Ruske snage tokom noći raketama napale ciljeve u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin ukazom je uklonio “prijateljske zemlje” izvan zabrane prodaje ruske nafte uvedene kao odgovor na ograničenje cijena, prenosi Anadolija.

Uredba, koja uključuje izmjene i dopune Putinove odluke o zabrani isporuke nafte i naftnih derivata zemljama koje učestvuju u primjeni gornje cijene u Rusiji, objavljena je u zvaničnom informacionom sistemu zemlje.

Prema uredbi, za koju se navodi da je stupila na snagu od danas, “prijateljske zemlje” uklonjene su izvan zabrane prodaje ruske nafte uvedene kao odgovor na ograničenje gornje cijene.

Papa Franjo je osudio “adolescentsku ratobornost” koja je vratila rat na teritoriju Evrope i rekao da kontinent mora obnoviti svoj duh miroljubive ujedinjenosti kako bi se odupro ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine.

Papa Franja iznio je svoju viziju budućnosti Evrope na početku svoje trodnevne posjete Mađarskoj.

Kako prenosi AP, on je u pažljivo odmjerenom govoru zatražio od Evropske unije da odobri sigurne i legalne puteve za migrante da uđu na njenu teritoriju, a od mađarske vlade da Evropu ne pravi “taocem” populističkih zahtjeva.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se uvodi doživotna kazna za izdaju, dok su kazne za terorizam povećane, prenio je TASS.

Zakon sadrži brojne dodatke postojećem ruskom krivičnom zakonu, pa se tako pooštravaju kazne za zločine povezane sa terorizmom ili djela protiv ustavnog poretka ili državne sigurnosti.

Tako, umjesto sadašnje maksimalne kazne od 20 godina zatvora, moguća kazna za izdaju će biti doživotna robija. Maksimalna kazna za terorističke napade povećana je sa 15 na 20 godina zatvora, a međunarodni terorizam bit će kažnjiv sa 12 godina do doživotne, u poređenju sa sadašnjih 10 godina.

Osuđeni za organizovanje terorističke mreže i učesnici u terorističkim aktivnostima biće kažnjeni sa 10 do 15 godina zatvora, u poređenju sa sadašnjom kaznom od pet do 10 godina zatvora.

Broj ubijenih civila u ruskom raketnom napadu na grad Umanj, u oblasti Čerkasi, u centralnoj Ukrajini, povećan je na 20, saopćilo je ukrajinsko ministarstvo policije.

Ranjeno je 18 osoba, od čega je devet hospitalizovano, prenosi Kijev Independent saopćenje policije.

Ruske rakete pogodile su devetospratnicu u Umanju rano jutros, tokom novog velikog napada na Ukrajinu.

Projektili su djemilično uništili tri posljednja sprata zgrade i izazvali veliki požar.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekret koji će ruskim vlastima omogućiti deportaciju osoba koje žive u dijelovima Ukrajine pod ruskom kontrolom, a odbijaju rusko državljanstvo.

Dekret se odnosi na na četiri ukrajinske regije koje je Rusija proglasila svojima i koje djelomično kontrolira: Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.

Svako ko odluči da ne prihvati rusko državljanstvo smatrat će se stranim državljaninom počevši od 1. jula 2024. godine, i moći će da bude deportovan sa bilo koje teritorije koju Rusija smatra svojom, navedeno je u dekretu.

Dekret također dopušta vlastima da deportiraju ljude iz ove četiri regije ukoliko “predstavljau prijetnju nacionalnoj sigurnosti Rusije” ili sudjeluju u “neovlaštenim protestima”.

Rusija je obavijestila Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da će oprema koja je zatečena u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje, koju kontroliše ruska vojska, biti iskorištena da se poprave dalekovodi koji idu ka ruskoj teritoriji, saopćilo je nadzorno tijelo UN-a za nuklearnu energiju.

Planirano obnavljanje dalekovoda moglo bi ojačati ukrajinske strahove da se Rusija sprema da poveže najveću nuklearku u Evropi, Zaporožje, sa elektromrežom na teritoriji koju kontroliše, prenosi Reuters.

Mali broj predstavnika IAEA-e se nalazi u NE Zaporožje, u kojem radi ukrajinsko osoblje uz nadzor ruske vojske u ruske nuklearne kompanije Rosatom.

Centralna banka Rusije saopćila je da će zadržati referentnu kamatnu stopu od 7,5 posto na godišnjem nivou.

Rublja je posle ove objave Centralne banke Rusije nastavila sa rastom.

Prema podacima Moskovske berze, euro je danas bio jeftiniji od 88 rubalja, a dolar je ispod 80 rubalja prvi put od 6. aprila.

Komitet Ujedinjenih naroda saopštio je da je duboko zabrinut zbog “kršenja ljudskih prava od ruske vojske i privatnih vojnih kompanija u Ukrajini, u šta ulaze nestanci, mučenja, silovanja i pogubljenja”.

U izvještaju o Rusiji, Komitet UN-a za borbu protiv rasne diskriminacije pozvao je ruske vlasti da istraže navode o kršenju ljudskih prava tokom napada na Ukrajinu.

“Komitet je duboko zabrinut zbog teških kršenja ljudskih prava počinjenih tokom oružanog konflikta od vojnih snaga Ruske federacije i privatnih vojnih kompanija”, navodio se u saopštenju, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Komitet UN-a je također istakao zabrinutost jer, kako se navodi, ruska vojska regrutuje vojnike iz redova etničkih manjina i “podstiče na rasnu mržnju i propagandu rasističkih stereotipa protiv etničkih Ukrajinaca”, uključujući i na državnoj televiziji.

U raketnim napadima širom Ukrajine poginulo je 13 ljudi nakon što je Rusija ispalila više od 20 krstarećih projektila i dvije bespilotne letjelice na Ukrajinu u petak rano ujutro, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.

Grad Uman i Dnjipro izvijestili su o žrtvama u udarima u stambene zgrade.

Na Twitteru je ZelenskI napisao: “Uman… Ruševine se još uvijek raščišćavaju. Već ima 13 mrtvih. Dvoje od njih su djeca koja se ne mogu identificirati. Sudbina njihovih roditelja je nepoznata… Spasioci će raditi sve dok se ne uvjere da više niko nije ostao pod ruševinama. Ruski teror možemo pobijediti samo zajedno – oružjem za Ukrajinu, najstrožim sankcijama protiv terorističke države i pravednim kaznama za ubice.”

Uman… The rubble is still being cleared. There are already 13 dead. Two of them are children that can’t be identified. The fate of their parents is unknown… The rescuers will work until they make sure that no one else is left under the rubble. We can defeat Russian terror… pic.twitter.com/j6jk8HZWkq

— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) April 28, 2023

Ukrajina privodi kraju pripreme za kontraofanzivu protiv ruskih snaga i uglavnom je spremna da je počne, rekao je ministar odbrane Oleksij Reznikov.

“Čim bude Božje volje, vremena i odluke komandanta, učinit ćemo to”, rekao je on na brifingu za novinare.

“Globalno govoreći, spremni smo u visokom postotku”, rekao je ne navodeći datum kada će operacija započeti.

Kijev se nada da će ofenziva promijeniti tok rata i omogućiti njegovim snagama da povrate teritoriju koju je preuzela Rusija.

Reznikov je dodao da je Ukrajina dobila mnogo moderne opreme, uključujući oružje koje će služiti kao “željezna pesnica”.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je u petak da Moskva pojačava borbenu spremnost svojih vojnih baza u centrlanoj Aziji da bi se suprotstavila, kako je kazao, pokušajima SAD-a da poveća svoju prisutnost u regiji, izvijestila je novinska agencija RIA.

Šojgu je na sastanku ministara odbrane Šangajske organizacije za saradnju u Indiji rekao da SAD i njegovi saveznici pokušavaju uspostaviti vojnu infrastrukturu diljem regije, prenosi RIA.

“SAD i njegovi saveznici, pod izlikom pomaganja borbi protiv terorizma, pokušavaju obnoviti svoju vojnu prisutnost u centralnoj Aziji”, kazao je Šojgu.

Ruski ministar obrane također je rekao da Washington pokušava Rusiji u Ukrajini nanijeti strateški poraz i zaprijetiti Kini.

Moskva ima vojne baze u Kirgistanu i Tadžikistanu.

Ukrajinske vlasti saopštile su da je 12 ljudi poginulo u jutrošnjem ruskom granatiranja gradova u Ukrajini.

U gradu Umanj u Čerkaškoj oblasti u ruskom raketnom napadu poginulo je 10, a povrijeđeno 18 ljudi, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Igor Klimenko, prenosi Tanjug.

Načelnik Čerkaške oblasne uprave Igora Taburc izjavio je da je među poginulima dvoje djece starosti 10 godina.

Ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Igor Klimenko izjavio je da je broj poginulih u ruskom granatiranju grada Umanj u Čerkaškoj povećan na devet, a da je povriheđeno 17 ljudi, prenosi Tanjug, pozivajući se na Unian.

Prethodno je saopšteno da su rakete pogodile stambene zgrade.

Rusija je rano jutros izvela raketne napade na gradove širom Ukrajine.

Industrija ruskih bespilotnih letjelica je veoma obećavajuća i važna, a njena vrijednost bi mogla dostići hiljadu milijardi rubalja (12,2 milijardi dolara), rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“U pitanju je izuzetno važna grana nacionalne industrije, veoma obećavajuća. Provjerili smo i vidjeli obim te industrije u bliskoj budućnosti, u pitanju je 500 milijardi rubalja”, rekao je Putin na događaju u industrijskom parku Rudnevo, prenio je Tanjug, pozivajući se na TASS.

Putin je istakao da su mu saradnici rekli da je to vrlo precizna procjena.

“Ukoliko svi počnemo raditi naporno, podrazumijeva se i država, ta industrija će vrijediti i hiljadu milijardi rubalja”, dodao je.

Ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Igor Klimenko saopštio je da je pet ljudi poginulo, a 13 povrijeđeno u ruskom raketiranju gradova Dnjipar i Umanj i Kijevske oblasti tokom noći.

Prema riječima Klimenka, dvije rakete oštetile su tri višespratnice u Umanju, a u napadu su tri osobe su poginule, a osam povrijeđeno, prenio je Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Klimenko je rekao da je u Dnjipru poginula žena sa trogodišnjim djetetom, a da su još tri osobe povrijeđene.

U Ukrainki u Kijevskoj oblasti, dvije osobe su povrijeđene.

Komandant Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni saopštio je da su Oružane snage Ukrajine oborile 21 od 23 ruske krstareće rakete, kao i dvije bespilotne letjelice.

Šef policije ukrajinskog grada Melitopolja Oleksandr Miščenko, koji je prešao na rusku stranu nakon što su ruske trupe osvojile grad, ubijen je, javlja Tanjug, pozivajući se na BBC.

Miščenko je poginuo kada je improvizovana eksplozivna naprava detonirana na ulazu u blok u kojem je živio.

Protjerani gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov rekao je da je prebjegli policajac bio izdajnik.

“Put svakog kolaboranta je predvidiv. Prvo ide izdaja, pa panika, a onda masakr”, naveo je Fedorov na kanalu na Telegramu.

Rusko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da se eksplzija dogodila u 5:20 sati po lokalnom vremenu.

U napadu su ranjena dva policajca, od kojih je jedan podlegao povredama u bolnici.

Poljski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Robert Teljus rekao je da Varšava može ukinuti zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine ukoliko Evropska unija primijeni odgovarajuće mjere, prenijela je agencija RIA Novosti.

“Embargo će biti na snazi do kraja rješavanja ovih pitanja u EU. Ako EU provede odgovarajuće, sigurnosne mjere, onda ćemo ukinuti, u suprotnom, imamo sopstvene mjere, koje smo već uveli”, rekao je Teljus za televizijski kanal Polsat, prenosi Tanjug.

Poljska i Mađarska su, zbog protesta lokalnih farmera, krajem prošle sedmice saopštile da obustavljaju uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda koji ulaze na evropsko tržište bez carina.

Slovačka je u ponedeljak najavila obustavu uvoza žitarica i drugih pojedinačnih proizvoda iz Ukrajine, a Bugarska je uvela privremenu zabranu, dok je dozvoljen tranzit robe.