Trumpova ‘mirovna diplomatija’ teško pogođena izraelskim napadom na Iran

Tokom predizborne kampanje američki predsjednik Donald Trump obećao je okončati najžešće svjetske sukobe i uspostaviti globalni mir, ali gotovo pet mjeseci kasnije, s izraelskim napadom na Iran i nesmanjenim krvoprolićem u Gazi i Ukrajini, te su nade u ruševinama, piše Reuters u analizi.

Američki saveznik Izrael u četvrtak je napao desetke iranskih ciljeva u dramatičnom i višestrukom napadu za koji analitičari kažu kako prijeti da će se na kraju pretvoriti u sveopći regionalni rat.

Čini se da su napadi uvreda Trumpu, koji je više puta poticao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da ne napada Iran, iako je američki predsjednik prijetio bombardiranjem zalivske zemlje ako nuklearni pregovori propadnu.

„Trumpova diplomatija jedna je od prvih žrtava ovih napada“, rekao je Brett Bruen, bivši savjetnik za vanjsku politiku demokratskog predsjednika Baracka Obame.

„Mučio se čak i približiti prekidu vatre u Gazi, a kamoli miru u bilo kojem većem sukobu. Iran je izgledao najperspektivnije, a Netanyahu je to samo pokvario.“

Bijela kuća, Izraelska ambasada u Washingtonu i Iranska misija pri UN-u nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Sumnje u Witkoffa

Napadi su ujedno i ukor Steveu Witkoffu, Trumpovom izaslaniku za Bliski Istok i bliskom saradniku, koji intenzivno radi s iranskim pregovaračima na diplomatskom rješenju za ograničavanje iranskog nuklearnog programa.

Witkoff je bezuspješno pokušavao uvjeriti Netanyahua da ostane strpljiv dok traju američko-iranski pregovori. Ti su razgovori zastali.

Neki Trumpovi saveznici privatno priznaju da su njegovi diplomatski napori posustajali čak i prije izraelskog napada.

Njegov drugi mandat počeo je onim što se činilo kao vanjskopolitička pobjeda. Neposredno prije Trumpove inauguracije, Witkoff je sarađivao s pomoćnicima tadašnjeg predsjednika Joea Bidena kako bi osigurao dugo traženo primirje u Gazi između Izraela i Hamasa.

Ali taj se sporazum raspao za nekoliko sedmica.

SAD je, također, postigao malo vidljivog napretka prema mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine, čiji se sukob Trump zakleo okončati čak i prije stupanja na dužnost.

Njegova administracija nije poduzela nikakve vidljive korake prema proširenju Abrahamovog sporazuma, značajnog pakta sklopljenog tokom Trumpovog prvog mandata s ciljem uspostavljanja diplomatskih veza između Izraela i nekoliko arapskih susjeda.

‘Spiralna eskalacija’

Dok se Trump borio s potpisivanjem mirovnih sporazuma, unutar njegove vlastite administracije otvorile su se podjele u vanjskoj politici. Deseci dužnosnika, od Vijeća za nacionalnu sigurnost do Pentagona i State Departmenta, otpušteni su usred unutarnjih sukoba.

Čak i prije izraelskog napada, nekoliko dužnosnika administracije počelo je privatno preispitivati ​​je li Witkoff, koji nema diplomatskog iskustva, ali se pojavio kao Trumpov glavni pregovarač, predugo ostao.

Kako su se izraelski napadi odvijali u četvrtak, neki istaknuti demokrati izrazili su frustraciju što je Trump tokom svog prvog mandata raskinuo sporazum između Sjedinjenih Američkih Država, Irana i evropskih saveznika sklopljen tokom Obamine administracije.

Trump i republikanci osudili su taj sporazum, rekavši da ne bi spriječio Teheran da dobije nuklearnu bombu. Demokrati krive Trumpa što još nije smislio vjerodostojnu alternativu.

„Ovo je katastrofa koju su sami stvorili Trump i Netanyahu, a sada regija riskira da uroni u novi, smrtonosni sukob“, rekao je demokratski senator Chris Murphy u objavi na X-u.

Ostaje nejasno hoće li ovi napadi izazvati regionalni sukob. Uprkos tome, analitičari kažu da bi Teheran mogao smatrati američku imovinu u regiji legitimnim ciljevima.

Naprimjer, pobunjenici Husi u Jemenu, povezani s Teheranom, mogli bi nastaviti svoju kampanju bombardiranja brodova koji putuju Crvenim morem. Također je nejasna sposobnost Izraela da trajno ometa iranski nuklearni program.

Kakav će biti odgovor Teherana?

Analitičari posebno sumnjaju u sposobnost Izraela da uništi iransko postrojenje za obogaćivanje urana Fordow, koje je ukopano duboko pod zemljom. Iako bi Izrael vjerovatno mogao nanijeti veliku štetu, stručnjaci kažu da bi trajniji udarac zahtijevao američku vojnu pomoć, za koju američki dužnosnici kažu da nije pružena.

Još jedan upitnik je koliko učinkovito Teheran može odgovoriti. Izrael je naznačio da je u bombardiranju, koje bi se trebalo nastaviti i u narednim danima, ciljao nekoliko iranskih vođa.

Svi ovi faktori odlučit će hoće li udarac Trumpovim težnjama da bude viđen kao globalni mirotvorac biti konačan ili samo korak unazad.

„Ako Izraelu treba vjerovati na riječ da su večerašnji napadi bili prva runda u sveopćoj izraelskoj kampanji protiv iranskog nuklearnog i raketnog programa, iranski režim se sada nalazi u potencijalno egzistencijalnom trenutku, trenutku života ili smrti“, rekao je Charles Lister, voditelj Sirijske inicijative na Institutu za Bliski Istok.

„To prikazuje napade u potpuno novom, neviđenom svjetlu i čini rizik od velike spirale eskalacije daleko stvarnijim od onoga što smo do sada vidjeli.“