Iran vidi nadu u napredak nakon petog kruga nuklearnih pregovora sa SAD-om

Pregovarači Irana i Sjedinjenih Američkih Država zaključili su peti krug pregovora, a posrednik Oman izjavio je da je postignut ograničen napredak u pregovorima usmjerenim na rješavanje višedecenijskog spora oko teheranskog nuklearnog programa.

„Peti krug pregovora između Irana i SAD-a završen je danas u Rimu s određenim, ali ne i konačnim, napretkom“, rekao je omanski posrednik Badr al-Busaidi nakon sastanka u petak u omanskoj ambasadi u rimskoj četvrti Camilluccia.

„Nadamo se da ćemo razjasniti preostala pitanja u nadolazećim danima“, rekao je nakon razgovora na visokom nivou, koje su vodili iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi i izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok Steve Witkoff.

Araghchi je za iransku državnu televiziju rekao da su razgovori bili „jedan od najprofesionalnijih krugova pregovora“ do sada.

„Čvrsto smo iznijeli stav Irana… Činjenica da smo sada na razumnom putu, po mom mišljenju, sama po sebi je znak napretka“, rekao je Araghchi za Press TV.

„Prijedlozi i rješenja bit će pregledani u glavnim gradovima… i sljedeći krug razgovora bit će zakazan u skladu s tim.“

Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei ranije je izjavio da je glavni američki pregovarač Steve Witkoff ranije napustio pregovore “zbog rasporeda letova”, ali da su nastavljeni u “razumnoj i mirnoj atmosferi”.

‘Crvene linije’

Pregovori teže novom sporazumu u kojem bi Iran spriječio da proizvodi nuklearno oružje, a međunarodne sankcije bi se ublažile.

Međutim, do sada je postignut mali napredak, a i Washington i Teheran posljednjih su dana zauzeli oštar stav u javnosti, posebno u vezi s iranskim obogaćivanjem uranija.

Witkoff je rekao da se Iranu ne može dopustiti da provodi bilo kakvo obogaćivanje.

Teheran, koji je povećao obogaćivanje uranija na oko 60 posto, što je znatno iznad civilnih potreba, ali ispod 90 posto potrebnih za naoružanje, odbacio je tu “crvenu liniju”.

Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei nazvao je zahtjev “pretjeranim i nečuvenim”, upozoravajući da razgovori vjerovatno neće dati rezultate.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Washington radi na postizanju sporazuma koji bi Iranu omogućio civilni nuklearni energetski program, ali ne i obogaćivanje uranija, priznajući da postizanje takvog sporazuma “neće biti lako”.

U četvrtak je State Department najavio nove sankcije iranskom građevinskom sektoru.

„Pronalaženje puta do sporazuma nije raketna nauka“, rekao je Araghchi na društvenim mrežama u petak ujutro. „Nula nuklearnog oružja = IMAMO sporazum. Nula obogaćivanja = NEMAMO sporazum. Vrijeme je za odluku.“

Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova u Teheranu kritizirala je nove sankcije, nazvavši potez “zlobnim, nezakonitim i nehumanim”.

Izvještavajući iz Rima, Milena Veselinović iz Al Jazeere rekla je da obogaćivanje uranija nije jedini “kamen spoticanja” u razgovorima. Američka delegacija također je htjela pokrenuti temu iranskog programa balističkih raketa, za koji iranska strana insistira da je “potpuno odvojeno pitanje od nuklearnog programa”, rekla je.

Visoki ulozi

Ulozi su visoki za obje strane. Trump želi smanjiti potencijal Teherana za proizvodnju nuklearnog oružja koje bi moglo pokrenuti regionalnu utrku u nuklearnom naoružanju.

Iran insistira na tome da su njegove nuklearne ambicije isključivo civilne, ali nastoji ublažiti međunarodne sankcije koje koče njegovu ekoenomiju.

Tokom svog prvog mandata, 2018, Trump je odbacio Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA), sporazum iz 2015. kojim je Iran smanjio svoj nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Nakon povratka u Bijelu kuću na drugi mandat u januaru, Trump je obnovio svoju kampanju “maksimalnog pritiska” protiv Irana, gomilajući dodatni ekonomski pritisak, naprimjer, gušenjem izvoza nafte te zemlje, posebno u Kinu.

Iran je prkosno odgovorio, obećavši da će se braniti od bilo kakvog napada i eskalirajući obogaćivanje daleko izvan granica sporazuma iz 2015.

Napetosti su počele popuštati u aprilu kada su dvije zemlje započele indirektne pregovore, ali iranski program obogaćivanja postao je ključna tačka sporenja.

Trump je iznio prijetnju američkom vojnom akcijom ako se ne postigne dogovor. Izrael, koji se protivi američkim pregovorima sa svojim regionalnim neprijateljem, upozorio je da nikada neće dopustiti Iranu da dobije nuklearno oružje. Nakon izvještaja da Izrael možda planira napasti iranska nuklearna postrojenja, Araghchi je rekao da će Sjedinjene Američke Države snositi pravnu odgovornost ako Iran bude napadnut.

Hamid Reza Gholamzade, direktor think tanka The House of Diplomacy, rekao je za Al Jazeeru da su prijetnje vojnom akcijom samo “štap” za “prisiljavanje” Irana na pregovore.

“Iran zna da prijetnja nije stvarna i ako dođe do bilo kakvog napada, Iran bi na to snažno odgovorio. Stvarnost je da bi, ako bi mogli oštetiti iranska postrojenja, to učinili davno”, rekao je govoreći iz Teherana.

SAD, rekao je, ne želi “potpuni rat u regiji”. “Znaju da ako dođe do rata, ako dođe do napada, to bi nužno uvuklo Amerikance u dugi rat ovdje.”