Teheran skeptičan uoči američko-iranskih nuklearnih pregovora

Iran pristupa razgovorima u Omanu sa SAD-om o svom nuklearnom programu s dubokim sumnjama u vezi s motivima Washingtona, nakon što je potonji više puta prijetio vojnom akcijom uoči sastanka.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je ove sedmice da će njegova administracija imati “direktne” razgovore s Teheranom u subotu. Ali njegovo upozorenje da će Iran biti u “velikoj opasnosti” ako pregovori propadnu dolazi nakon nedavnih prijetnji bombardovanjem zemlje.

Dok je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u utorak pokazao spremnost Teherana da se angažuje, insistirajući usred prijetnji da će pregovori ipak biti “preko posrednika”, izdao je notu upozorenja, rekavši da “Iran preferira diplomatiju, ali zna kako se braniti”.

Zid nepovjerenja

U članku objavljenom u utorak u Washington Postu, Araghchi je aludirao na “značajan zid nepovjerenja” i “sumnje u iskrenost namjera” koje su pogoršane američkim obnavljanjem svoje kampanje “maksimalnog pritiska” uoči pregovora.

Iza kulisa, tri iranska dužnosnika rekla su novinskoj agenciji Reuters da su Trumpova upozorenja viđena kao taktika “da se Islamska Republika natjera da prihvati ustupke u razgovorima koje Trump zahtijeva, ili će se suočiti sa zračnim udarima”.

“Trump želi novi dogovor: prekinuti regionalni utjecaj Irana, demontirati njegov nuklearni program i zaustaviti rad na projektilima. To je neprihvatljivo za Teheran. Naš nuklearni program ne može se demontirati”, rekao je novinskoj agenciji visoki iranski dužnosnik.

Iransku sumnju možda je povećala posjeta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Bijeloj kući kada je Trump najavio razgovore u subotu.

Netanyahu, koji je u više navrata pozvao američke vlade da napadnu iranski nuklearni program, rekao je da bi diplomatsko rješenje bilo dobro kada bi se to učinilo “u potpunosti”.

Dodatno oslabljen položaj Irana nakon svrgavanja al-Assada

Položaj Teherana u regiji dodatno je oslabljen prošlogodišnjim svrgavanjem jednog od ključnih partnera, sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, od strane opozicije u zemlji.

Analitičar Tohid Asadi, govoreći iz Teherana, rekao je da su signali iz Irana i SAD-a u suprotnosti.

“Araghchi je rekao da u ovim okolnostima, u kojima vidimo pritisak i prijetnje upućene iz Sjedinjenih Američkih Država, nema mogućnosti za direktne pregovore… To je kontradiktorno onome što smo čuli od američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je rekao da se dvije strane spremaju za takve pregovore”, rekao je Asadi za Al Jazeeru.

Rusija i Kina ‘prate’ razgovore

Uoči subotnjih pregovora u Omanu, zamjenici ministara vanjskih poslova Rusije, Kine i Irana sastali su se u Moskvi, a Kremlj je pozdravio otvaranje dijaloga između Washingtona i Teherana.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva “apsolutno” podržava inicijativu. “Ovo se može samo pozdraviti jer može dovesti do deeskalacije napetosti oko Irana”, rekao je.

Donji dom ruskog parlamenta također je u utorak ratifikovao 20-godišnje strateško partnerstvo s Iranom, što je znak produbljivanja vojnih veza između dvije zemlje.

Kina je oštro kritikovala Washington, prozivajući Trumpa za raskid sporazuma iz 2015. između Irana i šest svjetskih sila – SAD-a, Rusije, Kine, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke – prema kojem je Iran dobio olakšice od sankcija u zamjenu za obuzdavanje nuklearnih aktivnosti.

“Kao zemlja koja se jednostrano povukla iz opsežnog sporazuma o iranskom nuklearnom pitanju i uzrokovala trenutnu situaciju, Sjedinjene Američke Države trebale bi pokazati političku iskrenost i međusobno poštovanje”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian.

Trump se jednostrano povukao iz sporazuma 2018, tokom svog prvog predsjedništva.

Izvještavajući iz Moskve, novinarka Al Jazeere Yulia Shapovalova rekla je da su se Rusija i Kina dogovorile “pratiti što se događa s nuklearnim sporazumom između Irana i SAD-a, posebno u smislu američke retorike da se ovo pitanje riješi silom”.

O odbrani ‘se ne može pregovarati’

Nakon Trumpovog povlačenja iz nuklearnog sporazuma uslijedila je odluka Irana da prestane ispunjavati obaveze iz sporazuma.

Rezultat je bio taj da je Iran izgradio velike zalihe visoko obogaćenog urana koje ga ostavljaju mali korak od kvalitetnog oružja, prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju.

Agencija je u februaru objavila da Iran ima procijenjenih 274,8 kilograma urana obogaćenog do 60 posto. Vrlo mali korak ih dijeli od nuklearnog oružja.

Ali Iran je u prošlosti više puta insistirao da su njegove nuklearne aktivnosti isključivo u civilne svrhe.

Za Izrael, koji se ogorčeno protivio sporazumu iz 2015, vjeruje se da ima neprijavljen nuklearni arsenal. Bilo je raširenih spekulacija da bi Izrael mogao napasti iranska postrojenja ako se ne postigne novi sporazum u nadolazećim američko-iranskim pregovorima.

“O našoj se odbrani ne može pregovarati. Kako se Teheran može razoružati kad Izrael ima nuklearne bojeve glave? Ko nas štiti ako Izrael ili drugi napadnu?” upitao je iranski dužnosnik u intervjuu za Reuters.

Iran je izdržao ponovljene programe sankcija tokom posljednjih decenija, a iranski vojni čelnici prethodno su prijetili prekidom regionalnog izvoza nafte – značajnog udjela globalne opskrbe energijom.