Mir za odricanje od teritorije – za mnoge Ukrajince to je bolna tema

Vitalij Kličko, bivši bokser teške kategorije, a danas gradonačelnik Kijeva, prošli je mjesec ušao na neistraženu političku teritoriju: u intervjuu je natuknuo da bi se Ukrajina možda mogla odreći teritorije kako bi završila rat s Rusijom.

Nakon lavine negativnih komentara Kličko je odustao od te tvrdnje, objavivši na Facebooku da su „teritorijalni ustupci u suprotnosti s nacionalnim interesima” te da se Kijev „do posljednjeg trena treba boriti protiv njihove implementacije”, prenosi Hina.

Američki predsjednik Donald Trump i njegovi pregovarači s druge strane vjeruju da je jedini put prema dovršetku rata u Ukrajini to da Kijev prizna da neće dobiti dio teritorije koje su ruske trupe osvojile od početka svoje invazije.

Kličkova izjava, pa njeno povlačenje, uz nekoliko anketa provedenih nakon tri godine rata pokazuju da većina Ukrajinaca ne želi ustupiti Rusiji teritoriju u zamjenu za prekid vatre.

Ta istraživanja objašnjavaju zašto ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, za kojeg se očekuje da će se ponovo kandidirati za tu funkciju, odbija Trumpov pritisak da ustupi teritoriju u pregovorima o prekidu vatre.

Anketa agencije Gradus Research, u ekskluzivnom posjedu Reutersa, pokazuje da gotovo tri četvrtine Ukrajinaca ne smatra odricanje od teritorije načinom za dovršetak rata.

„Većina ispitanika vjeruje da je glavni ratni cilj Rusije uspostaviti punu kontrolu nad njihovom zemljom”, stoji u bilješkama Gradusa. „Ukrajinski teritorijalni ustupci ne smatraju se kompromisom i garancijom mira – baš suprotno, tvrdi se da će samo osnažiti agresora”.

Rusija odbacuje da želi kontrolu nad Ukrajinom, no njene snage su na početku invazije stigle do ulaza u Kijev, prije no što su ih ukrajinske snage odbacile do trenutnih položaja na jugu i istoku.

Rusija kontrolira 20 posto ukrajinske teritorije

Ukrajinske ankete provedene ove sedmice pokazuju da 40 posto ispitanika vjeruje da bi čak i u slučaju ustupaka mir bio privremen i neodrživ. Dodatnih 31 posto vjeruje da ustupci ne bi uopće doveli do mira.

Rusija u ovom trenutku kontrolira 20-ak posto ukrajinske teritorije, uključujući poluotok Krim kojeg je anektirala 2014. godine, kao i velike dijelove četiri druge regije istočne i jugoistočne Ukrajine.

Prema američkim pregovaračima, mnogi evropski saveznici Kijeva, te čak i dio Ukrajinaca u privatnim razgovorima priznaje da će Ukrajina morati prihvatiti odricanje od dijela teritorije.

Ukrajinci su iscrpljeni i suočeni s većim i jačim neprijateljem. Njihovi pokušaji da Rusiju potisnu na bojnom polju propali su, a njihovi zapadni partneri nisu im dali dovoljno vojne pomoći da bi postigli odlučujuću pobjedu.

Zelenski također priznaje da Ukrajina nema snage vojno vratiti teritorije u borbi protiv mnogo snažnijeg neprijatelja, no naglašava da bi prepuštanje teritorije bilo suprotno ustavu.

Protivljenje ustupanju teritorije slabi

Ipak, protivljenje ustupanju teritorije slabi. Podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazali su da je u martu 39 posto podržavalo teritorijalne ustupke, u poređenju sa samo 10 posto u maju 2022.

Međutim, utvrđeno je i da je u martu 50 posto Ukrajinaca odbacilo ideju da se Rusiji ikada predaju teritorije, što je jedan posto manje u odnosu na decembar.

Podaci drugog instituta – Centra Razumkov – iz ankete provedene u februaru i martu pokazali su da je gotovo 82 posto ispitanika bilo protiv bilo kakvog formalnog prihvaćanja da su teritorije okupirane.

“Definicija teritorijalnih ustupaka koju bi više od polovine stanovništva teška srca prihvatilo je de facto priznanje okupacije bez de jure priznanja”, rekao je Anton Hrušetskij iz KIIS-a, dodajući da bi zemlja zauzvrat morala dobiti sigurnosne garancije.

Kompromis oko teritorije – izdaja

Osim Kličkovog kratkotrajnog ‘izleta’, nijedna istaknuta osoba u ukrajinskoj politici ili javnom životu ne pokušava potaknuti nacionalni razgovor o potrebi priznavanja gubitka teritorije.

Evhen Mahda, politički analitičar u Kijevu, rekao je da je potreban dijalog između vodstva zemlje i društva o odricanju od teritorije kako bi se osiguralo široko prihvatanje potencijalnog sporazuma.

“Nažalost, moramo biti realni”, rekao je Mahda o uvjetima sporazuma o okončanju rata, napominjući da mnogi Ukrajinci još uvijek doživljavaju razgovore o kompromisu oko teritorije kao izdaju.