Britanski list: Pad iranskog režima bio bi težak udarac za Rusiju

Pad iranskog režima predstavljao bi ozbiljan udarac Rusiji, piše britanski list The Guardian u analizi Pjotra Sauera.

Ključni saveznik Moskve, piše u tekstu, suočava se s najozbiljnijom prijetnjom u nekoliko decenija, kaže autor.

„Dok Izrael i Donald Trump zahtijevaju iransku ‘bezuvjetnu predaju’, Moskva je sve zabrinutija zbog sudbine Irana, dok prešutno priznaje svoju ograničenu sposobnost utjecaja na događaje koji se odvijaju“, piše Sauer.

Nikita Smagin, nezavisni stručnjak za odnose Rusije i Irana, rekao je: „Odavno je jasno da Rusija neće vojno braniti Iran, jer jednostavno nije spremna riskirati sukob s Izraelom i SAD-om zbog Irana”.

Hladna politička računica Rusije

Analitičari kažu da oprezan odgovor Moskve odražava hladnu političku računicu – davanje prioriteta ratu u Ukrajini, a istovremeno pokušaj odvraćanja SAD-a od direktnog učešća u sukobu koji bi mogao dovesti do promjene režima u Teheranu.

Kremlj vjerovatno neće naoružati Iran, a kamoli se uključiti u borbe, rekao je ruski izvor povezan s Ministarstvom vanjskih poslova.

„Moskva očito ne želi sukob s Trumpom i čini sve što može kako bi privolila SAD da se vrati diplomatiji. Ali prioritet Rusije ostaje izbjegavanje bilo kakvih poteza koji bi mogli potkopati njene odnose s novom američkom administracijom ili izazvati promjenu Trumpovog stava o Ukrajini“, rekao je izvor, prenosi The Guardian.

Ipak, Kremlj bi mogao pretrpjeti gubitak zbog dugotrajne izraelske vojne kampanje koju podržava SAD, a koja uništava iransku ekonomsku i vojnu infrastrukturu i prijeti opstanku trenutne vlasti u Teheranu.

„Ako se sadašnji iranski režim sruši, to bi bio i strateški i reputacijski udarac za Rusiju“, rekao je izvor povezan s Ruskim ministarstvom vanjskih poslova.

„Veći gubitak od pada Damaska“, dodao je izvor, misleći na smanjeni utjecaj Moskve nad Sirijom nakon pada Bashara al-Assada, dugogodišnjeg saveznika Kremlja čiji je konačan poraz označio kraj skupe ruske intervencije koja je trajala decenijama.

Naizgled, nastavlja Sauer, ruski suzdržani odgovor i osude u suprotnosti su s produbljivanjem veza koje je Moskva ostvarila s Iranom od invazije na Ukrajinu 2022, rata koji je Moskvu svrstao uz Teheran među zemlje najteže pogođene sankcijama.

U prvim mjesecima ruske invazije na Ukrajinu, Iran se pokazao važnim partnerom Kremlja, snabdijevajući Moskvu hiljadama borbenih dronova koji su se koristili za napade na ukrajinske gradove. Teheran je kasnije, također, poslao instruktore u Rusiju kako bi pomogli u postavljanju pogona za proizvodnju dronova, temeljenog na iranskim nacrtima, duboko u Uralu.

Rusija Iranu nije isporučila ništa

Ipak, odnos dvije nacije oduvijek je bio složen, kažu posmatrači. Prilikom potpisivanja vojnog sporazuma, obje zemlje insistirale su na izostavljanju klauzule o međusobnoj odbrani, što znači da Moskva nema zakonsku obavezu pružanja vojne pomoći Iranu. Rusija je, također, sporo isporučivala niz oružja koje je Teheran zatražio.

„Uprkos ponovljenim zahtjevima iranske strane za raznim vrstama oružja – sistemima protivzračne odbrane i borbenim avionima – Rusija do danas ništa od toga nije isporučila Iranu“, rekao je Smagin.

Djelomično zbog svoje akcije u Ukrajini i rastućih veza s drugim regionalnim igračima, uključujući Saudijsku Arabiju, Moskva sporo pomaže Iranu, čak i dok je pozicija Teherana oslabila nakon udaraca na njegovog ključnog saveznika na Bliskom istoku, libanskog Hezbollaha.

Kremlj je, u međuvremenu, uglavnom odvojio svoje oslanjanje na iransku vojnu podršku, stekavši stručnost za masovnu domaću proizvodnju dronova.

Neki u Moskvi čak su pokušali dati pozitivan ton izraelskom napadu na Iran. Za početak, cijene nafte porasle su na najviši nivo u četiri mjeseca – i očekuje se da će nastaviti rasti – nudeći Moskvi prijeko potreban ekonomski poticaj u vrijeme kada je pad globalnih cijena energije prijetio da će smanjiti njen ratni budžet, piše u tekstu.

Sukob je također odvratio punu pažnju Trumpa s Ukrajine, koju je posljednjih dana jedva spomenuo.

Ruslan Pukhov, direktor Centra za analizu strategija i tehnologija, moskovskog odbrambenog savjetodavnog tijela, napisao je na Telegramu: „Vjerovatno je da će Ukrajina pretrpjeti najveću vojnu i političku štetu u ovoj situaciji, osim samog Irana, naravno. Novi rat na Bliskom istoku ne samo da će odvratiti pažnju svijeta od [sukoba u Ukrajini] već će, očito, doprinijeti i konačnom preusmjeravanju SAD-a prema pružanju vojne pomoći Izraelu“.

Loša dugoročna slika za Rusiju

No, piše Sauer, iako to može ponuditi kratkoročne dobitke, dugoročna slika je daleko nesigurnija za Rusiju, kažu analitičari i insajderi.

Rusija riskira gubitak ključnog strateškog partnera – zajedno s godinama političkog i ekonomskog kapitala – u udarcu koji bi mogao ozbiljno potkopati njene šire geopolitičke ambicije. Tokom protekle dvije godine Moskva je postala vodeći strani investitor u Iran, ulažući milijarde u plinske, energetske i infrastrukturne projekte – a sve to moglo bi biti ugroženo ako režim u Teheranu padne.

Za razliku od nekih drugih saveznika Moskve, poput Bjelorusije, Rusija dijeli malo historijske ili kulturne sličnosti s Iranom. Njihovo partnerstvo je manje stvoreno tradicijom, a više zajedničkim neprijateljstvom prema Zapadu, kao i iskustvom snalaženja u životu pod sankcijama.

„Ako ovaj režim padne, mislim da će Rusiji biti mnogo teže zadržati svoju imovinu i utjecaj u zemlji“, rekla je Hanna Notte, berlinska ekspertica za rusku vanjsku politiku.

Notte je rekla da bi najgori scenario za Moskvu bio Bliski istok kojim bi dominirale saveznice SAD-a.

„To bi bio težak udarac za Rusiju.“