Izrael se suočava s međunarodnom izolacijom

Listovi The Washington Post i The Wall Street Journal složili su se da je kontinuirani izraelski rat u Pojasu Gaze, zajedno sa strogim ograničenjima na humanitarnu pomoć, doveo do nezapamćene međunarodne osude, značajnog preokreta u domaćem javnom mnijenju protiv rata, te sve većeg osjećaja izolacije među Izraelcima na svjetskoj sceni.

The Washington Post navodi, u kolumni Ishaana Tharoora, da je strpljenje nekih zapadnih saveznika Izraela počelo da jenjava nakon više od 19 mjeseci brutalnog rata. Posljednji obnovljeni napad na Pojas Gaze izazvao je oštre reakcije i negodovanje. To je privuklo pažnju vlada i potaknulo kritike humanitarnih organizacija zbog očajnih uvjeta u opkoljenom Pojasu, gdje se „više od dva miliona ljudi suočava s prijetnjom glađu“.

Kao odgovor na to, Evropska unija najavila je pokretanje službene revizije svog trgovinskog sporazuma s Izraelom, što je potez koji je podržala „ogromna većina“ ministara vanjskih poslova 27 zemalja članica Unije. Velika Britanija je, također, obustavila trenutne pregovore o slobodnoj trgovini s Izraelom i uvela sankcije protiv više osoba povezanih s izraelskom krajnjom desnicom koja se zalaže za naseljavanje.

U istom kontekstu, lideri Velike Britanije, Francuske i Kanade izdali su zajedničko saopćenje u kojem su naveli da su „razmjeri humanitarne patnje u Gazi nepodnošljivi“, zaprijetivši Izraelu kaznenim mjerama ako ne zaustavi svoju ofanzivu u Gazi.

„Nećemo stajati skrštenih ruku dok Netanyahuova vlada nastavlja s ovim stravičnim djelima“, navodi se u izjavi. „Ako Izrael ne zaustavi obnovljenu vojnu ofanzivu i ne ukine ograničenja na humanitarnu pomoć, poduzet ćemo daljnje konkretne mjere kao odgovor na to“.

Minimalna pomoć

Suočena s ovim pritiscima, vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua istaknula je da će dopustiti ulazak „minimalne“ pomoći u Gazu, iako su dužnosnici UN-a u utorak potvrdili da je hitna potreba mnogo veća od onoga što Izrael, po svemu sudeći, namjerava dozvoliti. Posebno je značajno što je Netanyahu ovo odobrenje povezivao, u pokušaju da umiri svoje krajnje desničarske saveznike, s potrebom vojnog napada na Gazu.

Kritičari unutar Izraela, poput bivšeg premijera Ehuda Olmerta, izjavili su da ono što Izrael trenutno radi u Gazi „veoma liči na ratni zločin“. Yair Golan, vođa lijevo orijentirane Demokratske stranke, upozorio je da je „Izrael na putu da postane izopćena država među nacijama, poput nekadašnje Južnoafričke Republike, ako se ne vrati ponašanju koje dolikuje razumnoj državi“. Dodao je: „Razumna država se ne upušta u ubijanje civila, ne koristi ubijanje djece kao zabavu i ne postavlja raseljavanje stanovništva kao svoj cilj“.

Uprkos svemu tome, izraelski dužnosnici i dalje tvrde da takvi stavovi služe interesima Islamskog pokreta otpora (Hamas). Glasnogovornik izraelskog Ministarstva vanjskih poslova Oren Marmorstein rekao je: „Ignoriranje činjenica i kritiziranje Izraela samo jača Hamasov položaj i ohrabruje ga da ustraje u svom stavu“.

The Washington Post također skreće pažnju kako postoje izvještaji prema kojima je i američki predsjednik Donald Trump, blizak saveznik Netanyahua, također frustriran zbog tempa rata. Kolumnista Nadav Eyal napisao je u Yedioth Ahronothu da je „tužno i bolno što nas je ova vlada dovela u ovakvu bezizlaznu situaciju“.

Demokratski zastupnik Jason Crow rekao je da su Sjedinjene Američke Države „izgubile veliki dio svoje sposobnosti“ da govore o međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima zbog svoje nedosljednosti u primjeni tih načela na sve, posebno na Izrael. Objasnio je: „Zbog tog su naš legitimitet i ugled danas dovedeni u pitanje“.

Na kraju članka se ističe da su komentari u novinama sadržavali oštre kritike na račun izraelskih postupaka u Gazi, a mnogi su ih opisali kao genocid i ratne zločine. Prevladavalo je mišljenje da je Izrael postao globalni izopćenik, uz poređenja s povijesnim zločinima i pozive na odgovornost.

Vrijeme je da se zaustavi rat

S druge strane, The Wall Street Journal fokusirao se na unutrašnja dešavanja u Izraelu, navodeći da ispitivanja javnog mnijenja sada pokazuju da otprilike 70 posto Izraelaca podržava prekid rata u zamjenu za oslobađanje preostalih talaca.

List ističe da je napad koji je Hamas izveo, ujedinio Izraelce u podršci ratu, međutim, izostanak jasnih ratnih ciljeva, zajedno s rastućim nepovjerenjem u Netanyahuovo vođenje rata, doveo je mnoge do zaključka da je došlo vrijeme da se rat zaustavi.

Prema članku Anat Peled u listu, ova promjena je posljedica iscrpljujućih i stalnih mobilizacija izraelskih rezervista, što je iscrpilo i njih i njihove porodice, otežalo regrutaciju te navelo hiljade rezervista i ratnih veterana da potpišu pisma u kojima se poziva na prekid borbi kako bi se oslobodili zarobljenici.

Iako je veliki broj palestinskih žrtava (više od 53.000) bio glavni pokretač međunarodnog protivljenja, humanitarni otpor ratu sve više jača i među izraelskim lijevim centrom. Aktivisti su primijetili promjenu u reakciji javnosti na slike ubijene palestinske djece.

Hen Mazzig, popularni proizraelski online aktivista koji je branio vojnu kampanju, ove sedmice je pozvao na prekid rata, rekavši da je Trump bio u pravu što je vršio pritisak na Izrael da prestane s borbama u zamjenu za oslobađanje zarobljenika. „Mislim da smo u prvih nekoliko mjeseci razumjeli nužnost i opravdanost ovog rata, ali u protekloj godini bilo je zaista teško braniti Izrael i vladine postupke“, dodao je.