Sud poništio odluku Evropske komisije da ne dostavi poruke između Von der Leyen i Pfizera

Opći sud Evropske unije presudio je u srijedu da Evropska komisija nije dala uvjerljivo objašnjenje kojim je pravdala neposjedovanje tekstualnih poruka između predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i glavnog izvršnog direktora farmaceutske kompanije Pfizer o nabavci vakcina protiv covida, prenosi Hina.

Opći sud je presudio u slučaju koji je pokrenuo The New York Times i tadašnja briselska dopisnica toga lista Matina Stevi. Ona je, pozivajući se na uredbu o pristupu dokumentima, zatražila od Komisije da joj dopusti uvid u razmjenu poruka između von der Leyen  i glavnog izvršnog direktora Pfizera Alberta Bourle u razdoblju od 1. januara 2021. do 11. maja 2022.

Komisija je taj zahtjev odbila uz obrazloženje da ne posjeduje dokumente na koje se taj zahtjev odnosi nakon čega su Matina Stevi i The New York Times zatražili od Općeg suda Evropske unije da poništi Komisijinu odluku.

Opći sud u svojoj presudi prihvatio tužbu i poništio Komisijinu odluku. Komisija može u roku od dva mjeseca i deset dana podnijeti žalbu Sudu koja treba biti ograničena na pravna pitanja.

U saopćenju Suda kaže se da je svrha uredbe o pristupu dokumentima dati najveći mogući značaj pravu javnog pristupa dokumentima u posjedu institucija. Stoga bi, u načelu, svi dokumenti institucija trebali biti dostupni javnosti.

Međutim, kad institucija u odgovoru na zahtjev za pristup tvrdi da dokument ne postoji, pretpostavlja se da taj dokument ne postoji, u skladu s pretpostavkom istinitosti koja vrijedi za tu izjavu. Ta se pretpostavka, međutim, može oboriti na temelju relevantnih i usklađenih indicija koje podnese podnositelj zahtjeva za pristup.

“U ovom slučaju Opći sud napominje da su se Komisijini odgovori u pogledu zatraženih tekstualnih poruka tokom cijelog postupka temeljili ili na pretpostavkama ili na promjenjivim odnosno nepreciznim informacijama. S druge strane, Matina Stevi i The New York Times podnijeli su relevantne i dosljedne elemente koji prikazuju da se u okviru Komisijine kupovine vakcina od društva Pfizer tokom pandemije bolesti covid-19 između predsjednice Komisije i glavnog izvršnog direktora tog društva odvijala komunikacija, posebno putem tekstualnih poruka. Oni su tako uspjeli oboriti pretpostavku nepostojanja i neposjedovanja zatraženih dokumenata”, kaže se u saopćenju Suda.

Nedovoljno podataka za javnost

U takvoj situaciji Komisija ne može samo tvrditi da ne posjeduje zatražene dokumente, nego mora pružiti uvjerljiva objašnjenja koja javnosti i Općem sudu omogućuju da razumiju zašto te dokumente nije moguće pronaći, dodaje se u saopćenju.

Komisija nije precizirala vrste pretraga koje je provela kako bi pronašla te dokumente ni što je pretražila. Stoga nije pružila uvjerljivo objašnjenje kako bi opravdala neposjedovanje zatraženih dokumenata. Osim toga, Komisija nije dovoljno pojasnila jesu li zatražene poruke bile izbrisane i, ako jesu, jesu li bile izbrisane dobrovoljno ili automatski te je li u međuvremenu predsjedničin mobilni telefon bio zamijenjen.

Komisija nije uvjerljivo objasnila ni zašto je smatrala da tekstualne poruke razmijenjene u vezi s kupovinom vakcina protiv bolesti covid-19 ne sadržavaju važne informacije, odnosno informacije koje zahtijevaju daljnje postupanje čije se čuvanje mora osigurati, kaže se u saopćenju.

U proljeće 2021. Komisija je u ime 27 država članica EU-a zaključila ugovor vrijedan do 35 milijardi eura ako se u potpunosti izvrši za 1,8 milijardi doza vakcina.

EK će proučiti odluku Suda EU-a

Evropska komisija je u srijedu reagirala na presudu Suda EU-a, poručivši da je prima na znanje, da će je pomno proučiti i odlučiti sljedećim koracima.

“Komisija će sada pomno proučiti odluku Općeg suda i odlučiti o sljedećim koracima. U tu svrhu Komisija će donijeti novu odluku s detaljnijim objašnjenjem”, kaže se u izjavi Komisije.

U izjavi Komisije kaže se da Opći sud smatra da je Komisija u svojoj odluci trebala dati detaljnije objašnjenje da ne posjeduje dokumente tražene vrste.

“Opći sud ne dovodi u pitanje politiku registracije Komisije u vezi s pristupom dokumentima. Cilj ovih pravila je osigurati integritet evidencije Komisije i potpunu transparentnost osiguravajući da važni dokumenti koje je Komisija sastavila ili primila budu lako dostupni zainteresiranim građanima EU-a”, ističe Komisija.

“Transparentnost je oduvijek bila od najveće važnosti za Komisiju i predsjednicu Ursulu von der Leyen. Nastavit ćemo se strogo pridržavati čvrstog pravnog okvira koji je na snazi kako bismo proveli svoje obaveze”, dodaje Komisija.

Nemoguće pronaći podatke

Saslušanje 15. novembra 2024. dovelo je do živahne razmjene između dviju strana u Luksemburgu. Bondine Kloostra, advokatica The New York Timesa, optužila je Komisiju da je “kršila načela dobre uprave i komunikacije” previđajući važnost ovih tekstualnih poruka.

S druge strane, Paolo Stancanelli, advokat odgovoran za odbranu Komisije, kazao je da razmijenjene SMS poruke ni na koji način nisu bile dio pregovora o uvjetima nabavke vakcina. Priznao je postojanje poruka, ali i tvrdio da se pregovori o ugovoru nisu odvijali putem SMS-a.

Nadalje, službe Komisije, od kojih je 2022. zatraženo da pronađu te poruke, kontaktirale su ured Von der Leyen, iz kojeg je rečeno da ih “ne mogu” pronaći.

Afera je izazvala kontroverze unutar institucija u Briselu, a u januaru 2022. Komisija je preko glasnogovornika naznačila kako razmatra ažuriranje svoje politike o pristupu dokumentima, ne navodeći dodatne pojedinosti.