Reuters: NATO će od Njemačke tražiti još sedam novih brigada

Sjevernoatlantska alijansa (NATO) će zatražiti od Njemačke da osigura još sedam brigada, odnosno približno 40.000 vojnika, za odbranu saveza, rekla su tri izvora za Reuters, u skladu sa novim ciljevima za naoružanje i broj vojnika o kojima će se ministri odbrane članica Alijanse razgovarati naredne sedmice.

Britanska novinska agencija navodi kako Savez dramatično povećava svoje ciljeve vojnih kapaciteta jer Rusiju smatra mnogo većom prijetnjom od početka njene invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tačne brojke o ciljevima NATO-a, bilo ukupno ili po državama, teško je provjeriti jer su informacije strogo povjerljive.

Jedan visoki vojni zvaničnik, koji je, kao i drugi izvori Reutersa, govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je kako će se cilj ukupnog broja brigada koje će saveznici NATO-a morati osigurati u budućnosti povećati na između 120 i 130. To bi značilo povećanje od približno 50 posto u odnosu na trenutni cilj od 80-ak brigada, naveo je izvor. Izvor iz Vlade postavio je cilj na 130 brigada za cijeli NATO.

Ni njemačko Ministarstvo odbrane ni NATO nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Veliki izazovi za Berlin

Njemačka je 2021. godine pristala osigurati 10 brigada – jedinica koje obično broje približno 5.000 vojnika – za NATO do 2030. godine. Trenutno ima osam brigada i formira devetu u Litvaniji koja će biti spremna od 2027. godine.

Međutim, osiguravanje dodatnih 40.000 aktivnih vojnika bit će veliki izazov za Berlin. Bundeswehr još nije ispunio cilj od 203.000 vojnika postavljen 2018. godine, a trenutno mu nedostaje približno 20.000 redovnih vojnika, prema podacima Ministarstva odbrane.

Prošle godine Reuters je objavio kako će NATO-u trebati 35 do 50 dodatnih brigada kako bi u potpunosti ostvario svoje nove planove za odbranu od eventualnog napada Rusije te kako će sama Njemačka morati učetverostručiti svoje sposobnosti protivzračne odbrane.

Nadalje, novi ciljevi Alijanse još ne odražavaju nikakve odredbe o povlačenju američkih trupa u Evropi, naveli su izvori, a ta je priča uznemirila Evropljane zbog NATO-ovih odbrambenih planova koji se značajno oslanjaju na američka sredstva.

Zvanični Washington je objavio kako će kasnije ove godine početi raspravljati o svojim planovima smanjenja snaga sa saveznicima. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa poručila je Evropljanima da se Sjedinjene Američke Države više ne mogu prvenstveno fokusirati na evropsku sigurnost.

Povećanje potrošnje

Tokom Hladnog rata, Njemačka je imala 500.000 vojnika i 800.000 rezervnih snaga. Danas, uz Poljsku, NATO joj je zadao da osigura glavninu kopnenih snaga koje bi prve odgovorile na bilo kakav ruski napad na istočni bok saveza.

Članice NATO-a masovno su povećale potrošnju na odbranu od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., a Trump ih je pozvao da idu dalje, zaprijetivši da neće braniti države koje zaostaju u odbrambenoj potrošnji.

Na samitu u Hagu narednog mjeseca, čelnik saveza Mark Rutte tražit će dogovor nacionalnih čelnika o više nego udvostručenju njihovog trenutnog cilja potrošnje sa dva na pet posto BDP-a – 3,5 posto za odbranu i 1,5 posto za šire definirane sigurnosne troškove.

U historijskom zaokretu, Njemačka je nedavno ublažila svoju ustavnu kočnicu duga kako bi mogla povećati odbrambene troškove, a podržala je Rutteov cilj od pet posto.

Načelnik njemačkog odbrambenog štaba Carsten Breuer naredio je da se snage njegove države u potpunosti opreme do 2029, do kada Savez očekuje da će Moskva dovoljno rekonstituirati svoje vojne snage za napad na teritoriju NATO-a, piše Reuters.