Ko je novi papa Robert Francis Prevost
Prevost je američki i peruanski državljanin kojeg je papa Franjo 2023. godine doveo u Vatikan kako bi služio kao moćni voditelj ureda koji provjerava nominacije za biskupe iz cijelog svijeta.

Bijeli dim je izašao iz dimnjaka Sikstinske kapele, a zvona Bazilike sv. Petra zazvonila su, signalizirajući da su kardinali izabrali novog papu koji će naslijediti papu Franju i preuzeti vodstvo Rimokatoličke crkve.
Papa je otišao u “sobu suza”, malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, gdje je odjenuo papinsku odoru i pripremio se za izlazak na balkon Bazilike svetog Petra.
Nastavite čitati
list of 4 itemsAmerički konzervativci za povratak latinske mise
Papa Lav XIV upozorio na vještačku inteligenciju
Papa Lav XIV poručio kardinalima da nastave ‘dragocjenu ostavštinu’ pape Franje
Tu je njegovo ime tradicionalnim proglasom “Habemus Papam” (Imamo papu) objavio kardinal protođakon Dominique Mamberti, a on je Robert Francis Prevost.
Ime koje je papa odabrao je Lav XIV.
Američki i peruanski državljanin
Prevost je američki i peruanski državljanin kojeg je papa Franjo 2023. godine doveo u Vatikan kako bi služio kao moćni voditelj ureda koji provjerava nominacije za biskupe iz cijelog svijeta, što se smatra jednom od najvažnijih dužnosti u Katoličkoj crkvi.
Služio je kao prefekt Dikasterija za biskupe i predsjednik Papinske komisije za Latinsku Ameriku od 2023.
Prethodno je služio kao biskup Chiclaya u Peruu od 2015. do 2023, a bio je i generalni prior Reda svetog Augustina od 2001. do 2013.
Godine 2015, kardinal Prevost postao je naturalizovani državljanin Perua, što je potvrdio peruanski Nacionalni matični registar.
Rođen je u Chicagu, u kojem je proveo rani dio svoje karijere radeći za augustince. Služio je u Peruu od 1985. do 1986. i od 1988. do 1998. kao župnik, biskupijski službenik, učitelj u sjemeništu i upravitelj.
Kardinalom je imenovan 2023. godine.
Godine 2023. papa Franjo imenovao je Prevosta prefektom Dikasterija za biskupe, a to je istaknuta uloga koja je uzdigla njegov profil kao potencijalnog papinskog kandidata.
Od Franjine smrti, Prevost je nazivan papabile, vodećim kandidatom za izbor za papu tokom papinske konklave 2025. godine.
Rani život
Srednjoškolski studij završio je u malom sjemeništu Reda sv. Augustina 1973. godine. Prevost je stekao diplomu iz matematike na Univerzitetu Villanova 1977. godine.
Odlučivši postati svećenik, Prevost se pridružio Redu sv. Augustina u septembru 1977. Prve zavjete položio je 1978, a svečane zavjete 1981.godine.
Sljedeće godine Katolička teološka unija u Chicagu dodijelila mu je magisterij teologije.
Svećeništvo
Prevosta je za svećenika zaredio nadbiskup Jean Jadot za augustince u Rimu 1982. godine.
Licencu kanonskog prava stekao je 1984, a doktorat kanonskog prava 1987. na Papinskom kolegiju sv. Tome Akvinskog u Rimu.
Prevost se pridružio augustinskoj misiji u Peruu 1985. i služio je kao kancelar Teritorijalne prelature Chulucanas od 1985. do 1986.
Prevost se 1988. vratio u Peru i sljedećih deset godina proveo na čelu augustinskog sjemeništa u Trujillu.
Također je predavao kanonsko pravo u biskupijskom sjemeništu, te kao sudac regionalnog crkvenog suda i član Zbora savjetnika u Trujillu.
Augustinsko vodstvo
Godine 1998. Prevost je izabran za provincijala augustinske provincije u Chicagu i vratio se u Sjedinjene Američke Države kako bi preuzeo tu dužnost 8. marta 1999. godine.
Godine 2001. Prevost je izabran na šestogodišnji mandat za generalnog priora augustinaca. Na drugi šestogodišnji mandat izabran je 2007. godine. Od 2013. do 2014. Prevost je služio kao direktor formacije u samostanu sv. Augustina u Chicagu.
Značajno je da je predsjedavao jednom od najznačajnijih reformi koje je Franjo proveo, kada je dodao tri žene u glasački blok koji odlučuje koje će nominacije za biskupe proslijediti papi.
Oko 15.000 ljudi na trgu
Na trgu svetog Petra trenutno je oko 15.000 ljudi, ali se očekuje da će ih stići još mnogo.
Novi papa izabran je u četvrtom krugu glasanja.
To znači da je konklava završila ranije nego pri izboru pape Franje, koji je odabran u petom krugu.
Franjo je umro na Uskršnji ponedjeljak u dobi od 88 godina nakon 12 godina na čelu Crkve. Njegovog nasljednika birala su 133 kardinala mlađa od 80 godina.
Za izbor 267. pape, poglavara 1,4 milijarde katolika u svijetu, bile su potrebne dvije trećine glasova kardinala i njegov pristanak na dužnost.
Izbori su održani prvog punog dana glasanja 133 kardinala izbornika, koji su se u srijedu poslijepodne izolirali iza srednjovjekovnih zidina Vatikana.