Šest mjeseci od prevrata: Može li Sirija postići jedinstvo nakon Assada
Danas tom državom sa oko 23 miliona stanovnika upravlja tranzicijska vlada predvođena privremenim predsjednikom Ahmedom al-Sharaaom.

Prije šest mjeseci ostvarilo se nezamislivo: sirijski dugogodišnji diktator Bashar al-Assad zbačen je nakon godina građanskog rata. Mogu li se ostvariti obećanja o jedinstvu te bliskoistočne države koja je dobila novu priliku?
Time je završila autoritarna vlast familije al-Assad duga pet decenija. Iza sebe je ostavila fragmentirano društvo – puno ožiljaka od nasilja, prožeto nepovjerenjem, ali i krhkom nadom u novi početak, piše agencija dpa, a prenosi Hina.
Nastavite čitati
list of 4 itemsGotovo 140.000 Sirijaca se i dalje vodi kao nestalo
SAD odobrio plan da strani borci stupe u sirijsku vojsku
EU ukida sve ekonomske sankcije Siriji
Danas tom državom sa oko 23 miliona stanovnika upravlja tranzicijska vlada predvođena privremenim predsjednikom Ahmedom al-Sharaaom. Al-Assad je pobjegao u Moskvu.
Al-Sharaa je bivši vođa islamističke skupine Hayat Tahrir al-Sham (HTS) koji je igrao ključnu ulogu u zbacivanju diktatora 8. decembra.
Nakon preuzimanja vlasti novo vodstvo obećalo je „Siriju za sve”. Posmatrajući šest mjeseci kasnije, jesu li ispunili to obećanje?
Manjine pod pritiskom
Međunarodna zajednica posebno je zabrinuta zbog tretmana manjina u Siriji. Al-Sharaa, baš kao i većina Sirijaca, pripadnici su sunita. Poneka izbijanja vjerski motivisanog nasilja proteklih su mjeseci potaknuli strahove među Druzima, Alavitima i kršćanima.
Sunitski borci povezani s prelaznom vladom su početkom maja napali zajednicu Druza, pri čemu je ubijeno nekoliko desetaka ljudi.
Posmatrači su izvijestili o onome što su opisali kao “masakre” u obalnom području još u martu.
Tranzicijska vlada pokrenula je vojnu operaciju protiv Assadovih pobornika tokom koje je poginulo nekoliko stotina Alavita, pripadnika manjine kojoj je pripadao i bivši diktator.
„Vlada strah, ne samo među Druzima, nego i drugim manjinama”, rekao je njemačkoj novinskoj agenciji Hamud al-Hinavi, šeik iz te skupine i jedan od njenih vjerskih čelnika „Ako ne naučimo prihvatati jedni druge, nevezano za naše vjere, nikad nećemo uspjeti izgraditi našu naciju”, nastavio je al-Hinavi.
Upravo to je obećao al-Sharaa kad je preuzimao vlast: ujedinjenu Siriju.
„Ne smijemo zaboraviti da je Siriju dijelio stari režim”, naglašava čelnik Druza, dodajući da se jedinstvo može postići samo bez ekstremizma na bilo kojoj strani.
To uključuje i Kurde na sjeveroistoku koji su ranije upravljali svojom regijom s velikom autonomijom.
Ključan korak prema jedinstvu dogodio se kad su kurdski čelnici pristali na potpunu integraciju u državne institucije.
To bi, u teoriji, al-Sharinoj vladi dalo ovlasti nad civilnim i vojnim strukturama na sjeveroistoku, no detalji tog dogovora i dalje ostaju neriješeni.
Kurdski predstavnici izrazili su oprezni optimizam: „I mi smo zabrinuti kao druge zajednice, no vidjet ćemo hoće li novi čelnici održati svoja obećanja i vratiti svakom Sirijcu, nevezano za porijeklo, njegovu domovinu”.
Povratak na međunarodnu scenu
Novo vodstvo u Damasku kao prioritet je odredilo distanciranje od Assadove ostavštine i ponovnu izgradnju međunarodnih odnosa.
Assad je nakon početka građanskog rata većinom ostao izoliran, te mu je međunarodna zajednica, prvenstveno Zapad, uvela stroge sankcije.
Gotovo šest mjeseci nakon njegovog pada al-Sharaa, bivši zapovjednik pobunjenika i član terorističke grupe al-Kaida, već se susreo s nekoliko svjetskih čelnika, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše dpa.
U Evropi ga je primio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a privremeni sirijski čelnik u septembru bi se trebao obratiti Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Povratak na finansijska tržišta
Damask je nedavno postigao značajne uspjehe na međunarodnoj sceni, posebno na području ukidanja sankcija.
Sredinom maja Sirijci su izašli slaviti na ulice nakon što je Trump neočekivano najavio potpuno ukidanje američkih sankcija. Nekoliko dana kasnije, to je učinila i Evropska unija.
Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova to je proglasilo „historijskim korakom” za novu Siriju.
Tokom građanskog rata u državi zbog nemogućnosti uvoza nije bilo osnovnih potrepština, od lijekova do goriva. Zemlja je bila isključena i iz međunarodnog finansijskog sistema, zbog čega je prenos novca u i iz Sirije bio nemoguć.
Analitičari vjeruju da će ukidanje sankcija postepeno sniziti cijene i omogućiti priljev inostranog kapitala, ključnog za ekonomski oporavak i nadolazeću obnovu zemlje.
Šest mjeseci nakon zbacivanja Assada, Sirija je i dalje daleko od stabilnosti. Prema podacima Ujedinjenih nacija iz aprila, oko 400.000 sirijskih izbjeglica vratilo se u domovinu iz susjednih zemalja.
Humanitarna situacija ostaje teška. UN procjenjuje da oko 90 posto stanovništva i dalje zavisi o nekoj vrsti humanitarne pomoći.
Nakon više od decenije sukoba i dalje je rašireno siromaštvo. Mnogi Sirijci kažu da se i dalje bore s neizvjesnošću oko budućnosti svoje zemlje.
“Ima dana kada se pitamo je li ova nova Sirija išta drugačija”, rekao je jedan povratnik.
“Ali ima i dana kada vjerujemo da se, korak po korak, krećemo u pravom smjeru. Nada još uvijek živi.”