dva ukrajinska helikoptera

Svih šest muškaraca koji su bili posada poginuli su u padu dva ukrajinska vojna helikoptera, navode vojni izvori, prenosi Hina pozivajući se na dpa.

Helikopteri Mi-8 pali su iz nepoznatih razloga blizu Kramatorska na istoku Ukrajine, rekao je glasnogovornik ukrajinske ratne avijacije na televiziji u srijedu.

Tijela su pronađena u olupinama potpuno uništenih letjelica. Uzrok nesreće se istražuje.

Prema izvorima bliskim vojsci, helikopteri su bili u misiji u utorak, no nije bilo govora o tome da su oboreni.

Mađarska odbija da razgovara o finansijama EU za vojnu pomoć Kijevu, jer Ukrajina i dalje navodi mađarsku banku OTP kao ”međunarodnog sponzora rata”, izjavio je danas mađarski ministar odbrane Kristof Szalay-Bobrovniczkyi.

”Ukrajina je najveću mađarsku banku, OTP, stavila na listu međunarodnih sponzora rata. Objasnio sam na sastanku da je to neprihvatljivo. Sve dok OTP ne bude skinuta sa te liste, nećemo nastaviti pregovore o finansiranju vojne pomoći Ukrajaini”, rekao je on.

SAD je zabrinut da pregovori o naoružanju između Rusije i Sjeverne Koreje aktivno napreduju, rekao je na brifingu u srijedu John Kirby, glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.

Kirby je rekao da je ruski ministar obrane Sergej Šojgu nedavno otputovao u Sjevernu Koreju kako bi uvjerio Pjongjang da Rusiji proda topničko streljivo.

Kirby je rekao da su ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un razmijenili pisma u kojima su obećali pojačati bilateralnu saradnju te je dodao da SAD ima obavještajne podatke koji upućuju da je još jedna skupina ruskih dužnosnika putovala u Pjongjang nakon Šojguova posjeta.

Prema sporazumima, Rusija bi dobila oružje koje vojska planira upotrijebiti u ratu u Ukrajini, rekao je Kirby. Ugovori bi također mogli uključivati i sirovine koje bi pomogle ruskoj odbrambenoj industrijskoj bazi.

Kirby je rekao da bi bilo kakvi sporazumi o naoružanju između Rusije i Sjeverne Koreje prekršili rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

“Pozivamo DPRK da zaustavi svoje pregovore s Rusijom i pridržava se javnih obećanja Pjongjanga da neće Rusiji prodavati oružje”, rekao je Kirby novinarima.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell izjavio je danas, nakon sastanka sa ministrima odbrane EU, da je predložio osnivanje Fonda za pomoć Ukrajinu u periodu od 2024. do 2027. godine.

On je naveo da bi taj fond prikupljao oko pet milijardi eura na godišnjem nivou.

“Ovaj fond, koji bi bio dio Evropskog mirovnog fonda, trebalo bi da bude ključni element našeg dugoročnog doprinosa bezbjednosti Ukrajine”, poručio je Borrell na konferenciji za medije u Toledu, u Španiji.

Prema njegovim riječima, cilj je da u fondu bude pet milijardi eura, ali je naglasio da nije cilj da se toliko troši.

“Ako bismo mogli da trošimo manje, to bi bilo mnogo bolje”, rekao je šef evropske diplomatije, objavljeno je na sajtu EU.

Washington radi s Rumunijom i Moldavijom na povećanju izvoza žita iz Ukrajine preko rijeke Dunav nakon što se Rusija povukla iz ugovora o crnomorskom žitu, rekao je visoki dužnosnik američkog State Departmenta.

„Želimo podržati alternativne rute: to je najistaknutija dunavska ruta. Ta ruta… ostaje unutar teritorijalnih voda NATO-a. Dakle, to je jedan koji je vrlo privlačan za nas jer ga drži u sigurnijem koridoru”, rekao je neimenovani dužnosnik novinarima.

“Ta [ruta] potencijalno može donijeti značajan iznos, potencijalno ćemo pokušati udvostručiti iznos koji ide na tu rutu”, rekao je dužnosnik.

Dužnosnik je dodao da će sljedećih sedmica biti održan sastanak s Rumunima i Moldavcima kako bi se razgovaralo o dunavskoj ruti.

Zemlje Evropske unije povećale su uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Rusije u usporedbi s onim prije rata u Ukrajini, uprkos ciljevima da se ukinu ruska fosilna goriva, pokazala je analiza aktivista kampanje.

Grupa Global Witness utvrdila je da su u prvih sedam mjeseci ove godine zemlje EU uvezle 40 posto više ruskog LNG-a na tankerima nego u istom razdoblju 2021.

Zemlje EU-a uvezle su 22 miliona kubnih metara (777 kubnih stopa) ruskog LNG-a u razdoblju od januara do jula, rekao je Global Witness u analizi podataka analitičke tvrtke Kpler.

Tokom prvih sedam mjeseci 2023. Španija je zauzela 18 posto ukupne ruske prodaje, dok je Belgija uzela 17 posto.

Međutim, povećanje LNG-a u suprotnosti je s ciljem EU-a da prekine svoje oslanjanje na ruska fosilna goriva do 2027.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su borbeni avioni uništili dva ukrajinska mornarička čamca sa posadom u blizini Zmijskog ostrva u Crnom moru.

Prvo je borbeni avion Su-30 uništio brzi ukrajinski čamac, nakon čega je isto učinio i borbeni avion Su-24, navodi se u saopštenju, prenosi RIA.

Iz ruskog ministarstva odbrane su prethodno saopštili da je ruski borbeni avion iz sastava mornaričke avijacije Crnomorske flote protekle noći uništio još četiri ukrajinska brza mornarička čamca u Crnom moru sa ukrajinskim jurišnim grupama do 50 vojnika.

Britanska ambasadorica u Kijevu Melinda Simmons smatra da je rat punih razmjera jasno oslabio percepciju međunarodne zajednice o “okupiranom Krimu” kao „posebnom” za Kremlj, prenosi Tanjug.

“Naravno, Rusija, a posebno predsjednik Vladimir Putin, vide Krim kao kritično važan za svoju teritoriju. Ali sasvim je očigledno da je to dio Ukrajine. Kada međunarodna zajednica govori o Hersonu, Zaporožju, Donjecku, Lugansku i Krimu, sve je u kontekstu vraćanja ukrajinskih suverenih teritorija. Dakle, kakav smisao ima takozvani specijalni status za Krim?” izjavila je ambasadorica u intervjuu za ukrajinski BBC.

Ona je dodala da je Velika Britanija uvijek insistirala da Krim ostane teritorija Ukrajine.

“Zato sam to spomenula u svom oproštajnom govoru, možda ćemo se vidjeti na Krimu. Po mom mišljenju, to je isto tako vjerovatno kao i susret u Zaporožju ili Hersonskoj oblasti“, dodala je Simmons.

Litvanija je pozvala najvišeg diplomatu Vatikana u toj zemlji nakon što je papa Franjo nedavno poručio ruskoj omladini da se ne odriče naslijeđa “velikog, prosvjećenog ruskog carstva”.

Kao odgovor na improvizovane primjedbe koje je papa iznio u petak u video obraćanju uživo katoličkoj omladini u Sankt Peterburgu, Ministarstvo vanjskih poslova Litvanije pozvalo je apostolskog nuncija na “razgovor” nakon što se vrati sa odmora, rekao je danas portparol ministarstva, prenosi Reuters.

Vatikan je u utorak saopštio da papa Franjo nije imao namjeru da uzdiže ruski imperijalizam u svom govoru u kojem je veličao ruske careve Petra Velikog i Katarinu II koji su proširili Rusko carstvo.

Kako podsjeća britanska agencija, teritorije Litvanije i Poljske pripojene su Ruskom carstvu u 18. stoljeću za vrijeme vladavine Katarine II.

Namjera pape je, prema saopštenju Vatikana, bila “da sačuva i unaprijedi sve što je pozitivno u velikom ruskom kulturnom i duhovnom naslijeđu”.

Ukrajina, koja je bila dio iste imperije, saopštila je da su papini komentari “za duboko žaljenje”, dok ih je Kremlj opisao kao “veoma zadovoljavajuće”.

Kremlj je u srijedu objavio da istraga o padu aviona u kojoj je poginuo šef plaćeničke grupe Wagner, Jevgenij Prigožin uključuje mogućnost da je nesreća namjerno prouzročena, što je prvo nedvosmisleno priznanje o tome da je Prigožin možda ubijen, prenosi Hina.

“Očito je da se razmatraju različite verzije događaja, među kojima je i verzija – znate o čemu govorimo – recimo da se radi o namjerno izazvanom zločinu”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, pozvavši da se “pričekaju rezultati ruske istrage.”

Na novinarsko pitanje o tome da Rusija odbija međunarodnu istragu Peskov je odgovorio:

“Dakle, prije svega istraga je u toku. Angažirana je ruska istražna komisija, ali u ovom slučaju ne može biti govora ni o kakvom međunarodnom aspektu.”

Rusko ministarstvo vanjskih poslova kaže da val napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruski teritorij tokom noći “neće proći nekažnjeno”.

Glasnogovornica Marija Zaharova rekla je da dronovi, od kojih su neki pogodili zračnu bazu u Pskovu, 600 km od Ukrajine, ne bi mogli preći toliku udaljenost bez informacija zapadnih zemalja.

Ruski borbeni avion Su-30 uništio je danas brzi ukrajinski mornarički čamac sa posadom u blizini Zmijskog ostrva u Crnom moru, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

Ministarstvo je saopštilo prethodno da je ruski borbeni avion iz sastava mornaričke avijacije Crnomorske flote uništio protekle noći još četiri ukrajinska brza mornarička čamca u Crnom moru sa ukrajinskim jurišnim grupama do 50 vojnika, prenio je TASS.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin telefonom je čestitao danas bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku rođendan, a dva lidera su potvrdili zajedničku namjeru da dodatno ojačaju savezništvo, prenosi pres služba Kremlјa.

Lukašenko je rođen 30. avgusta 1954. godine. Danas puni 69 godina. Prethodno je Putin poslao pozdravni telegram Lukašenku.

„Tokom telefonskog razgovora predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin srdačno je čestitao rođendan predsjedniku Republike Bjelorusije Aleksandru Lukašenku. Potvrđena je zajednička sklonost dalјem jačanju rusko-bjeloruskog saveza i strateškog partnerstva“, navodi se u poruci, prenosi agencija RIA Novosti.

Član stalne misije Rusije pri Ujedinjenim nacijama Dmitrij Gluhov, izjavio je da Moskva neće sprovoditi nuklearna testiranja, osim ukoliko ih SAD ne budu prve održale.

“Želim da istaknem da izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina, koju su pominjale neke delegacije, o hipotetičkoj mogućnosti da naša zemlja nastavi nuklearna testiranja, treba razmatrati isključivo u kontekstu našeg odgovora na bilo kakve destruktivne akcije Sjedinjenih Američkih Država. To je preventivni signal Washingtonu. Nećemo pribjegavati ovom koraku, osim ako SAD to ne urade prve”, rekao je Gluhov u utorak na sastanku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, prenosi TAS S.

Kazao je da je Rusija veoma zabrinuta zbog toga što, kako je rekao, SAD izbjegavaju potpisivanje Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnog testiranja (CTBT).

“Početak potpisivanja CTBT-a 24. septembra 1996. godine viđen je kao iskra nade da se era nuklearnih proba bliži kraju, ali, nažalost, više od četvrt vijeka nakon toga, sporazum, koji je trebalo da stavi tačku na sve vrste nuklearnih testova, nije stupio na snagu, jer ga osam država nije ratifikovalo”, rekao je Gluhov.

Kijev je rano u srijedu bio meta najsnažnijeg napada projektilima i bespilotnim letjelicama od proljeća i dvije su osobe mrtve, objavile su ukrajinske vojne vlasti, a Rusija je saopćila da je uništila četiri ukrajinska broda u Crnom moru s do 50 vojnika.

Više od 20 projektila i bespilotnih letjelica “uništile su snage protuzračne odbrane” tokom noći, napisala je Kijevska gradska vojna uprava na Telegramu, opisujući zračni napad kao “najsnažniji” koji je pogodio grad od proljeća.

Novinar AFP-a čuo je najmanje tri jake eksplozije u centru Kijeva oko 5 sati ujutro.

Dvije su osobe poginule od posljedica pada krhotina, napisao je na Telegramu Serhij Popko, načelnik kijevske gradske vojne uprave.

Još je jedna osoba ozlijeđena te joj je ukazana ljekarska pomoć, dodao je.

Ruske snage lansirale su grupe napadačkih bespilotnih letjelica Šahed iranske proizvodnje na glavni grad iz različitih smjerova i druge projektile, saopćila je gradska vojna uprava Kijeva.

Ruska vojska objavila je u srijedu da je oborila više ukrajinskih dronova na svoj teritoriji.

Ruska vojska objavila je na Telegramu da je oborila tri ukrajinska drona iznad južne regije Brjansk, jedan iznad centralne regije Orlov i jedan u regiji Kaluga južno od Moskve.

Ruski dužnosnici objavili su da je napadnut aerodrom Pskov u blizini granice s Latvijom i Estonijom.

“Ministarstvo odbrane odbija napad dronom na aerodrom Pskov”, napisao je guverner Pskova Mihail Vedernikov na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

“Kao rezultat napada dronom oštećena su četiri aciona Il-76. Izbio je požar i dva aviona su se zapalila”, objavila je ruska novinska agencija TASS pozivajući se na hitne službe.

Rusija je obavijestila brazilske zračne vlasti da “u ovom trenutku neće prema međunarodnim pravilima pokretati istragu o padu aviona Embraer brazilske proizvodnje”, u kojem je poginuo šef paravojnih snaga Wagner grupe Jevgenij Prigožin,  saopštila je brazilska agencija Reutersu.

Brazilski centar za istraživanje i prevenciju zračnih nesreća (CENIPA), u interesu poboljšanja sigurnosti u avijaciji, saopštio je da će se pridružiti istrazi koju vodi Rusija ako bude pozvan i ako se istraga provede po međunarodnim pravilima.

Ruske zračne vlasti nisu u obavezi da pristanu na saradnju sa CENIPA, ali su neki bivši istražitelji saopštili da bi to trebalo uraditi, jer američke i druge zapadne vlade sumnjaju da Kremlj stoji iza pada aviona Embraer Legacy 600 23. augusta, koji ima dobru sigurnosnu evidenciju, navodi Reuters.

Član stalne misije Rusije pri Ujedinjenim narodima Dmitrij Gluhov izjavio je da Moskva neće provoditi nuklearna testiranja, osim ukoliko ih Sjedinjene Američke Države ne budu prve održale.

“Želim da istaknem da izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina, koju su pominjale neke delegacije, o hipotetičkoj mogućnosti da naša zemlja nastavi nuklearna testiranja, treba razmatrati isključivo u kontekstu našeg odgovora na bilo kakve destruktivne akcije Sjedinjenih Država. To je preventivni signal Washingtonu. Nećemo pribjegavati ovom koraku osim ako SAD to ne uradi prvi”, rekao je Gluhov na sastanku Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, prenosi TASS.

Dodao je da je Rusija veoma zabrinuta zbog toga što, kako je rekao, SAD izbjegava potpisivanje Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnog testiranja (CTBT).