Slovenija traži da se EU suprotstavi američkim sankcijama ICC-u

Slovenija, članica Evropske unije, od Brisela će zatražiti da upotrijebi svoju moć kako se sankcije SAD-a uperene protiv četvero sudija Međunarodnog kaznenog suda (ICC), među kojima je slovenska sutkinja, ne bi mogle primijeniti u Evropi.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa u četvrtak je uvela sankcije protiv četvero sudija Međunarodnog kaznenog suda (ICC) zbog istrage o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu i izdavanja naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, prenosi Hina.

Na popisu sankcioniranih su Solomy Balungi Bossa iz Ugande, Luz del Carmen Ibanez Carranza iz Perua, Reine Adelaide Sophie Alapini Gansou iz Benina i Beti Hohler iz Slovenije, objavio je državni sekretar Marco Rubio.

Oni su, rekao je Rubio, “aktivno sudjelovali u nelegitimnim i neutemeljenim potezima ICC-a protiv SAD-a ili našeg bliskog saveznika Izraela”.

“Sud je politiziran i lažno tvrdi da ima neograničeno diskrecijsko pravo istraživati, optuživati ​​i kazneno goniti državljane Sjedinjenih Američkih Država i naših saveznika”, rekao je Rubio.

Mjere blokiranja

Slovenija je pozvala Evropsku uniju da iskoristi takozvani statut o blokiranju koji EU omogućuje izuzeće za evropske kompanije od pridržavanja američkih sankcija koje Brisel smatra nezakonitim. Ta mjera se u prošlosti koristila kako bi se spriječilo da Washington brani evropsku trgovinu s Iranom i Kubom.

“Zbog činjenice da se na popisu sankcioniranih nalazi sutkinja zemlje članice EU-a, Slovenija će predložiti da se odmah aktivira mjera o blokiranju”, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije na platformi X.

Predsjednica ICC-a Tomoko Akane je to od EU-a zatražila u martu ove godine, nakon što je Trump najavio sankcije sudu.

Sudije Bossa i Carranza bili su 2020. uključeni u odluku žalbenog vijeća koja je tužitelju suda omogućila otvaranje istrage o navodnim ratnim zločinima američkih snaga u Afganistanu.

Dvojica sudija također su u novembru 2024. izdali naloge za hapšenje Netanyahua, bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta i vođe Hamasa Ibrahima Al-Masrija, poznatog kao Mohammed Deif, zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Alapini Gansou i Hohler su podržali naloge za hapšenje Netanyahua i Gallanta.

Već uvodili sankcije

Nove sankcije dolaze nakon ranijih američkih sankcija protiv glavnog tužitelja Karima Khana.

UN vodi internu istragu protiv svog glavnog tužitelja zbog navodnog seksualnog zlostavljanja zaposlenice suda.

Tokom karijere je, između ostalih, branio liberijskog bivšeg predsjednika Charlesa Taylora protiv optužbi za ratne zločine u Sierra Leoneu, kenijskog predsjednika koji je na ICC-u bio optužen za zločine protiv čovječnosti, a slučaj je naposljetku odbačen, te Seifa al-Islama, sina ubijenog libijskog vođe Muammara Gaddafija.