Detalji ‘Paukove mreže’: Napad na cilj dalek 4.000 kilometara, uništeni bombarderi

Ukrajinske sigurnosne službe u nedjelju su izvele masovni napad bespilotnim letjelicama na ruske vojne zračne baze, izvršivši udar na hiljade kilometara od prve linije fronta, za šta je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao da je njihova operacija najdužeg dometa ikad.

Nezavisni portal Moscow Times donosi detalje operacije kodnog naziva “Paukova mreža” i navodi kako je zahtijevala mjesece pripreme i krijumčarenje dronova na rusku teritoriju.

Ukrajina tvrdi kako je nanijela značajnu štetu daleko većem protivniku, ali za sada je nemoguće to nezavisno provjeriti. Izvor u ukrajinskoj sigurnosnoj službi SBU kaže kako je u koordiniranim napadima pogođen 41 avion korišten za “bombardiranje ukrajinskih gradova”, navodeći strateške bombardere Tu-95 i Tu-22 te avion za radarsko otkrivanje i komandi A-50.

 

 

Moscow Times navodi da bi, ako se potvrde ovi navodi, najveća nagrada za Kijev mogla bi biti oštećenje A-50 koji Rusija koristi za koordinaciju svojih borbenih aviona i otkrivanje ukrajinskih raketa protuzračne odbrane. Smatra se da je manje od deset ovih letjelica u upotrebi. Ovo bi bio treći koji je Rusija izgubila od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, a još dva su oborena ukrajinskim raketama zemlja-zrak početkom 2024. godine.

Koliko je uništeno bombardera?

Ostali oštećeni avioni su bombarderi. Rusija više ne proizvodi avione Tu-95MS ili Tu-22 M3, za koje se smatra da su među onima koji su zapaljeni zajedno s Tu-160. Ovi bombarderi dugog dometa sposobni su nositi 16 krstarećih raketa kapaciteta leta više od 2.000 kilometara.

Rakete predstavljaju poseban problem za ukrajinsku protuzračnu odbranu koja nije uspjela presresti nijednu od devet raketa lansiranih na zemlju u noći 24. maja. Zbog svoje brzine i manevarskih sposobnosti, mogu se oboriti samo raketama iz američkih Patriot ili francusko-italijanskih SAMP-T sistema.

Ukrajini je do kraja maja ponestalu raketa SAMP-T, a Kijev je od Washingtona zatražio još raketa Patriot za koje je državni sekretar Marco Rubio rekao: “Iskreno, nemamo.” Washington potiče druge države da doniraju svoje baterije i rakete Patriot Ukrajini. Dali su 10. maja Njemačkoj zeleno svjetlo za prijenos 100 raketa PZO iz vlastitih zaliha.

No, mnoge evropske države nerado se odriču opreme koja bi im inače mogla biti potrebna za vlastitu odbranu i koju ne mogu lako zamijeniti. Proizvođač Raytheon može proizvesti samo 12 baterija Patriot godišnje, kao i 740 raketa presretača u kombinaciji s proizvodnjom firme Lockheed Martin.

Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je kako se “nekoliko aviona zapalilo” nakon napada dronovima na baze u regijama Murmansk i Irkutsk u ruskom Arktiku i istočnom Sibiru. Požari su pod kontrolom, saopćilo je Ministarstvo, i nije bilo žrtava, dodajući da su osumnjičenici “uhapšeni”.

Sa druge strane, ukrajinske sigurnosne službe objavile su kako su uništile 34 posto ruskih strateških bombardera koji mogu nositi krstareće rakete, tvrdeći da su nanijele štetu u iznosu od sedam milijardi dolara.

Način djelovanja

Operacija “Paukova mreža” pripremana je više od godinu i pol, govor izvor Moscow Timesa iz ukrajinske SBU-a, dodajući kako je zahtijevala posebno složenu logistiku.

Ukrajina svakodnevno lansira bespilotne letjelice kako bi napala ciljeve u Rusiji kao odgovor na rusku invaziju koja je počela 2022, ali način djelovanja koji je ovaj put korišten bio je drugačiji. Ukrajinski sigurnosni izvor kaže kako su dronovi prokrijumčareni u Rusiju i skriveni u drvenim konstrukcijama postavljenim na kamionima.

Krovovi konstrukcija zatim su daljinski otvoreni kako bi dronovi letjeli prema svojim ciljevima. Fotografije koje je podijelila SBU prikazuju brojne male crne dronove skrivene u onome što izgleda kao transportni kontejneri. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da dronovi nisu lansirani sa ukrajinske teritorije, već “u neposrednoj blizini zračnih baza”.

Zelenski je u nedjelju pozdravio “briljantne” rezultate operacije u onome što je nazvao “našim najdužim dometom” u više od tri godine rata. Koristeći 117 dronova, Ukrajina je uspjela dosegnuti regije hiljadama kilometara daleko od fronta, dok se njeni napadi inače fokusiraju na područja blizu njenih granica.

Dvije zračne baze koje je Ukrajina navela da je pogodila, Olenja i Belaja, udaljene su 1.900 kilometara, odnosno 4300 kilometara od Ukrajine. Prva se nalazi u ruskom Arktiku, a druga u istočnom Sibiru. Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je kako  je uspješno odbilo druge napade u regijama Ivanovo i Rjazan, kao i u Amuru blizu granice s Kinom.

Posljedice i simbolika

Posljedice napada na ruske vojne kapacitete teško je procijeniti u ovoj fazi, piše nezavisni ruski portal i dodaje kako Ukrajina pati od gotovo svakodnevnih zračnih napada koji su posljednjih sedmica opteretili njene PZO kapacitete.

Ruski vojni blogeri govorili su o “crnom danu za avijaciju” nakon ukrajinskog napada. Rybar, profil na Telegramu blizak ruskoj vojsci, nazvao je to “vrlo teškim udarcem” i ukazao na ono što je nazvao “ozbiljnim greškama” ruskih obavještajnih službi.

Pasi Paroinen, vojni analitičar finske OSINT službe Black Bird Group, rekao je za Moscow Times da uspjeh napada pokazuje da Rusija nije uspjela ojačati svoje baze protivzračnih napada, poput izgradnje utvrđenih hangara.

Ali simbolički značaj je važan za Ukrajinu, čija se vojska suočava s neuspjesima na frontu.

Katarzyna Zysk, profesorica međunarodnih odnosa i suvremene historije na Norveškoj odbrambenoj akademiji, istakla je tajming napada uoči današnjih pregovora u Istanbulu.

“Ukrajina razumije kako je sila jedini način da se (ruski predsjednik Vladimir) Putin prisili da pregovore shvati ozbiljno, kada nema drugog izbora nego to učiniti”, rekla je Zysk za Moscow Times. “Kada je Rusija osvajala prednost na bojnom polju, Putin je više puta odbacio ideju pregovaranja. Isticanje ruskih slabosti i ranjivosti može utjecati na dinamiku pregovora i ojačati njen utjecaj za pregovaračkim stolom.”

Paranoja među ruskim obavještajcima

To također signalizira da Ukrajina može eliminirati vrijednu rusku vojnu imovinu, mogućnost koja će se vjerovatno pokazati efikasnom u prisiljavanju Moskve na mirovne pregovore od mekog diplomatskog pristupa Trumpove administracije, dodala je.

Dan Lomas, viši predavač obavještajnih i sigurnosnih studija na Univerzitetu u Nottinghamu, rekao je za Moscow Times da će napadi posijati paranoju među ruskim sigurnosnim službama.

„Ukrajinske obavještajne agencije imaju vještine, odlučnost i – što je još važnije – sposobnost napada širom Rusije, a posljednji ukrajinski uspjeh samo će povećati paranoju [među Rusima]. Gdje dalje i kako mogu [Ukrajinci] djelovati unutar Rusije, sramoteći FSB i druge unutarnje sigurnosne aparate? A paranoja je stalan efekt kampanja kap po kap koji je teško dugoročno prevladati“, rekao je.

„Postoji beskrajan popis ciljeva za Ukrajinu, dok FSB mora biti cijelo vrijeme uspješan u zaštiti ciljeva. Ukrajina je uspjela napasti sve, od pojedinaca do dijelova ruskih strateških snaga. Paranoja/psihološki aspekt za FSB je: ‘Šta je sljedeće?'“