Kineski nepoznati mineral prijeti zapadnim vojskama

Kineske stroge kontrole izvoza magneta otpornih na toplinu izrađenih od rijetkih zemnih minerala otkrile su veliku ranjivost u američkom vojnom lancu snabdijevanja, piše Keith Bradsher u autorskom tekstu za The New York Times.

Bez ovih magneta, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici u Evropi teško će nadoknaditi nedavno iscrpljene zalihe vojne opreme.

Više od desetljeća Sjedinjene Američke Države nisu uspjele razviti alternativu kineskom snabdijevanju specifičnom vrstom rijetkih zemnih minerala ključnih za proizvodnju magneta za rakete, borbene avione, pametne bombe i mnogo druge vojne opreme.

Rijetki zemni minerali centralno su pitanje u trgovinskim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine koji su trenutno u toku u Londonu.

Proizvode cjelokupne svjetske zalihe

Kina proizvodi cijelu svjetsku zalihu samarija, posebno nepoznatog rijetkog zemnog metala koji se gotovo u potpunosti koristi u vojne svrhe. Samarijevi magneti mogu izdržati temperature dovoljno visoke da rastope olovo bez gubitka magnetske sile. Neophodni su za podnošenje topline brzih elektromotora u skučenim prostorima poput nosnih konusa projektila.

Kina je 4. aprila zaustavila izvoz sedam vrsta rijetkih zemnih metala, kao i magneta izrađenih od njih. Kina kontrolira većinu svjetskog snabdijevanja tim metalima i magnetima. Kinesko ministarstvo trgovine izjavilo je da ti materijali imaju i civilnu i vojnu upotrebu te da će svaki daljnji izvoz biti dopušten samo uz posebno izdane dozvole. Prema ministarstvu, taj bi potez “zaštitio nacionalnu sigurnost” i “ispunio međunarodne obaveze poput neširenja nuklearnog oružja”.

Ministarstvo je počelo izdavati neke dozvole za magnete koji uključuju dva od ograničenih rijetkih zemalja, disprozij i terbij, proizvođačima automobila u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Magneti s ova dva rijetka zemljana minerala, koji se koriste u sistemima kočenja i upravljanja, mogu izdržati toplinu obližnjeg benzinskog motora, ali ne mogu pouzdano tolerirati veću toplinu s kojom se susrećemo u vojnim primjenama. No, nema znakova da je Kina odobrila izvoz samarija, koji ima malo civilnih primjena.

Kineski i američki dužnosnici započeli su u ponedjeljak dvodnevne trgovinske pregovore u Londonu. Obnavljanje protoka rijetkih minerala prioritet je američkih dužnosnika, ali malo ko očekuje da će Kina u potpunosti ukinuti svoj novi sistem izvoznih dozvola.

„Ne mislim da će to nestati“, rekao je Michael Hart, predsjednik Američke trgovinske komore u Kini, koji koordinira napore američkog privatnog sektora u Pekingu za dobivanje više materijala od rijetkih zemalja.

Svaki F-35 sadrži 22 kilograma samarija

Glavni američki korisnik samarija je Lockheed Martin, avionska i vojna kompanija koja u svaki borbeni avion F-35 stavlja oko 22 kilograma samarijevih magneta. Lockheed Martin odgovorio je na pitanja kratkom izjavom: „Kontinuirano procjenjujemo globalni lanac snabdijevanja rijetkim zemnim elementima kako bismo osigurali pristup ključnim materijalima koji podržavaju misije naših kupaca. Na specifična pitanja o lancu snabdijevanja rijetkim zemnim elementima najbolje će odgovoriti američka vlada.“

Dužnosnici Bidenove administracije bili su toliko zabrinuti zbog nedostatka domaćeg snabdijevanja samarijem u američkoj vojsci da su izdali velike ugovore za izgradnju dvaju proizvodnih pogona samarija. Niti jedan nije izgrađen zbog komercijalnih razloga, ostavljajući Sjedinjene Američke Države u potpunosti ovisnima o Kini.

Prekid u snabdijevanju samarijem u posljednja dva mjeseca dolazi u trenutku kada Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici u Evropi žure obnoviti zalihe naprednog naoružanja. Te su zalihe ozbiljno iscrpljene pošiljkama u Ukrajinu nakon ruske invazije, a za Sjedinjene Američke Države i u Izrael tokom sukoba u Gazi.

Trumpova administracija također pokušava snadbijeti Tajvan oružjem, otočku demokratiju nad kojom Peking tvrdi da ima suverenitet. Osim što je zaustavila izvoz rijetkih zemalja za vojnu upotrebu, Kina je nedavno nametnula sankcije nekim američkim vojnim izvođačima radova zbog njihove uloge u snabdijevanju Tajvana.

Te sankcije sada zabranjuju kineskim kompanijama i pojedincima bilo kakvu finansijsku vezu s američkim vojnim izvođačima radova. To nije imalo puno utjecaja na industriju samarija do nedavno, jer je Kina izvozila samarij hemijskim kompanijama koje su miješale metal s kobaltom prije nego što su ga prodale proizvođačima magneta, koji su zatim prodavali vojnim izvođačima radova.

Ipak, nove pekinške kontrole izvoza rijetkih metala preciziraju da se dozvole mogu izdavati samo na temelju konačnog korisnika minerala na kraju lanca snabdijevanja. Za dozvole za samarij to ponekad znači vojne izvođače radova.

Koristi se samo za vojne svrhe

Od sedam vrsta rijetkih metala koje je Kina ograničila, potražnja za šest njih je uglavnom civilna, rekao je Stanley Trout, metalurg na Metropolitanskom državnom univerzitetu u Denveru koji se specijalizirao za samarijeve magnete od 1970-ih.

Samarij je drugačiji. „Koristi se gotovo isključivo u vojne svrhe“, rekao je.

Propisi američkog Ministarstva odbrane zahtijevaju da se lijevanje ili taljenje vojnih magneta obavlja u Sjedinjenim Američkim Državama ili prijateljskoj naciji. No, pravila dopuštaju uvoz sastojaka vojnih magneta iz bilo kojeg mjesta, pa jeftin samarij već dugi niz godina dolazi iz Kine, rekao je Trout.

Zabrinutost zbog ovisnosti o Kini za samarij nije nova. Počevši od 1970-ih, vojske na Zapadu ovisile su o jednoj hemijskoj tvornici u La Rochelleu u Francuskoj, koja je rafinirala samarij iz rude iskopane u Australiji. No, ta je tvornica zatvorena 1994. godine, dijelom zbog zabrinutosti zbog zagađenja. Tvornica također nije mogla konkurirati jeftinoj proizvodnji u Baotou, gradu u kineskoj regiji Unutarnja Mongolija s historijom slabe provedbe zaštite okoliša, čak i po kineskim standardima.

Američki su se zakonodavci 2009. godine zabrinuli zbog američke ovisnosti o snabdijevanju samarijem iz rafinerija u Baotou, ravnom, suhom industrijskom gradu na južnom rubu pustinje Gobi. Kongres je naredio Ministarstvu odbrane da do sljedeće godine izradi plan za rješavanje problema.

To je bilo prije nego što je Kina krajem 2010. na dva mjeseca zaustavila isporuke svih 17 vrsta rijetkih minerala Japanu kao dio teritorijalnog spora. Ubrzo nakon toga započeo je američki napor vrijedan milijardu dolara za popravak, proširenje i ponovno otvaranje jedinog američkog rudnika rijetkih zemalja u Mountain Passu u Kaliforniji, koji je obustavio rad 1998. nakon curenja iz cjevovoda.

Kako izgleda eksploatacija?

Rijetki zemni metali nalaze se diljem svijeta, ali rijetko u koncentracijama dovoljno visokim za učinkovito rudarenje. Čvrsto su povezani zajedno, a prekidanje tih hemijskih veza može zahtijevati niz od 100 ili više hemijskih procesa korištenjem izuzetno snažnih kiselina.

Rudnik Mountain Pass prije nije pokušavao izdvojiti samarij iz svoje rude, niti je to počeo činiti kao dio svog širenja. Rudnik je ponovo otvoren 2014. godine, proizvodeći druge rijetke zemne metale, ali je zatvoren godinu dana kasnije i bankrotirao jer nije mogao konkurirati kineskoj proizvodnji.

Jay Truesdale, bivši američki diplomat koji je 2014. i 2015. godine igrao visoku ulogu u State Departmentu o politici kritičnih minerala, rekao je da se Obamina administracija fokusirala na korištenje pravila Svjetske trgovinske organizacije kako bi prisilila Kinu da prodaje svoje rijetke zemne metale.

„U to vrijeme bilo je manje alarmističke perspektive, jer se WTO smatrao pravim i odgovarajućim arbitrom ovih pitanja“, rekao je Truesdale, koji je sada glavni izvršni direktor TD Internationala, washingtonske konsultantske firme.

Tokom svog prvog mandata, predsjednik Trump znatno je smanjio učešće SAD-a u WTO-u, a odnosi s Kinom su se pogoršali. Kada je Bidenova administracija preuzela dužnost, visoki dužnosnici postali su zabrinutiji zbog samarija.

Rudu iz SAD-a šalju u Kinu na preradu

Nova firma, MP Materials, preuzela je rudnik Mountain Pass i nastavila s radom tamo 2018. godine. No, u početku je rudu otpremala u Kinu na preradu.

Ministarstvo odbrane dodijelilo je MP-u 35 miliona dolara početkom 2022. za početak proizvodnje samarija i nekoliko drugih rijetkih zemalja koje je Kina sada ograničila. MP je zatim potrošio 100 miliona dolara, koristeći mnogo vlastitog novca, za kupovinu potrebne opreme za njihovu preradu, rekao je James Litinsky, glavni izvršni direktor kompanije.

Bidenova administracija ubrzo nakon toga dodijelila je 351 milion dolara australskoj kompaniji Lynas Rare Earths za izgradnju pogona u Teksasu koji bi također proizvodio samarij.

Litinsky rekao je da je tržište samarija toliko malo da bi bilo neekonomično imati dva proizvođača u Sjedinjenim Američkim Državama. Stoga MP nikada nije instalirao svoju opremu za obradu samarija, koja je još uvijek u skladištu.

Lynas nikada nije izgradio svoju tvornicu u Teksasu, nakon što je dozvola koju je imao za rudarenje rijetkih zemljanih metala u Maleziji, a koja je bila u neizvjesnosti, na kraju obnovljena. Lynas nije odgovarao na e-poštu i telefonske pozive za komentar.

MP je spreman instalirati svoju opremu za obradu samarija sada samo ako mu kupci obećaju bolje finansijske uvjete, primijetio je Litinsky. „Osjećali smo se jako razočarano cijelom stvari“, rekao je.