‘Diplomatska pobjeda’ za Kijev: Detalji američko-ukrajinskog sporazuma o mineralima

Nakon mjeseci napetih pregovora – uključujući jedan posebno žustar sastanak u Ovalnom uredu Bijele kuće između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u februaru – Washington i Kijev su finalizirali dugo očekivani sporazum o mineralima.

Sporazum, potpisan u srijedu u Washingtonu, dat će SAD-u povlašteni pristup ukrajinskim mineralima i prirodnim resursima. Zauzvrat, SAD će pružiti finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini kako bi pomogao zemlji u obnovi nakon rata.

Sporazum dolazi u kritičnom trenutku jer je SAD prijetio odustajanjem od svojih posredničkih napora kako bi se okončao trogodišnji sukob.

Trump, koji je snažno promovirao sporazum, rekao je da on predstavlja “isplatu” za 350 milijardi dolara koje je, kako tvrdi, Washington potrošio na podršku ratnim naporima Ukrajine.

Nije jasno kako je Trump došao do brojke od 350 milijardi dolara. Službeni podaci Američkog ministarstva odbrane pokazuju da je ukupna potrošnja na Ukrajinu između januara 2022. i decembra 2024. iznosila 182,8 milijardi dolara.

Bez obzira na to, u Kijevu je premijer Denis Šmihal pozdravio sporazum kao “dobar, ravnopravan i koristan” za obje strane.

Evo šta do sada znamo o sporazumu.

Šta je u sporazumu o mineralima?

Malo je detalja objavljeno o tačnim uvjetima sporazuma koji su u srijedu potpisali američki ministar finansija Scott Bessent i ukrajinska potpredsjednica vlade Julija Sviridenko.

U izjavi nakon potpisivanja Bessent je rekao da će “histroijsko” ekonomsko partnerstvo poslati jasan signal Rusiji da je Trumpova administracija predana mirovnom procesu koji okončava ono što je nazvao “okrutnim i besmislenim ratom”.

Prema sporazumu, bit će osnovan Fond za reinvestiranje Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine. Tim će fondom zajednički upravljati Ukrajina i SAD na ravnopravnoj partnerskoj osnovi.

Ukrajina će zadržati puno vlasništvo i kontrolu nad resursima zemlje te će određivati ​​koji se minerali i gdje mogu vaditi.

Ukrajinsko ministarstvo ekonomije saopćilo je da će SAD direktno ili putem “nove vojne pomoći” doprinijeti fondu, a Kijev će doprinijeti sa 50 posto prihoda od iskorištavanja prirodnih resursa putem novih licenci u područjima ključnih resursa, nafte i plina. Julija Sviridenko je u objavi na X-u predložila da bi to moglo uključivati ​​sisteme protuzračne odbrane za Ukrajinu.

U ukrajinskoj izjavi stoji: „Sporazum se fokusira na daljnju, a ne prošlu američku vojnu pomoć“, što znači da Ukrajina nema dužničke obaveze prema Washingtonu – ključna tačka u dugotrajnim pregovorima između dviju strana.

U izjavi se dodaje kako Ukrajina očekuje da će se dobit i prihodi fonda reinvestirati u Ukrajinu tokom prvog desetljeća.

Koje minerale Ukrajina ima?

Prema podacima Ukrajinskog ministarstva ekonomije, zemlja posjeduje nalazišta 22 od 34 minerala koje je EU klasificirala kao ključne. Oni uključuju plemenite i obojene metale, ferolegure i minerale poput titana, cirkonija, grafita i litija.

Ukrajina, također, posjeduje rezerve rijetkih zemljanih elemenata (REE), grupe od 17 metalnih minerala, uključujući lantan, cerij i neodimij, bitnih za visokotehnološke primjene u elektronici, odbrani, avijaciji i obnovljivim izvorima energije.

Prema novinskoj službi Ujedinjenih naroda na ruskom jeziku, ukrajinske ključne mineralne rezerve činile su otprilike pet posto globalne ponude od 2022. godine.

Ukrajina učestvuje sa sedam posto u globalnoj proizvodnji titana.

Njene rezerve litija uglavnom su neiskorištene i smatraju se jednim od najvećih u Evropi, s procijenjenih 500.000 tona.

Je li ovo dobar dogovor za Ukrajinu?

Al Jazeerina Rosiland Jordan rekla je da se dogovor može smatrati “diplomatskom pobjedom” za Ukrajinu.

To je uglavnom zato što je Trump u početku insistirao da Ukrajina mora vratiti 350 milijardi dolara za koje tvrdi da ih je administracija njegovog prethodnika Joea Bidena potrošila na zemlju od početka rata s Rusijom.

„Sada, [otplata tog iznosa] je nešto što Ukrajinci nisu htjeli učiniti, a tokom proteklih nekoliko mjeseci vršili su pritisak da se to ukloni iz sporazuma“, komentirala je Jordan iz Washingtona. „Dakle, na neki način, može se smatrati značajnom pobjedom za Ukrajinu to što je ovaj sporazum, kako neki kažu, sporazum usmjeren prema budućnosti, a ne onaj koji se osvrće na prethodno i finansiranje ukrajinskog rata protiv Rusije.“

Drugi analitičari su, također, primijetili da su, iako su pregovori počeli željom SAD-a za pristupom ukrajinskim mineralima, od tada prerasli u širi investicijski fond za obnovu Ukrajine.

„Čini se da je Ukrajina prošla kroz neke ozbiljno teške pregovore s Trumpovom administracijom“, napisala je Shelby Magid, zamjenica direktora Centra za Euroaziju u Atlantskom vijeću, američkom savjetodavnom tijelu. „Navodno su prošli prijedlozi Washingtona predviđali da Sjedinjene Američke Države preuzmu djelomično ili potpuno vlasništvo nad širokim područjima ukrajinskih prirodnih resursa i infrastrukture… Sada Ukrajina zadržava puno vlasništvo nad svojom imovinom i pretvorila je sporazum u zajednički investicijski fond za buduću obnovu zemlje, pri čemu se samo buduća – ne i prošla – američka pomoć Ukrajini računa kao doprinos fondu.“

Uključuje li sporazum američke sigurnosne garancije?

Ne. Međutim, pod pritiskom SAD-a da sklopi mir s Rusijom, predsjednik Zelenski je insistirao na tome da Ukrajina neće ući u mirovne pregovore dok ne dobije sigurnosne garancije protiv novog rata u budućnosti.

Iako američko-ukrajinski sporazum o mineralima ne uključuje takve garancije, analitičari kažu da on ponovno otvara vrata vojnoj pomoći Washingtona Kijevu.

„To nije sigurnosna garancija“, rekao je Anatol Lieven, direktor programa Euroazije na Institutu za odgovorno državništvo Quincy. „U sporazumu se ne kaže – i Trump to nikada ne bi ponudio – slanje američkih trupa u odbranu Ukrajine, a Trump je odbio podržati evropske prijedloge o slanju evropskih trupa u Ukrajinu. Ali ono što čini ako se provede… osigurava da će SAD ostati zainteresiran za Ukrajinu“, rekao je za Al Jazeeru.

Lieven je rekao da sporazum znači da će SAD „osjećati da ima udjela u Ukrajini“.

„I iako to nije sigurnosna garancija, svakako bi trebalo biti odvraćanje od buduće ruske agresije, jer bi to značilo da ako Rusi pokrenu novi rat, SAD bi sigurno nametnule oštre sankcije i vojno pomogle Ukrajini“, dodao je.

Šta je sljedeći korak?

Iako je ukrajinski kabinet odobrio sporazum, još ga treba ratificirati Parlament.

Ali što je još važnije, rekao je Lieven, mora postojati mir da bi sporazum stupio na snagu.

„Ovdje je riječ o privatnim ulaganjima. Novac koji ide u Ukrajinu za razvoj ovih minerala bit će privatan. Neće to biti novac američke države. Naravno, to postavlja pitanje hoće li privatni investitori zapravo vidjeti ekonomski motiv za ulaganje, posebno s obzirom na rizike koji su uključeni“, rekao je.

„Dakle, mislim da je ovo više diplomatska pobjeda za Ukrajinu. Nije nužno i ekonomska.“