Gdje su nestale medicinske sestre: Evropa se teško nosi s manjkom radne snage

Doktori, medicinske sestre, njegovatelji, apotekari: svugdje u Evropi manjak medicinskih radnika pritišće sektor koji je godinama u krizi, piše u svojoj analizi Evropska novinska redakcija (ENR), u kojoj je i Hina.

Evropski zdravstveni sektor škripi zbog starosti svojih pacijenata, ali i radne snage. Manjak kvalificiranih radnika, što je dio šireg trenda u mnogim drugim sektorima privrede, posebno teško pogađa pružatelje zdravstvene njege potrebne sve većem broju ljudi.

Agencija Evropske unije za rad Eurofound u izvještaju iz 2023. sažela je situaciju: “Manjak radne snage naročito je prevalentan u sektorima s izazovnim radnim uvjetima, poput zdravstvene i dugotrajne njege. Tome su pridonijeli niski nivoi ulaganja zajedno s učinkom pandemije i rodno segregiranog tržišta rada. Sve starije stanovništvo i radna snaga EU-a dodatno će pogoršati te manjkove u idućim godinama”.

Situacija se čini sličnom u mnogim članicama Unije i u državama koje se namjeravaju pridružiti bloku. Zemlje se suočavaju s istim teškoćama povrh sveprisutnog problema sve viših zdravstvenih troškova.

Starenje stanovništva

Demografske promjene diljem EU-a su intenzivne, pri čemu se udio stanovništva starijeg od 65 godina povećao sa 16 posto 2000. na preko 21 posto 23 godine kasnije, prema izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz 2024.

Predviđanja upućuju na dodatan rast tog udjela na gotovo 30 posto do 2050.

Podaci iz Italije predviđaju upravo takav razvoj situacije. Prema izvještaju Meridiano Sanita, koju je objavio think tank Teha, to bi ugrozilo zdravstveni sistem. Na starije osobe danas otpada gotovo 60 posto nacionalnog izdvajanja za zdravstvo iako one čine tek 25 posto stanovništva.

Francuska uprava za istraživanja i statistiku ministarstva socijalne njege (DREES) je upozorila da će sa sve starijim stanovništvom i očekivanim povećanjem broja hroničnih bolesti, potreba za zdravstvenom njegom narasti za oko 55 posto do 2040. godine, daleko više nego što će rasti broj medicinskih sestara.

Nova njemačka ministrica zdravstva Nina Warken pozvala je na bolje radne uvjete za zdravstvene radnike kako bi se bolje brinuli za sve starije stanovništvo zemlje.

Stari i radna snaga

Međutim, poput općeg stanovništva, stare i oni koji o njima brinu.

Francusko regulatorno tijelo medicinskih sestara u martu je upozorilo da radna snaga neće odgovarati budućim potrebama zdravstva uprkos povećanju broja radnika. Početkom marta bilo je registrirano 565.553 medicinskih sestara, od kojih su 87 posto činile žene. Prosječna dob “iznosi oko 40”, rekla je čelnica tijela Sylvaine Maziere-Tauran. Gotovo 12.000 medicinskih sestara starije je od 60 godina.

Prosječna dob medicinskih sestara u Bugarskoj je 2024. bila 49 godina, prema tamošnjem udruženju zdravstvenih radnika (AHCPBG). Gotovo 20 posto bugarskih medicinskih sestara je već u dobi penzionisanja, u usporedbi sa svega četiri posto u drugim zemljama članicama EU-a, rekla je predsjednica AHCPBG-a Petja Nedkova. Od 2015. godine, broj medicinskih sestara je pao za 30 posto.

U Španiji, 49.791 medicinska sestra ima između 55 i 64 godine te se za njih očekuje da će otići u penziju u narednih 10 godina, prema studiji španskog istraživačkog instituta. Španija u tom području i dalje kasni za Evropom sa stopom od 6,3 profesionalaca na 1.000 stanovnika, što predstavlja manjak od gotovo 123.000 medicinskih sestara.

Čelnik Italijanskog zavoda za statistiku (ISTAT) Francesco Maria Chelli je kazao da je prema procjenama gotovo 77 posto doktora opće prakse u zemlji starije od 55 godina. Chelli je objasnio da “brojnost i starenje medicinskog osoblja predstavljaju kritična pitanja za zdravstveni sektor, također u svjetlu budućeg povećanja potražnje za njegu zbog dinamike stanovništva”.

Prekomjeran rad

Broj doktora i medicinskih sestara po broju pacijenata se veoma razlikuje diljem Evrope. Statističke podatke je teško uskladiti, ali u Evropskoj uniji postoje u prosjeku četiri doktora na 1.000 stanovnika. Za medicinske sestre je ta brojka oko devet.

Hrvatska ima oko 4,6 medicinskih sestara na 1.000 stanovnika. Njihov manjak znači da postojeće rade izuzetno duge smjene s minimalnim pauzama, što dovodi do visokih nivoa stresa i sindroma izgaranja.

U Španiji pružatelji primarne zdravstvene njege istaknuli su manjak finansiranja i radne snage, koji su doveli do dužih listi čekanja za medicinske postupke. Svaki doktor u Španiji u prosjeku odradi 6.906 konsultacija godišnje, odnosno 28 svakog dana. Za medicinske sestre ta brojka iznosi 4.104 (odnosno 16,6 po danu).

Neraspoređenost po regijama

Bolnice i liječnici često su koncentrirani u urbanim područjima dok se drugi krajevi suočavaju s niskim omjerima doktora i medicinskih sestra i pacijenata.

U Francuskoj su predgrađa i neke pogranične regije uglavnom slabije pokrivene. Doktori i studenti medicine su u aprilu protestvovali protiv predloženog zakona koji bi regulirao gdje doktori smiju obavljati praksu kako bi se reagiralo na taj problem.

Dvadeset posto medicinskih sestara u Bugarskoj radi u glavnom gradu Sofiji.

Iako broj doktora po broju stanovnika u Hrvatskoj nije daleko od evropskog prosjeka, neravnomjerno su raspoređeni te ih manjka u ruralnim područjima i na otocima.

Portugal ima 5,6 doktora na 1.000 stanovnika, ali ta brojka uključuje sve registrirane doktore neovisno o tome obavljaju li medicinsku praksu. Ruralni krajevi i oni u unutrašnjosti zemlje suočavaju se s većim poteškoćama kada je riječ o privlačenju i zadržavanju medicinskih profesionalaca, što dovodi do nejednakog pristupa zdravstvenoj pomoći.

Odlasci doktora i medicinskih sestara

Niske plate, loši uvjeti rada i ograničene prilike za profesionalni razvoj potiču doktore i medicinske sestre da posao traže u inostranstvu.

Između 2019. i 2024. najmanje 6.000 kliničara je napustilo portugalsko javno zdravstvo što je pogoršalo manjak radnika, a posebno u kritičnim područjima poput porodilišta i pedijatrije. Mnogi profesionalci odlučuju se za privatni sektor ili odlaze u inostranstvo u potrazi za boljom platom i radnim uvjetima.

Bosna i Hercegovina se godinama suočava s neprestanim odljevom medicinskih radnika. Prema procjenama zdravstvenih instituta na nivou entiteta i međunarodnim organizacijama, tokom proteklog desetljeća je više od 4.000 medicinskih sestara i tehničara te gotovo 2.000 doktora napustilo zemlju.

Bugarski zdravstveni radnici su u maju tražili 150-postotno povećanje plata. Čelnica sindikata Maja Ilieva je kazala da su plate medicinskih sestara niže od radnika u supermarketima, što profesiju čini neprivlačnom.

Hrvatska je iskusila masovan egzodus doktora i medicinskih sestara koji su otišli u inostranstvo radi boljih plata. Prema prošlogodišnjim podacima Hrvatskog liječničkog zbora, u deset godina otkako se Hrvatska pridružila Evropskoj uniji, ukupno je 1.214 doktora napustilo državu.

Prema procjenama iz 2024. godine, u Hrvatskoj nedostaje oko 4.000 medicinskih sestara. Većina doktora i medicinskih sestara je otišla u Njemačku, Austriju, Irsku i Švedsku. Ipak, nakon značajnih povećanja plata, odljev se usporio.

Slovenija je također doživjela iseljavanje medicinskih radnika u druge zemlje. Prema izračunima komore medicinskih sestara za 2022. godinu, postoji manjak medicinskih sestara od 20 do 25 posto u bolnicama i na nivou primarne zdravstvene zaštite. Također, nema dovoljno doktora, njegovatelja u domovima za starije i nemoćne te apotekara. Slovenija je dosad uspijevala privlačiti radnike iz drugih republika bivše Jugoslavije, ali i njihov broj se smanjuje.

Njemačka je bila zemlja koju su odabrali brojni zdravstveni radnici. Prema službenim statistikama, gotovo 20 posto radnika u bolnicama i domovima za starije i nemoćne dolazi iz inostranstva.

Je li više novca dovoljno?

Program EU4Health, koji je prvobitno usvojen kao odgovor na pandemiju, pruža finansijsku podršku za zdravstveni sektor. U budžetu  za period od 2021. do 2027. godine, predviđeno je 4,4 milijarde eura za jačanje zdravstvenih sistema. Iako su sredstva uglavnom usmjerena na jačanje otpornosti EU-a na zdravstvene prijetnje, borbu protiv raka i farmaceutsku strategiju, neke države su ga također namijenile za svoje zdravstvene radnike.

Bosna i Hercegovina, kandidatkinja za članstvo u EU-u, također se pridružila programu u julu 2024. godine, čime je zemlja po prvi put dobila pristup evropskim sredstvima sa svrhom digitalizacije i jačanja otpornosti zdravstvenog sistema te osiguravanja dodatne obuke za radnike u medicini. Iako je riječ o prvim koracima, očekuje se da će dostupna sredstva doprinijeti modernizaciji opreme, poboljšanju radnih uvjeta i uvođenju programa za profesionalni razvoj.

Slovenija je djelimično koristila sredstva iz plana za oporavak i otpornost kako bi pokušala riješiti manjak radne snage u zdravstvenom sektoru s obzirom na to da plan predviđa specifično finansiranje za jačanje kompetencija medicinskog osoblja radi osiguravanja kvalitete usluge i digitalne transformacije zdravstvenog sistema.

Mnoge mjere za rješavanje tog problema se fokusiraju na platu i uvjete rada, zaključio je Eurofound u svom izvještaju iz 2023. Iako su inicijative za suočavanje s problemom niskih plata u nekim zemljama centralne i istočne Evrope, poput Hrvatske, pomogle smanjiti broj ljudi koji razmatraju rad u inostranstvo, često nije dovoljno fokusirati se isključivo na plate.

Žene će izvući deblji kraj

“Moramo se nositi s nezadovoljstvom prema javnom zdravstvenom sistemu i posljedičnim poteškoćama pri zapošljavanju profesionalaca”, istakao je nedavno italijanski ministar zdravstva Orazio Schillaci.

Izvještaj Eurofounda predlaže razmatranje drugih faktora za kvalitetu života koji bi rad mogli učiniti privlačnijim, poput obrazovne infrastrukture, veće autonomije u odabiru radnih sati, pristupa obučavanju i napredovanju u karijeri te smislenijem poslu.

Iako se ti pokušaji uglavnom odnose na profesionalnu pomoć, postoji i aspekt neformalne pomoć, koja će postati još važnija dok stanovništvo Evrope stari. Već sada potrebe mnogih ljudi nisu zadovoljene kada je riječ o pomoći. Sve više starijih će trebati njegu u domovima za starije i nemoćne ili u domovima svojih porodica. Tu njegu često pružaju članovi porodica.

Prema think tanku Bruegel, žene će izvući deblji kraj ako se ne poduzmu nikakvi koraci radi pripreme sistema dugotrajne njege za nadolazeći porast potražnje s obzirom na to da njegu, formalnu ili neformalnu, pretežno pružaju žene. Također, za žene je vjerovatnije da će smanjiti svoj broj radnih sati jer moraju kod kuće pružati njegu, za što ne primaju platu. Diljem EU-a, više od tri četvrtine medicinskih tehničara su žene.