Ključne poruke BRICS-a: Osude napada na Iran i Gazu, ali i Ukrajine zbog raketiranja Rusije
Blok je zauzeo čvrste stavove na samitu o ključnim globalnim sukobima, izbjegavajući kritike na račun Rusije zbog rata u Ukrajini.
Čelnici bloka BRICS oštro su osudili bombardiranja Irana koja su izveli Sjedinjene Američke Države i Izrael u junu, nazvavši ih “očiglednim kršenjem međunarodnog prava”, istovremeno izražavajući snažnu podršku stvaranju palestinske države.
No, njihova zajednička deklaracija u nedjelju, objavljena na samitu u brazilskom gradu Rio de Janeiru, uglavnom je prešutjela drugi veliki rat koji je sada u četvrtoj godini i u kojem je osnivač BRICS-a – Rusija – agresor: ratu u Ukrajini. Umjesto toga, kritizirala je ukrajinske napade na rusku teritoriju.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Brazil spreman uvesti recipročne carine SAD-u
- list 2 of 4BRICS upozorava na carine, Trump prijeti novim nametima
- list 3 of 4Na dnevnom redu BRICS-a zdravstvo, vještačka inteligencija i klimatske promjene
- list 4 of 4Brazil domaćin samita BRICS-a, Putin i Xi ne dolaze
Trumpov odgovor
Pažljivo formulirana deklaracija, objavljena usred eskalacije trgovinskih napetosti sa SAD-om, osudila je agresivne ekonomske politike bez direktnog spominjanja američkog predsjednika Donalda Trumpa. Gotovo svih 10 članica BRICS-a, bloka država u razvoju, trenutno učestvuju u osjetljivim trgovinskim pregovorima sa SAD-om i pokušavaju nametnuti svoje stavove bez izazivanja dodatnih napetosti.
Trump je odgovorio na deklaraciju BRICS-a u roku od nekoliko sati, upozorivši na svojoj platformi Truth Social kako će se države koje se pridruže onome što je nazvao „antiameričkom politikom“ suočiti s dodatnim carinama.
„Svakoj državi koja se pridružuje antiameričkoj politici BRICS-a bit će naplaćena dodatna carina od deset posto. Neće biti izuzetaka od ove politike“, napisao je Trump.
Ko je prisustvovao samitu?
Prvi samit BRICS-a održan je 2009. godine, a okupili su se čelnici Brazila, Rusije, Indije i Kine. Južnoafrička Republika pridružila se 2010. godine, a blok je od tada postao glavni glas globalnog juga.
Prošle godine su se Indonezija, Egipat, Etiopija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati pridružili grupi, dodatno proširujući njen utjecaj i pretvarajući blok u skup od 10 država.
Raste interes država u razvoju za pridruživanje bloku, sa više od 30 njih koje čekaju u redu za članstvo. Očekivalo se da će se Argentina pridružiti, ali je povukla svoju prijavu nakon što je ultrakonzervativni predsjednik Javier Milei, Trumpov saveznik, preuzeo dužnost u decembru 2023.
Samit u Riju predvodio je brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva. Većinu ostalih država članica predstavljali su njihovi čelnici, uz tri izuzetka: predsjednici Kine Xi Jinping, Rusije Vladimir Putin i Irana Masoud Pezeshkian bili su odsutni.
Xi je prisustvovao svim prethodnim samitima BRICS-a od preuzimanja dužnosti 2013., dok je Putin izbjegavao većinu međunarodnih putovanja otkako je Međunarodni krivični sud (ICC) izdao nalog za njegovo hapšenje zbog njegove uloge u ratu protiv Ukrajine marta 2023. Brazil je član ICC-a i prema Rimskom statutu, kojim je osnovan sud, bio bi dužan uhapsiti Putina ako bi ga posjetio.
U izjavi BRICS-a također su pozdravljene Bjelorusija, Bolivija, Kazahstan, Kuba, Nigerija, Malezija, Tajland, Vijetnam, Uganda i Uzbekistan kao nove partnerske države BRICS-a – status koji ih stavlja na nivo odmah ispod punopravnog članstva i omogućuje bloku da poveća saradnju s njima.