Rusija otvorena za pregovore, ali neće odustati od anektiranih regija

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se “silina borbe samo pojačava” oko grada Bahmuta, na istoku Ukrajine, za koji se već mjesecima bore ukrajinske i ruske snage.

“Najveće teškoće, kao i ranije, su u Bahmutu (…). Rusija uopće ne broji svoje ljude, već ih neprestano šalje u napad na naše položaje. Silina borbe samo se pojačava”, rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi AFP.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Khan boravi u Ukrajini kako bi istražio ruske raketne napade na elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu.

“Jasno vidimo obrazac u smislu broja, obima i širine napada na električne mreže Ukrajine i moramo da pogledamo zašto se to dešava, odnosno da li su to legitimne mete ili ne”, rekao je Khan, prenosi Reuters.

On je razgovarao s malom grupom novinara ispred teško oštećenog stambenog bloka u gradu Višgorodu, sjeverno od Kijeva, gdje je ruska raketa pala krajem novembra, kada je ubijeno osam civila i ranjeno više osoba.

“Moramo da saznamo koji je obrazac u pitanju, jer to nisu izolovane pojave”.

Khan, koji se prethodno sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, rekao je da Međunarodni krivični sad još nije izdao nijedan nalog za hapšenje nakon godinu dana rada u Ukrajini. Na pitanje da li taj proces teče previše sporo, istakao je da “ljudi ne žele Pirovu pobjedu”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se na granici sa Ukrajinom pooštre mjere sigurnosti pošto je nekoliko dronova prošle noći ušlo u vazdušni prostor na jugu i zapadu Rusije, izvijestio je AP.

Jedan dron koji je preletio preko granice, srušio se na samo 100 kilometara od Moskve što je alarmiralo rusku odbranu.

Dronovi nisu nanijeli nikakvu štetu, a Moskva je za napade okrivila Kijev koji nije preuzeo odgovornost za napad.

Vlasti su nakratko danas zatvorile vazdušni prostor u okolini Sankt Peterburga zbog dronova.

Ukrajina je uputila apel Ujedinjenim nacijama i Turskoj da započnu pregovore o produženju ugovora o izvozu žitarica, ali izvor iz ukrajinske vlade kaže da još uvijek nisu dobili odgovor.

Jurij Vaskov, zamjenik ukrajinskog ministra obnove, je prošle sedmice rekao Reutersu da će Kijev tražiti produženje crnomorskog sporazuma o izvozu žitarica na najmanje godinu dana.

“Poslali smo pismo u kojem tražimo da se što prije počne raditi na tome, jer je 18. mart blizu, ali do sada nismo dobili nikakve povratne informacije”, rekao je izvor.

U julu prošle godine, Crnomorska inicijativa za žitarice uz posredovanje UN-a i Turske omogućila je izvoz žita iz tri ukrajinske luke.

Ugovor je produžen u novembru i ističe 18. marta ukoliko se ne dogovori produženje.

Finska je počela postavljati novu ogradu dugu 200 kilometara na dijelu granice s Rusijom, a na taj se korak odlučila nakon invazije na Ukrajinu, saopćila je granična služba.

Radovi obuhvataju pilot projekt u dužini tri kilometra blizu grada Imatre, na jugoistoku Finske, piše AFP.

Opširnije na ovom linku.

Okružni sud u Kijevu odobrio je hapšenje u odsustvu bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča u slučaju Euromajdan, saopćila je kancelarija generalnog tužioca Ukrajine.

Kako je saopćeno iz kancelarije generalnog tužioca, Janukovič se tereti da je, zajedno sa šefovima ukrajinske službe sigurnosti, Ministarstva unutrašnjih poslova, ministrom odbrane i drugim visokim predstavnicima agencija za sprovođenje zakona, od 18. do 20. februara 2014. bez pravnog osnova odobrio upotrebu specijalnih sredstava, vojne opreme i vatrenog oružja za nasilno suzbijanje i rastjerivanje demonstranata tokom događaja na Majdanu, prenose RIA Novosti.

Glavni kijevski trg, Majdan Nezaležnosti, okupirale su pristalice evropskih integracija 21. novembra 2013. godine, odmah nakon vladinog saopćenja o suspenziji potpisivanja pristupnice Evropskoj uniji, nakon čega je Majdan postao epicentar sukoba snaga sigurnosti i demonstranata. U februaru 2014. Vrhovna rada je smijenila predsjednika Viktora Janukoviča, koji je bio primoran da napusti Ukrajinu, a kasnije je za predsjednika izabran Petro Porošenko.

Učlanjenje Finske i Švedske u NATO glavni je prioritet, rekao je šef alijanse Jens Stoltenberg, pozivajući članice Tursku i Mađarsku da hitno ratifikuju pristupanje skandinavskih zemalja.

Stoltenberg je na konferenciji za novinare sa finskom premijerkom Sannom Marin u Helsinkiju istakao da je postignut napredak u osiguravanju članstva za dvije zemlje, ali nije otkrio detalje, prenio je AP.

“Apsolutno sam uvjeren da će i Finska i Švedska postati članice NATO-a, a moja poruka da treba završiti proces ratifikacije, pa je sada vrijeme da to bude i urađeno u Budimpešti i u Ankari”, rekao je Stoltenberg.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se suspenduje učešće Rusije u sporazumu o smanjenju strateškog naoružanja Novi START, prenijela je agencija TASS.

Prema zakonu, Novi START je suspendovan, a odluku o nastavku učešća Rusije u sporazumu može donijeti šef države.

Kako je saopćeno, Zakon stupa na snagu danom zvaničnog objavljivanja.

Rusija neće ponovo ući u veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa SAD ako Amerika ne posluša stav Moskve, saopćio je Kremlj.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se “stav kolektivnog Zapada” prema Rusiji, na čelu sa SAD-om, mora promijeniti.

“Sigurnost jedne zemlje ne može se osigurati na račun sigurnosti druge”, rekao je on za ruski list Izvestija.

Peskov je rekao da pružanje podrške municiji od strane NATO-a Ukrajini znači da ona “više djeluje kao jedan blok, ne kao naši uslovni protivnici, već kao neprijatelji”.

Također je razgovarao o mirovnom planu koji je predložila Kina, koji poziva na hitan prekid vatre s obje strane.

Peskov je rekao da bi trebalo razmotriti poziv iz Pekinga, ali da su “nijanse važne”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je rekao da je otvoren za razmatranje dijelova kineskog mirovnog plana od 12 tačaka.

Prihodi Rusije od izvoza nafte i gasa opali su skoro 40 posto u januaru zbog ograničenja cijena i zapadnih sankcija, saopćila je Međunarodna agencija za energetiku, prenio je Reuters.

Prema podacima IEA-e, ruski prihodi od izvoza nafte i gasa iznosili su 18,5 milijardi dolara u januaru, 38 posto manje u odnosu na 30 milijardi dolara koliko je Moskva inkasirala u januaru prošle godine, mjesec dana prije invazije na Ukrajinu, navodi se u saopćenju.

Izvršni direktor Agencije Fatih Birol ocijenio je da su mjere Zapada usmjerene na ruski izvoz energenata postigle cilj – stabilizacija tržišta nafte i smanjenje prihoda Moskve od izvoza nafte i gasa.

“Očekujemo da će se ovaj prihod od nafte i gasa i dalje smanjivati u narednim mjesecima”, rekao je Birol za britansku agenciju.

NATO je sve zabrinutiji da bi Kina, koja je nedavno predložila mirovni plan od 12 tačaka za okončanje rata u Ukrajini, mogla isporučiti oružje Rusiji, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u utorak.

Govoreći na nordijskom samitu SAMAK-a u Helsinkiju u Finskoj, Stoltenberg je naglasio da se ruski predsjednik Vladimir Putin sprema za još rata, jer pokreće nove ofanzive, mobilizira više trupa i dopire do Sjeverne Koreje i Irana kako bi dobio više oružja, prenosi Anadolija.

“Također smo sve više zabrinuti da Kina možda planira da pruži smrtonosnu podršku Rusiji”, rekao je on, pozivajući NATO da nastavi podržavati Ukrajinu.

U Poljskoj će uvoz ruske nafte u februaru i martu biti gotovo na nuli, izjavio je danas premijer te zemlje Mateusz Morawiecki, prenosi Reuters.

On je naveo da Varšava nastavlja da preduzima poteze kako bi smanjila energetsku zavisnost od Rusije.

Poljska naftna kompanija (PKN) Orlen je u subotu saopštila da je Rusija zaustavila isporuke nafte Poljskoj preko naftovoda Družba, navodeći da će poljska rafinerija koristiti druge izvore kako bi nadoknadila .

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je sigurnosnoj agenciji FSB-a da poveća svoju aktivnost u suprotstavljanju operacijama Ukrajine i Zapada.

U govoru dužnosnicima FSB-a, Putin je rekao da agencija mora zaustaviti “diverzantske grupe” koje ulaze u Rusiju iz Ukrajine, pojačati zaštitu ključne infrastrukture i spriječiti bilo kakve pokušaje zapadnih sigurnosnih službi da ožive ono što je nazvao “terorističkim ćelijama” na ruskoj teritoriji.

“Zapadne obavještajne službe tradicionalno su uvijek aktivno radile u Rusiji, a sada su protiv nas bacile dodatne kadrovske, tehničke i druge resurse. Moramo odgovoriti u skladu s tim”, rekao je Putin.

Naložio je FSB-u da spriječi dotok ilegalnog oružja u zemlju i da ojača sigurnost u četiri regije Ukrajine koje je Moskva zauzela.

U blizini sela Gubastovo u okrugu Kolomna u Moskovske oblasti srušio se dron, ali nema prijetnje po sigurnost lokalnog stanovništva, izjavio je danas guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov, prenio je TASS

“Što se tiče incidenta sa padom bespilotne letjelice u gradskom okrugu Kolomna, dogodio se u blizini sela Gubastovo. Po svemu sudeći, meta je bio civilni infrastrukturni objekt, koji nije pogođen. Nema žrtava, niti je pričinjena materijalna šteta, a Federalna služba sigurnosti i drugi nadležni organi istražuju incident”, napisao je Vorobjov na svom Telegram kanalu.

Kako je naveo, nema rizika za sigurnost lokalnog stanovništva.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je danas da je Ukrajina pokušala da tokom noći dronovima napadne oblasti na jugu Rusije.

U saopštenju se navodi da su napadi na jug Krasnodarske oblasti i Adigejske republike spriječeni i da nije načinjena nikakva šteta, prenosi Reuters.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je pozvao na početak pregovora ove godine o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji.

Ove godine je vrijeme je da se EU odluči da počne pregovore o članstvu, napisao je Zelenski na svojoj Twitter stranici.

“Ukrajina je oduvijek bila Evropa, Ukrajina će uvijek biti Evropa,” naglasio je Zelenski, prenose RIA Novosti.

Njemačka kompanija Rheinmetall saopštila je danas da će proizvoditi automatizirane sisteme za izviđanje za Ukrajinu, prenosi Reuters.

Rheinmetall sarađuje sa estonskom kompanijom DefSec Intel na proizvodnji sistema za izviđanje tipa SurveilSPIRE.

Ukrajina će postati članica NATO-a, ali to je dugoročna perspektiva, rekao je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg tokom posjete Finskoj.

“NATO zemlje su saglasne da Ukrajina treba da postane članica Alijanse, ali to je istovremeno i dugoročna perspektiva”, kazao je Stoltenberg, pozivajući da se izgradi “okvir” kako bi se izbjegla svaka nova invazija u budućnosti.

Stoltenbergovi je u posjeti Finskoj, koja je podnijela zahtjev da se pridruži NATO-u.

Kremlj je ponovio svoj stav da je Rusija otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini, ali je ponovio da se nove “teritorijalne realnosti” ne mogu zanemariti.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da se Rusija nikada neće odreći svojih zahtjeva za četiri ukrajinske regije za koje je Moskva izjavila da ih je pripojila prošle godine nakon referenduma koje su Kijev i Zapad prozvali lažnim i nezakonitim.

“Postoje određene realnosti koje su već postale unutrašnji faktor. Mislim na nove teritorije. Ustav Ruske Federacije postoji i ne može se ignorirati. Rusija nikada neće moći napraviti kompromis oko toga, to su važne realnosti”, rekao je Peskov u utorak.

Rusija je u septembru prošle godine objavila da je anektirala regije Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožiju. Peskov je rekao da je Rusija otvorena za pregovore ako Kijev ustupi regije od kojih nijednu u potpunosti ne kontroliraju moskovske snage.

Sistemi protuzračne odbrane (PZO) Ukrajine redovno gađaju ruske ratne avione, rakete i bespilotne letjelice (UAV), rekao je komandant ukrajinske vojske.

“Ovi sistemi se aktivno koriste. Želim da istaknem da se svaki dan, svaku noć nastavljaju zračni i raketni napadi na civilna naselja u Ukrajini i da se oglasi zračnu opasnost. Neprijatelj pokušava da napadne našu ključnu i civilnu infrastrukturu kao i civilna naselja”, izjavio je za Anadoliju komandant kodnog imena Krevonis.

On je rekao da njegov tim koristi sisteme protuzračne odbrane Strela-10 za borbu protiv zračnih i raketnih napada, napominjući da su njihovi glavni ciljevi ruski ratni avioni, rakete i bespilotne letjelice tipa kamikaze na liniji fronta ili one čiji su cilj gradovi i naselja.

Letovi na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu obnovljeni su posle današnje jednosatne obustave, nakon vijesti o neidentificiranom objektu na nebu iznad tog ruskog grada.

Kremlj je saopštio da je ruski predsjednik Vladimir Putin bio u potpunosti obavješten o situaciji.

Gradske vlasti Sankt Peterburga u objavi na Telegramu nisu navele razlog obustave letova, nakon što su ruski mediji javili da je na nebu iznad grada uočen neidentificirani objekt nalik dronu.

Prema nepotvrđenim izvještajima ruskih medija, borbeni avioni su bili dignuti u zrak da ispitaju situaciju i nisu ništa uočili, prenio je Reuters.

Svi letovi na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu danas su privremeno obustavljeni, saopštile su gradske vlasti dok ruski mediji javljaju da je na nebu iznad grada uočen neidentificirani objekt nalik dronu.

Vlasti Sankt Peterburga u objavi na Telegramu nisu navele razlog obustave letova koja će biti na snazi do 12 sati po lokalnom vremenu, prenio je Reuters.

Kako javlja TASS pozivajući se na neimenovani izvor, zatvoren je zračni prostor u radijusu od 200 kilometara oko Pukova do 13.20 časova po lokalnom vremenu.

Ruski portal Baza navodi da je neidentificirani objekt uočen na nebu i da su upućeni borbeni avioni da ispitaju tvrdnje.

U više regija u Rusiji oglasile su se lažne sirene za zračnu opasnost poslije hakerskih napada na servere radio i TV stanica, izjavio je danas portparol ruskog Ministarstva za vanredne situacije.

On je za TASS rekao da su radio stanice i TV kanali u nekim regijama emitirali zvuk sirena za zračnu opasnost, pošto su njihovi serveri bili hakirani.

“Rusko Ministarstvo za vanredne situacije obavještava da su te informacije lažne i netačne”, istakao je taj portparol.

Situacija u Bahmutu bila je “izuzetno napeta” u utorak, rekao je ukrajinski zapovjednik dok ruske trupe pojačavaju napad pokušavajući dovesti ukrajinski grad u okruženje.

Rusija pokušava presjeći opskrbne linije branitelja grada, koji je poprište jednih od najžešćih borbi u ratu, kako bi ih prisilili na predaju ili povlačenje.

Time bi Rusija ostvarila prvu veću pobjedu u više pola godine, dok bi se otvorio put osvajanju preostalih urbanih središta u regiji Donecka.

“Unatoč značajnim gubicima, neprijatelj je ubacio najspremnije udarne jedinice Wagnera koje pokušavaju probiti obranu naših trupa i okružiti grad”, poručio je ukrajinski general-pukovnik Oleksandr Sirskij na vojnoj platformi za razmjenu poruka.

Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov odbacio je tvrdnje da Kina razmatra isporuku oružja Rusiji, rekavši američkim medijima da nije vidio “znakove da se o takvim stvarima uopće raspravlja”.

Visoki američki dužnosnici nedavno su rekli da su “uvjereni” da Kina razmatra mogućnost isporuke smrtonosne opreme Moskvi, dok je u toku kampanja diplomatskog pritiska kako bi se odvratila od toga.

Ali kada je u intervjuu za Glas Amerike objavljenom u ponedjeljak upitan o toj mogućnosti, šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov rekao je da ne dijeli to mišljenje, javlja AFP.

“Sada ne mislim da će Kina pristati na transfer oružja Rusiji. Ne vidim nikakve znakove da se o takvim stvarima uopće razgovara”, rekao je on.

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Antony Blinken doputovao je danas u Astanu, gdje će se sastati sa ministrima vanjskih poslova Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana, Turkmenistana i Tadžikistana u formatu C5+1 i prenijeti da je SAD “pouzdan partner” zemalja Srednje Azije.

Blinken će šefovima diplomatija zemalja Srednje Azije prenijeti da Washington razume njihove ekonomske probleme, nastale uslijed rusko-ukrajinskog konflikta, prenosi Reuters.

Blinken je na bilateralnom sastanku ministru vanjskih poslova Kazahstana Muktaru Tileuberdiju rekao da SAD podržavaju suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet njegove zemlje.

Avioprijevoznik Wizz Air najavio je da će od 14. marta obustaviti letove za Kišinjev, glavni grad Moldavije, zbog zabrinutosti za sigurnost zračnog prostora.

U saopćenju za javnost, kompanija je objasnila kako je donijela “tešku, ali odgovornu” odluku o obustavi letova zbog “visokog, ali ne i neposrednog” rizika u zračnom prostoru Moldavije, prenosi Reuters.

Ranije ovog mjeseca, Moldavija je privremeno zatvorila svoj zračni prostor na nekoliko sati kako bi istražila navode o objektu nalik na balon na nebu, dan nakon što je ta mala istočnoeuropska država optužila Rusiju da planira srušiti moldavsku vladu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da vojna situacija oko grada Bahmuta postaje sve teža.

Zelenski je u noćnom video obraćanju istakao da se situacija oko Bahmuta stalno pogoršava i da ruske snage neprestano uništavaju sve što se može iskoristiti za utvrđivanje i odbranu ukrajinskih snaga.

“Naši vojnici koji brane oblast oko Bahmuta su pravi heroji”, rekao je Zelenski, prenio je Reuters.

Bahmut, grad u Donbasu u istočnoj Ukrajini, već mjesecima predstavlja žarište borbe, a od mirnodopskog stanovništva od oko 70.000, u gradu je ostalo samo oko 10.000 ljudi.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da zemlje članice NATO-a, pošto su postale učesnice sukoba u Ukrajini, djeluju kao jedinstven blok, ne više kao uslovni protivnici Rusije, već kao neprijatelji.

Peskov je, u intervjuu za list Izvestija rekao da obavještajci Alijanse rade protiv Rusije 24 sata dnevno.

Posrednički potencijal zapadnih zemalja nestaje kada su uključene u sukob u Ukrajini, ukazao je Peskov.

Odluka Rusije da suspendira učešće u sporazumu novi START neće natjerati zapadne države da odbiju podršku Ukrajini, već to dodatno naglašava potrebu da se pomogne Kijevu, izjavila je pomoćnica američkog sekretara u Birou za kontrolu naoružanja, verifikaciju i usklađenost State Departmenta Mallory Stewart.

Stewart je istakla da će ta odluka Moskve i njene kontinuirane nuklearne prijetnje, u stvari, samo učvrstiti stav koliko je važno da SAD i svjetska zajednica stoje iza Ukrajine, prenio je TASS.

Kontraobavještajna agencija Moldavije objavila je da je dvoje stranih državljana, koji su se pretvarali da su turisti, protjerano iz ove bivše sovjetske republike i da im je zabranjen ulazak u nju u narednih 10 godina, jer su uhvaćeni u “subverzivnim akcijama” sa ciljem destabilizacije države.

Obavještajno-sigurnosna služba (SIS) saopštila je da je protjerani par obučavan u prikupljanju podataka i informacija “radi implementacije plana destabilizacije unutrašnjih prilika u zemlji” kako bi bila isprovocirana “nasilna promjena” ustavnog poretka Moldavije.

SIS nije naveo kada su strani državljani ušli u Moldaviju, iz kojih zemalja potiču odnosno za koje države su radili.

Kako je saopšteno, par je provodio subverzivne akcije koje uključuju izviđanje “raznih lokacija kraj vladinih zdanja i kritične infrastrukture”, i bio je koordiniran “iz sjenke, preko grupe individua povezanih sa zavjereničkom klikom prekomorskih eksperata za političku tehnologiju i socijalni inženjering”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije saopštio da li će se kandidirati za predsjednika 2024. godine, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Za sada nismo raspoloženi za izbornu kampanju – Putin ima mnogo posla. Nismo čuli nikakve najave od njega da li će se kandidirati za predsjednika ili neće. Dakle, još je malo prerano. Samo treba da budemo strpljivi”, rekao je Peskov za list Izvestija, odgovarajući na pitanje da li je Putin već odlučio da se kandidira za reizbor.

Olupina uništenog ruskog tenka, koji je bio postavljen ispred ruske ambasade u Berlinu u znak protesta protiv agresije na Ukrajinu, ponovno je uklonjena, saopćila je policija rano u utorak ujutro.

Tenk T-72 stigao je u njemačku prijestolnicu u petak rano ujutro, na prvu godišnjicu invazije Moskve na svog susjeda, i postavljen je ispred ambasade na bulevaru Unter den Linden u središtu grada kako bi služio kao spomenik protiv rata.

Prema tvrdnjama inicijatora akcije, tenk je naletio na minu tokom napada ruske vojske na Kijev 31. ožujka prošle godine te je uništen u eksploziji.

Pretpostavlja se da su u njemu stradali vojnici.