Detalji i opasnosti mogućeg mirovnog sporazuma Kijeva i Moskve

Čelnici Rusije i Ukrajine kazali su kako žele razgovarati o miru, a agencija Reuters navodi detalje potencijalnog mirovnog sporazuma – i koje opasnosti nosi?

Garancije sigurnosti

Ukrajina, koja je bila doživljava otvorenu invaziju od 2022. do danas, kao i rusku aneksiju Krima 2014. godine, stava je kako joj trebaju sigurnosne garancije od velikih sila – prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država.

Kijev želi više od Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. prema kojem su se Rusija, SAD i Velika Britanija složili poštivati ukrajinski suverenitet i suzdržati se od upotrebe sile protiv Ukrajine. Prema tom sporazumu, sile su jednostavno obećale kako će se obratiti Vijeću sigurnosti UN-a ako Ukrajina bude napadnuta.

Problem je, kažu izvori uključeni u rasprave, u tome što bi svaka sigurnosna garancija koje “ima zube” zaključala Zapad u potencijalni budući rat s Rusijom, a svaki sigurnosni sporazum “bez zuba” ostavio bi Ukrajinu izloženom.

U nacrtima prijedloga za moguće mirovno rješenje koje je vidio Reuters, diplomate su govorili o “snažnoj sigurnosnoj garanciji”, uključujući mogući sporazum sličan članku 5. Navedeni Članak 5. NATO ugovora obvaezuje saveznike da se brane u slučaju napada, iako Ukrajina nije članica saveza.

Kao dio propalog sporazuma iz 2022. godine, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za sigurnosne garancije pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD-a, te drugih država među kojima su Bjelorusija, Kanada, Njemačka, Izrael, Poljska i Turska, prema nacrtu koji je vidio Reuters.

No, zvaničnici u Kijevu su stava kako je pristanak na ukrajinsku neutralnost crvena linija koju neće prijeći.

NATO i neutralnost

Rusija je više puta istakla stav kako je moguće članstvo Kijeva u Sjevernoatlantskoj alijansi uzrok rata, da je ono neprihvatljivo i da Ukrajina mora biti neutralna – bez stranih baza. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je odgovorio da nije na Moskvi da odlučuje o ukrajinskim savezima.

Na samitu u Bukureštu 2008. godine, čelnici NATO-a složili su se kako će Ukrajina i Gruzija jednog dana postati članice. Ukrajina je 2019. izmijenila svoj Ustav, obavezavši se na put punopravnog članstva u NATO-u i Evropskoj uniji.

Američki izaslanik, general Keith Kellogg istakao je da članstvo Ukrajine u NATO-u “nije moguće”. Američki predsjednik Donald Trump rekao je kako je prošla američka podrška članstvu Ukrajine u Alijansi bila uzrok rata.

Godine 2022. Ukrajina i Rusija razgovarale su o trajnoj neutralnosti. Moskva je željela ograničenja ukrajinske vojske, prema kopiji potencijalnog sporazuma koju je pregledao Reuters. Kijev se čvrsto protivi ideji ograničenja veličine i sposobnosti svojih oružanih snaga.

Rusija je poručila da nema primjedbi na to da Ukrajina traži članstvo u EU, iako bi se neke članice bloka mogle usprotiviti kandidaturi Kijeva.

Pitanje teritorije

Moskva kontrolira približno petinu Ukrajine i tvrdi da je ta teritorija sada formalno dio Rusije, stav koji većina država ne prihvata.

Rusija je anektirala Krim 2014. godine, a ruske snage kontroliraju gotovo cijeli Lugansk i više od 70 posto Donjecke, Zaporiške i Hersonske regije, prema ruskim procjenama. Također kontroliraju i dio Harkivske regije.

U najdetaljnijim javnim prijedlozima za mir ruskog predsjednika Vladimira Putina, objavljenim u junu 2024. godine, navodi se kako će se Ukrajina morati povući iz svih tih regija – dakle čak i iz područja koja trenutno nisu pod ruskom kontrolom.

Prema nacrtu mirovnog plana koji je izradila Trumpova administracija, SAD bi de jure priznao rusku kontrolu nad Krimom, a de facto priznao rusku kontrolu nad Luganjskom i dijelovima Zaporižja, Donjecka i Hersona.

Ukrajina bi vratila teritoriju u Harkivskoj regiji, dok bi SAD kontrolirao i upravljao nuklearnom elektranom Zaporižje, koju trenutno kontrolira Rusija.

Kijev navodi da pravno priznavanje ruskog suvereniteta nad okupiranim područjima ne dolazi u obzir i kako bi prekršilo ukrajinski Ustav, ali da bi se teritorijalna pitanja mogla raspravljati na razgovorima nakon što se uspostavi primirje.

“Glavna pitanja ovdje su regije, nuklearna elektrana, kako Ukrajinci mogu koristiti rijeku Dnjepar i izaći na okean”, rekao je Trumpov izaslanik Steve Witkoff za Breitbart News.

Sankcije

Rusija želi ukidanje zapadnih sankcija, ali je skeptična da će se one uskoro ukinuti. Čak i ako SAD ukine sankcije, sankcije EU-a i drugih zapadnih država – poput onih koje su nametnule Australija, Velika Britanija, Kanada i Japan – mogle bi ostati godinama koje dolaze.

Ukrajina želi da sankcije ostanu na snazi.

Reuters je objavio kako američka Vlada proučava načine na koje bi mogla ublažiti sankcije ruskom energetskom sektoru kao dio širokog plana koji bi omogućio Washingtonu da pruži brzu pomoć ako Moskva pristane okončati rat u Ukrajini.

Nafta i plin

Trump je sugerirao da bi Putin, koji je na čelu drugog najvećeg svjetskog izvoznika nafte, mogao biti skloniji rješavanju rata u Ukrajini nakon nedavnog pada cijena nafte, iako je Kremlj objavio da nacionalni interesi nadmašuju cijene nafte.

Ipak, neke diplomate nagađaju da SAD, Rusija i Saudijska Arabija traže niže cijene nafte kao dio većeg dogovora koji uključuje pitanja od Bliskog istoka do Ukrajine.

Ranije ovog mjeseca, Reuters je objavio kako su zvaničnici iz Washingtona i Moskve razgovarali o tome da SAD pomogne u oživljavanju prodaje ruskog plina Evropi.

Prekid vatre

Evropske sile i Ukrajina zahtijevaju da Rusija pristane na prekid vatre prije razgovora, ali Moskva kaže da će prekid vatre funkcionirati tek nakon što se riješe problemi s verifikacijom. Kijev kaže da Moskva pokušava dobiti na vremenu.

Obnova Ukrajine

Obnova Ukrajine koštat će stotine milijardi dolara, a evropske sile žele koristiti dio ruske suverene imovine zamrznute na Zapadu kako bi pomogle Kijevu. Rusija kaže da je to neprihvatljivo.

Rusija bi mogla pristati koristiti 300 milijardi dolara suverene imovine zamrznute u Evropi za obnovu u Ukrajini, ali će insistirati da se dio novca potroši na petinu države koju kontroliraju ruske snage, objavio je Reuters.

Ukrajina je stava kako želi da se svih 300 milijardi dolara oduzete imovine uloži u poslijeratnu obnovu.