Američki savezni sudija naredio puštanje turske studentice Rumeyse Ozturk uz kauciju

Rumeysa Ozturk, doktorandica Univerziteta Tufts, pritvorena u sklopu Trumpovog obračuna s propalestinskim nositeljima viza, dobila je nalog za puštanje iz imigracijskog pritvora.

U petak je američki okružni sudija William Sessions sa sjedištem u Vermontu presudio da se Ozturkin “pritvor ne može održati”.

„Sud utvrđuje da ona ne predstavlja opasnost za zajednicu, niti postoji rizik od bijega. Sud nalaže vladi da odmah pusti gospođu Ozturk iz pritvora“, rekao je Sessions.

Advokati Ozturk, turske državljanke u SAD-u sa studentskom vizom, tvrdili su da su napori Trumpove administracije da je pritvori i deportira prekršili njena ustavna prava, uključujući slobodu govora i pravičan postupak.

Sessions se složio s argumentom pravnog tima, rekavši da njen „kontinuirani pritvor potencijalno ugrožava govor miliona i miliona pojedinaca u ovoj zemlji koji nisu državljani“.

Njena advokatica Mahsa Khanbabai u izjavi je rekla da “joj je laknulo i da je oduševljena“ sudskim nalogom, ali da je došao prekasno.

„Kada je progovaranje protiv ugnjetavanja postalo zločin? Kada je progovaranje protiv genocida postalo nešto zbog čega se treba nekog zatvoriti?“, rekla je.

Tridesetogodišnja Ozturk pojavila se na saslušanju u Vermontu putem video snimka iz pritvorskog centra u Louisiani, obučena u narandžasti kombinezon i hidžab.

Strah od deportacije

Tokom svjedočenja, ispričala je kako su je 25. marta okružili i pritvorili agenti Službe za imigraciju i carinu (ICE) u civilu u blizini njenog studentskog smještaja u Somervilleu, Massachusetts. Snimka nadzorne kamere tog incidenta kasnije se proširila internetom, izazvavši bijes.

Rekla je da je pretrpjela niz napada astme, ukupno 12, dok je bila prebačena u Louisianu. Prvi se dogodio na aerodromu u Atlanti, rekla je, i nije imala sve lijekove koji su joj bili potrebni.

„Bojala sam se i plakala sam“, rekla je.

Doktorandica je sudiji ispričala da su njeni studiji vezani uz angažman zajednice s djecom u ratnim zonama. Bila je među desecima nositelja studentskih viza i stalnih stanovnika koje je Trumpova administracija ciljala zbog propalestinskih glasova.

Administracija se oslanjala na nejasnu odredbu Zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1952, koja državnom sekretaru omogućava deportaciju nekoga za koga se smatra da “negativno utječe na interese američke vanjske politike”.

Dužnosnici su propalestinske proteste i druge oblike zagovaranja uglavnom prikazivali kao “antisemitske”, uprkos tome što su u pojedinačnim slučajevima pružili oskudne dokaze.

Ipak, Ozturkino pritvaranje bilo je značajno s obzirom na njen relativno nizak javni profil, a jedino javno zagovaranje došlo je u obliku članka koji je napisala s još troje studenata za univerzitetske novine. U članku je kritiziran odgovor univerziteta na studentske pozive administratorima da priznaju “palestinski genocid” i “otkriju svoja ulaganja i odreknu se kompanija” povezanih s Izraelom.

Govoreći na saslušanju u petak, Ozturk je rekla da će joj Tufts osigurati smještaj ako bude puštena na slobodu, a njeni prijatelji i advokati će je voziti na buduća sudska saslušanja.

Dodala je da je i dalje predana završetku doktorata.

Suzbijanje propalestinskog zagovaranja

Sudski nalog u petak došao je nešto više od sedmicu dana nakon što je Mohsena Mahdawija, stalnog rezidenta SAD-a i propalestinskog vođu protesta na Univerzitetu Columbia, sudija iz Vermonta oslobodio iz imigracijskog pritvora.

U četvrtak je Mahdawi, koji se još uvijek suočava sa slučajem deportacije, najavio stvaranje vermontskog fonda za pravnu odbranu imigracije, kako bi se pomoglo imigrantima koji se suočavaju s saslušanjima o deportaciji.

U razgovoru sa Al Jazeerinom Kristen Saloomey, Mahdawi je ispričao kako su ga imigracijski službenici pritvorili dok je prisustvovao saslušanju o državljanstvu u Vermontu u aprilu.

Rekao je da su agenti ICE-a pokušali prebaciti ga u konzervativniju jurisdikciju u Louisiani, kao što su učinili s Ozturk i Mahmoudom Khalilom, još jednim vođom protesta na Univerzitetu Columbia koji je bio meta deportacije.

Mahdawi je dodao da je taj potez imao za cilj izolirati ga od zajednice i pravne podrške.

„Imali su avionsku kartu, komercijalni let, s mojim imenom, ali imao sam sreće da smo let propustili za devet minuta“, rekao je Mahdawi.

Taj kratki vremenski okvir, objasnio je, dao je njegovim advokatima vremena da interveniraju. Zatražili su i dobili privremenu zabranu približavanja koja sprečava Mahdawijev transfer iz države.

Mahdawi pripisuje ostanak u Vermontu kao povod za svoje puštanje na slobodu.

„Mislim, da je plan uspio onako kako su ga zacrtali, ne bismo imali ovaj intervju“, rekao je.

Zahtjev za puštanje

Prije Ozturkinog saslušanja u petak, sudija Sessions naredio je da se ona prebaci u Vermont najkasnije do 14. maja, jer je tamo bila zatvorena u vrijeme kada su njeni advokati podnijeli početni zahtjev za njeno puštanje na slobodu.

Sessions je, međutim, odlučio nastaviti s njenim saslušanjem o kauciji čak i prije nego što je Ozturk fizički premještena. Trumpova administracija prethodno se žalila na raniji rok za njen transfer u Vermont, određen za 1. maj.

Ozturk nije optužena ni za kakav zločin. Trumpova administracija ponudila je malo opravdanja za svoju odluku o opozivu njene studentske vize, ukazujući samo na članak koji i ona potpisuje i tvrdeći da je “stvarala neprijateljsko okruženje za jevrejske studente”.

Administracija je općenito tvrdila da nositelji viza nemaju ista ustavna prava kao i američki državljani, pitanje o kojem bi na kraju mogao odlučiti Vrhovni sud.

Sekretarka za medije Bijele kuće Karoline Leavitt kratko se oglasila o odluci u petak tokom svog dnevnog brifinga za novinare, gdje je ponovila stav administracije da su takve presude jednake pravosudnom uplitanju.

“Jasno smo dali do znanja da sudije nižeg nivoa ne bi trebale diktirati vanjsku politiku Sjedinjenih Američkih Država i apsolutno vjerujemo da predsjednik i Ministarstvo domovinske sigurnosti imaju potpuno zakonsko pravo deportirati ilegalne imigrante”, rekla je.

„Dolazak u ovu zemlju s vizom je privilegija, a ne pravo“, dodala je.