Hegseth: NATO blizu konsenzusa o izdvajanju pet posto BDP-a za odbranu

Trenutno je jedino Poljska blizu pet posto izdvajanja za odbranu, dok dio zemalja poput Španije i Italije nisu još dosegnule ni cilj od dva posto BDP-a, koji je postavljen još 2014. godine.

NATO Secretary General Mark Rutte, front left, and Britain's Defense Secretary John Healey, front right, speak with Defense Secretary Pete Hegseth, center, during a group photo of NATO defense ministers at NATO headquarters in Brussels, Thursday, June 5, 2025. (AP Photo/Virginia Mayo)
Generalni sekretar Mark NATO-a Rutte i američki ministar odbrane Pete Hegseth s ministrima odbrane zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu 6. juna 2025. (AP Photo/Virginia Mayo)

Članice NATO-a blizu su konsenzusa oko podizanja odbrambenih budžeta na pet posto bruto domaćeg proizvoda, izjavio je američki ministar odbrane Pete Hegseth, prenosi Hina.

“Mislim da smo vrlo blizu konsenzusa o pet posto BDP-a na predstojećem samitu NATO-a u Hagu”, rekao je Hegseth u sjedištu NATO-a u Briselu gdje učestvuje na sastanku ministara odbrane država članica.

Od pet posto, 3,5 posto odnosilo bi se na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane sa sigurnošću u širem smislu, poput zaštite granica, kibernetičke sigurnosti, te infrastrukture kako bi se povećala vojna mobilnost.

Trenutno je jedino Poljska blizu pet posto izdvajanja za odbranu, dok dio zemalja poput Španije i Italije nisu još dosegnule ni cilj od dva posto BDP-a, koji je postavljen još 2014. godine.

Španija, koja je najavila da će ove godine podići troškove za odbranu s prošlogodišnjih 1,3 posto na dva posto BDP-a, smatra da je to sasvim dovoljno, ali najavljuje da neće blokirati postavljanje novog, znatno višeg cilja.

Jačanje kapaciteta za 30 posto

U NATO-u se sve odluke donose konsenzusom, što znači da i samo jedna članica može blokirati odluku.

“Mislimo da je dva posto dovoljno za ispunjavanje obaveza koje smo preuzeli“, rekla je španska ministrica Margarita Robles, dodajući da njezina vlada neće blokirati odluku o povećanju odbrambene potrošnje na samitu NATO-a u Hagu, koji će se održati 24. i 25. juna.

Prema diplomatskim izvorima, nova izdvajanja za odbranu bit će namijenjena za otklanjanje nedostataka u raznim područjima – od velikih formacija kopnenih snaga pripravnih za borbu, do oružja dugog dometa, protuzračne i proturaketne odbrane, dovoljnih zaliha municije i sigurnih komunikacija.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao da će njegovoj zemlji za ispunjavanje novih ciljeva u vojnim sposobnostima trebati između 50 i 60 hiljada novih vojnika, a troškovi za odbranu koji bi iznosili tri posto BDP-a, dostižu iznos od 125 dodatnih milijardi eura godišnje.

Kako bi NATO osigurao ispunjenje ciljeva o povećanju vojnih sposobnosti, država članice trebat će zacrtati svoje nacionalne ciljeve. Prema diplomatskim izvorima, postojeće vojne sposobnosti trebale bi se pojačati oko 30 posto.

Izvor: Hina

Reklama