Klimatske promjene donose dodatni mjesec ekstremnih vrućina za četiri milijarde ljudi

Prema novoj studiji, oko polovina svjetske populacije iskusila je dodatni mjesec ekstremne vrućine tokom protekle godine zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Ekstremne vrućine uzrokovale su smrtne slučajeve i bolesti, oštećene poljoprivredne usjeve te opterećene energetske i zdravstvene sisteme, prema izvještaju World Weather Attribution, Climate Central i Crvenog križa objavljenom u petak.

Istraživači su analizirali vremenske podatke od 1. maja 2024. do 1. maja 2025. kako bi istaknuli opasnosti ekstremne vrućine, koja je definirana kao toplija od 90 posto temperatura zabilježenih na određenoj lokaciji između 1991. i 2020. godine.

Otkriveno je da je oko četiri milijarde ljudi, ili 49 posto svjetske populacije, doživjelo najmanje 30 dana ekstremne vrućine. Prema izvještaju, tokom tog perioda zabilježeno je 67 ekstremnih toplinskih događaja.

„Iako poplave i ciklone često dominiraju naslovima, vrućina je vjerovatno najsmrtonosniji ekstremni događaj“, navodi se u izvještaju.

Smrti povezane s ekstremnom vrućinom često se nedovoljno prijavljuju ili pogrešno označavaju, prema riječima stručnjaka. Toplinski valovi su tihe ubice, kaže Friederike Otto, vanredna profesorica klimatskih nauka na Imperial Collegeu u Londonu i jedna od autorica izvještaja.

„Ljudi ne padaju mrtvi na ulici u toplinskom valu, ljudi ili umiru u bolnicama ili u loše izoliranim domovima i stoga ih se jednostavno ne vidi“, rekla je.

„Sa svakim izgorjelim barelom nafte, svakom ispuštenom tonom ugljičnog dioksida i svakim djelićem stepena zagrijavanja, toplinski valovi će utjecati na više ljudi“, dodala je.

Siromašne zajednice najpogođenije

Karipska regija bila je među najpogođenijima dodatnim ekstremnim toplinskim danima, pokazalo je istraživanje, a otok Aruba zabilježio je 187 ekstremnih toplinskih dana, 142 dana više nego što bi se očekivalo bez klimatskih promjena.

Zajednice s niskim prihodima i ranjive grupe stanovništva, poput starijih osoba i osoba s zdravstvenim problemima, najviše pate od ekstremnih vrućina.

Visoke temperature zabilježene u ekstremnim toplinskim događajima koji su se dogodili u Srednjoj Aziji u martu, Južnom Sudanu u februaru i na Mediteranu prošlog jula ne bi bile moguće bez klimatskih promjena, navodi se u izvještaju.

Najmanje 21 osoba umrla je u Maroku nakon što su temperature dosegle 48 stepeni Celzija prošlog jula.

Roop Singh, voditelj urbanih područja i atribucije u Klimatskom centru Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, u izjavi o Svjetskoj vremenskoj atribuciji rekao je da ljudi primjećuju da temperatura postaje sve toplija bez povezivanja s klimatskim promjenama.

„Moramo brzo prilagoditi naše odgovore na vrućinu kroz bolje sisteme ranog upozorenja, akcijske planove za vrućinu i dugoročno planiranje za vrućinu u urbanim područjima kako bismo odgovorili na rastući izazov“, rekao je Singh.

Istraživači su rekli da će bez postupnog ukidanja fosilnih goriva toplinski valovi postati sve češći i intenzivniji.