Kako je Izrael oslabio ‘Osovinu otpora’ prije napada na Iran

Prije iznenadnih udara na Iran, koje je izveo u ranim jutarnjim satima u petak, Izrael je počeo pripremati teren za svoj napad još od jeseni 2023. godine kroz demontiranje sposobnosti grupa lojalnih Teheranu, posebno libanskog Hezbollaha, ciljajući njihove vođe, napredno oružje i ključne linije snabdijevanja.

Hezbollah

Hezbollah je dugo vremena bio najutjecajnija grupa unutar „Osovine otpora“ koju predvodi Teheran. Međutim, tokom posljednjeg sukoba s Izraelom pretrpio je teške udarce, nakon što je 8. oktobra 2023. otvorio front u južnom Libanu kako bi pružio podršku Hamasu u Gazi.

Hezbollah je izašao je oslabljen iz svog posljednjeg rata, koji je uslijedio nakon više od godinu dana razmjene vatre preko libansko-izraelske granice. Izrael je likvidirao neke od najistaknutijih Hezbollahovih vođa, uključujući generalnog sekretara Hassana Nasrallaha. Uništio je i veliki dio njegovog vojnog arsenala i presjekao tradicionalne rute opskrbe, posebno iz susjedne Sirije, nakon svrgavanja bivšeg predsjednika Bashara al-Assada.

Prekid vatre, postignut uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država 27. novembra, okončao je sukob s Hezbollahom, koji je doveo do ogromnog razaranja, posebno u Hezbollahovim uporištima u južnom Libanu i južnim predgrađima Bejruta. Prema sporazumu, Hezbollah je pristao demontirati svoju vojnu infrastrukturu i povući se iz pograničnog područja južno od rijeke Litani, u zamjenu za raspoređivanje libanske vojske.

Prema navodima vlasti, libanska vojska je do prošle sedmice demontirala više od 500 vojnih lokacija i skladišta Hezbollaha u pograničnom području.

Uprkos primirju, Izrael je nastavio izvoditi napade, pri čemu nisu bila pošteđena ni južna predgrađa Bejruta. I pored toga, to nije izazvalo nikakav odgovor Hezbollaha i njegovog saveznika Teherana, koji se držao po strani od početka eskalacije s Izraelom.

U kontekstu izraelskih napada na Iran, Nicholas Blanford, istraživač Atlantskog vijeća, izjavio je za Agenciju France-Presse kako vjeruje da „Hezbollah neće odgovoriti u ovoj fazi“, iako bi se to „moglo promijeniti zavisno od daljeg razvoja događaja“.

„Mislim da je Hezbollahova moć odvraćanja uzdrmana tokom rata, ali još uvijek je u poziciji nauditi Izraelu“, pošto „i dalje ima dovoljno kapaciteta da to učini“, dodao je.

No, to neće biti tako jednostavno. Blanford objašnjava da će im biti „teško to učiniti, posmatrano s političkog aspekta. Dinamika se promijenila od rata“ s Izraelom.

Prema Blanfordu, Iran najprije mora procijeniti ozbiljnost napada i prijetnju koju on predstavlja prije nego što uputi svoje opunomoćenike, posebno Hezbollah, da odgovore Izraelu.

Hezbollah je u petak osudio izraelske napade na Iran, smatrajući ih prijetnjom koja bi mogla „zapaliti regiju“.

Sirija

Svrgavanje Bashara al-Assada s vlasti zadalo je još jedan težak udarac Hezbollahu, imajući u vidu da je njegov režim omogućivao slobodno kretanje njegovih boraca i transport oružja iz Irana.

Od izbijanja sukoba 2011. godine, Teheran je pružao značajnu podršku Assadu, šaljući vojne savjetnike i mobilizirajući proiranske grupe, uključujući Hezbollah, da se bore uz Assadove snage. To je dovelo do preokreta ravnoteže u njegovu korist na mnogim frontovima.

Međutim, tokom sukoba, Izrael nije oklijevao pokrenuti stotine napada, gađajući sirijske snage i ciljeve Teherana i Hezbollaha, uključujući skladišta oružja i pošiljke projektila, kao dio svojih napora da spriječi Iran, svog arhineprijatelja, da učvrsti svoju vojnu prisutnost u blizini izraelskih granica.

Od svrgavanja Assada, Izrael je izveo stotine zračnih napada na vojne ciljeve u Siriji, pravdajući to potrebom da spriječi da vojni arsenal padne u ruke novih vlasti koje smatra „džihadističkim“.

Od početka rata u Gazi, Bagdad je uložio značajne napore da zemlju drži podalje od regionalne eskalacije. Proiranske iračke frakcije izvele su desetke napada na Izrael ili baze međunarodne koalicije predvođene SAD-om, ali su, poput Hezbollaha, izbjegavale uključivanje u otvoreni rat.

Hamas

Ovaj palestinski pokret brzo je osudio izraelsku „agresiju“, za koju je rekao da „nagovještava eksploziju u regiji“.

Međutim, za razliku od drugih grupa unutar takozvane „Osovine otpora“, Hamas nema stvarni manevarski prostor, budući da je zaokupljen suprotstavljanjem vojnim udarima koji su uslijedili nakon operacije Potop al-Aksa, kojom je ovaj palestinski pokret iznenadio Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Izraelska vojska uništila je položaje Hamasa, koji upravlja Pojasom Gaze od 2007. godine, i ubila neke od njegovih najistaknutijih političkih i vojnih vođa, prisilivši ga da vodi borbu iz podzemnih tunela.

Ipak, uprkos intenzivnim kopnenim i zračnim operacijama, Izrael nije uspio uništiti Hamas, iako se vjeruje da su mu vojni kapaciteti znatno smanjeni.

Husi

Nakon pokušaja slabljenja Hezbollaha i Hamasa, te svrgavanja Assada s vlasti, čini se da je pokret Husi u Jemenu danas posljednji preostali stup „Osovine otpora“ u suprotstavljanju Izraelu.

Od početka rata u Gazi, pripadnici pokreta Husi, koji su u petak potvrdili da Iran ima „legitimno pravo da odgovori svim sredstvima“, lansirali su desetke projektila i bespilotnih letjelica prema Izraelu. Gađali su brodove za koje kažu da su povezani s Izraelom ili putuju prema njegovim lukama.

Izrael i Sjedinjene Američke Države nisu uspjeli zaustaviti ove napade uprkos višestrukim i žestokim napadima na položaje „pobunjenika“ u Jemenu.

Zahvaljujući svojoj odlučnosti da se suprotstave Izraelu, Husi su postali sila od koje Teheran ne može odustati i koja mu je od ključne važnosti, smatraju analitičari.

„Očekujem da Husi brzo odgovore (Izraelu), budući da na njih nedavni razvoj događaja uglavnom nije utjecao“, rekao je Blanford