Sukob Indije i Pakistana prilika za Kinu da prikupi vrijedne obavještajne podatke
Zračni sukob rijetka je prilika za vojske širom svijeta da prouče performanse pilota, borbenih aviona i projektila zrak-zrak u aktivnoj borbi.

Sukob Indije i Pakistana oko Kašmira nudi potencijalno bogatu obavještajnu žetvu za Kinu u njenom vlastitom rivalstvu s Indijom, dok prikuplja podatke iz svojih borbenih aviona i drugog oružja koje Pakistan koristi u akciji, piše agencija Reuters.
Sigurnosni analitičari i diplomate kažu kako je modernizacija kineske vojske dosegla tačku u kojoj ima kapacitet dubinskog ispitivanja indijskih akcija u stvarnom vremenu sa svojih graničnih instalacija i flota u Indijskom okeanu, kao i iz svemira.
Nastavite čitati
list of 4 items‘Strah je stvaran’: Zašto mladi Kašmirci uklanjaju tetovaže
Kineski lovci J-10 dobili bitku u zraku: Jesu li Hrvatska i Srbija pogriješili kupujući ‘Rafale’
Vrijednost kineskog oružja raste nakon indijsko-pakistanskog rata
“Sa obavještajne perspektive, ovo je rijetka prilika koja se može iskoristiti na samoj kineskoj granici, a uključuje ključnog potencijalnog protivnika”, rekao je singapurski sigurnosni analitičar Alexander Neill.
Pitanje obaranja aviona
Dva američka zvaničnika kazala su kako je pakistanski mlazni lovac J-10 kineske proizvodnje oborio najmanje dva indijska vojna aviona – jedan od njih bio je francuski lovac Rafale.
Indija nije priznala gubitak nijednog od svojih aviona, dok su pakistanski ministri odbrane i vanjskih poslova potvrdili upotrebu aviona J-10, ali nisu komentirali koje su rakete ili drugo oružje korištene.
Zračni sukob rijetka je prilika za vojske širom svijeta da prouče performanse pilota, borbenih aviona i projektila zrak-zrak u aktivnoj borbi te da to znanje iskoriste za pripremu vlastitih zračnih snaga za bitku.
Indija i Kina, konkurentski regionalni divovi i nuklearne sile, inače se smatraju dugoročnim strateškim rivalima, dijeleći 3.800 kilometara dugu himalajsku granicu koja je sporna od 1950-ih i izazvala je kratki rat 1962. godine.
Sigurnosni analitičari kažu kako su obje strane poduzele korake za jačanje svojih vojnih objekata i kapaciteta duž granice, ali i Kina “odozgo” ima veliku snagu u prikupljanju obavještajnih podataka.
Strateško partnerstvo
Londonski Međunarodni institut za strateške studije (IISS) napominje da Kina sada ima 267 satelita – uključujući 115 namijenjenih obavještajnim podacima, nadzoru i izviđanju te dodatnih 81 koji prate vojne elektroničke i signalne informacije. To je mreža koja nadmašuje svoje regionalne rivale, uključujući Indiju, i druga je odmah iza SAD-a.
„I u pogledu svemira i mogućnosti praćenja projektila, Kina je sada puno bolje pozicionirana u smislu mogućnosti praćenja stvari dok se događaju“, rekao je Neill, koji je vanjski saradnik u havajskom think-tanku Pacific Forum.
Kinesko Ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na Reutersova pitanja o raspoređivanju vojnih satelita i druga pitanja o prikupljanju obavještajnih podataka. Pakistansko vojno medijsko krilo i ministar informiranja nisu odmah odgovorili na zahtjev britanske agencije za komentar o bilo kakvoj razmjeni informacija s Kinom.
Pakistan je prethodno objavio kako ima „strateško, kooperativno partnerstvo u svim vremenskim uvjetima“ s Kinom.
Indija nije komentirala to pitanje, ali njen visoki diplomat u Velikoj Britaniji Vikram Doraiswami rekao je u četvrtak za Sky News da odnos Kine s Pakistanom nije briga za Indiju.
„Kina zahtijeva odnos sa svim svojim susjedima, uključujući i nas“, rekao je.
Raketa BrahMos
Kineski vojno-obavještajni timovi rado prikupljaju informacije o bilo kakvoj indijskoj upotrebi protivzračne odbrane i lansiranju krstarećih i balističkih raketa – ne samo u smislu putanja leta i preciznosti, već i informacija o komandi i kontroli, kažu analitičari i diplomate.
Svako raspoređivanje indijske nadzvučne krstareće rakete BrahMos – oružja koje je razvijeno zajedno s Rusijom – bilo bi od posebnog interesa, kažu neki analitičari, obzirom na to da ne vjeruju da je korišteno u borbi.
Kina je također pojačala prikupljanje obavještajnih podataka na moru. Posljednjih godina sve je aktivnija u Indijskom okeanu, a Peking je rasporedio brodove za praćenje svemira, kao i okeanografska istraživačka i ribarska plovila, kažu istraživači obavještajnih podataka otvorenog koda.
Regionalne diplomate kažu kako je, iako je kineska mornarica relativno oprezna u pogledu opsežnog raspoređivanja ratnih brodova u Indijski okean, još uvijek bez široke mreže baza, aktivno traži obavještajne podatke s tim drugim plovilima.
Tokom protekle sedmice, neki su tragači primijetili neuobičajeno velike flote kineskih ribarskih brodova koji su se očito kretali usklađeno unutar 120 nautičkih milja od indijskih pomorskih vježbi u Arapskom moru, dok su napetosti s Pakistanom rasle.
Uloga ribarske flote
Pentagon izvještava o modernizaciji kineske vojske, a analitičari primjećuju da kineske ribarske flote rutinski obavljaju koordiniranu funkciju milicije koja igra važnu ulogu u prikupljanju obavještajnih podataka.
„Ovi brodovi mogu poslužiti i kao prislušne stanice, prateći ritmove razvoja i obrasce odgovora, dostavljajući rana upozorenja i pomorske obavještajne podatke svojim sponzorima“, napisao je tragač otvorenog koda Damien Symon u objavi na X koja je istakla raspoređivanje 224 kineska broda u blizini indijskih pomorskih vježbi 1. maja.
Kineski zvaničnici obično ne priznaju postojanje ribarske ‘milicije’ ili obavještajnog rada koji provode drugi nominalno civilni brodovi. Obzirom na duboke i široke strateške odnose s Pakistanom, od Pekinga se također može očekivati da će u potpunosti iskoristiti svoju mrežu izaslanika i vojnih timova tamo za ključne informacije.
„Prisutnost kineskih vojnih savjetnika i drugog osoblja u Pakistanu dobro je poznata obzirom na to da pakistansko Ministarstvo odbrane uvozi dio svoje najnaprednije vojne opreme iz Kine, tako da možemo biti sigurni da će PLA moći pristupiti relevantnim podacima“, rekao je James Char, kineski stručnjak za sigurnost na singapurskoj Školi međunarodnih studija S. Rajaratnam.