Švedska posuđuje milijarde za jačanje odbrane

Švedska će posuditi 300 milijardi kruna (31 milijardu dolara) prema planu koji su Vlada i opozicija dogovorili u četvrtak, osiguravajući finansiranje za ponovno naoružavanje i osiguravajući da najnovija članica Sjevernoatlantske alijanse (NATO) do 2032. godine dostigne cilj potrošnje od 3,5 posto BDP-a na vojsku, prenosi Reuters.

Ruska invazija na Ukrajinu prisilila je Švedsku da preispita svoju sigurnosnu doktrinu i pridruži se NATO-u 2024. godine. Odbrambeni izdaci već su se udvostručili od 2020. godine na približno 2,4 posto BDP-a, ali će Alijansa vjerovatno postaviti viši cilj na svom samitu u Hagu ovog mjeseca.

Prioriteti će biti proširenje veličine i sposobnosti vojske, protivzračna odbrana i povećanje zaliha municije. Većina novca – 250 milijardi kruna – ići će vojsci, a 50 milijardi će se potrošiti na civilnu odbranu i infrastrukturu.

“Radimo to kako naša djeca i naši unuci ne bi morali učiti ruski”, rekla je ministrica financija Elisabeth Svantesson.

Pitanje budućeg finansiranja

Za razliku od mnogih evropskih država, Švedska ima snažne javne finansije s državnim dugom od približno 32 posto BDP-a u odnosu na prosjek od 90 procenata u Evropskoj uniji. Finansiranje povećanja odbrane povećat će tu brojku za približno tri postotna boda, istakla je Svantesson.

Štokholm će također privremeno obustaviti stroga fiskalna pravila prema sporazumu o finansiranju odbrane, ali javne finansije morat će ponovo biti uravnotežene 2035. godine, što znači kako će buduće vlade morati ili povećati poreze ili pronaći uštede u drugim dijelovima budžeta. Svantesson je isključila povećanje poreza i istakla kako bi novac mogao doći iz budžeta za pomoć i ponovnog određivanja prioriteta drugih rashoda.

Najveća opoziciona stranka, Socijaldemokrati, predložili su “fond za spremnost”.

“Šta god imamo, morat će povećati prihode i smanjiti rashode”, rekao je Mikael Damberg, glasnogovornik Socijaldemokrata za ekonomiju.