Trumpovi dužnosnici: Više od 50 zemalja traži trgovinske pregovore sa SAD-om
Carine su kritizirane širom svijeta jer prijete gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju.
Više od 50 zemalja izravno je kontaktiralo Bijelu kuću kako bi pokrenulo trgovinske pregovore nakon što je američki predsjednik Donald Trump nametnuo široke carine, rekli su dužnosnici njegove administracije.
Carine, koje su prošle sedmice uzrokovale pad vrijednosti američkih dionica za gotovo šest triliona dolara i pogodile globalna tržišta, privukle su svjetsku pozornost i potaknule strahove od mogućeg ekonomskog pada. Ali Trumpova administracija umanjuje posljedice Trumove carinske politike.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Izraelski doseljenici nasmrt pretukli američkog državljanina
- list 2 of 4Trump nije počeo rat protiv siromašnih, ali ga vodi do novih krajnosti
- list 3 of 4Brazil spreman uvesti recipročne carine SAD-u
- list 4 of 4Trump će iskoristi predsjedničke ovlasti za slanje oružja Ukrajini
U nizu intervjua u nedjeljnim jutarnjim talk show emisijama, Trumpovi glavni ekonomski savjetnici branili su carine, opisujući ih kao strateški potez za jačanje američkog položaja u globalnoj trgovini.
Ministar finansija Scott Bessent ustvrdio je da je više od 50 zemalja započelo pregovore sa SAD-om otkako su carine objavljene u srijedu, ali nije otkrio koje su zemlje u pitanju.
Bessent je tvrdio da su carine Trumpu dale “maksimalnu moć”, iako je njihov utjecaj na američku ekonomiju i dalje neizvjestan. Odbacio je zabrinutosti oko recesije, navodeći neočekivano snažan rast broja radnih mjesta u SAD-u.
Trumpove široke carine stupile su na snagu u subotu.
Početne 10-postotne “osnovne” carine stupile su na snagu u američkim morskim lukama, aerodromima i carinskim skladištima, što je označilo odbacivanje sistema međusobno dogovorenih carinskih stopa uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.
Pad američkog BDP-a
Uprkos tome, ekonomisti su upozorili da bi carine mogle dovesti do pada američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP), a ekonomisti JPMorgana revidirali su svoju prognozu rasta s povećanja od 1,3 posto na smanjenje od 0,3 posto.
Carine, čiji je cilj bio izvršiti pritisak na strane vlade da učine ustupke, također su pokrenule osvetničke namete, uključujući velike kineske, što je povećalo strah od globalnog trgovinskog rata.
Američki saveznici poput Tajvana, Izraela, Indije i Italije već su izrazili interes za pregovore sa SAD-om kako bi izbjegli carine.
Tajvanski čelnik Lai Ching-te ponudio je nulte carine kao osnovu za razgovore, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu tražio ukidanje carina od 17 posto na izraelsku robu.
U međuvremenu, SAD nastavlja s uvođenjem carina, a očekuje se da će više “recipročne” carine stupiti na snagu u srijedu.
Kritičari su izrazili zabrinutost zbog metode korištene za određivanje carina, posebno nakon što su primijenjene na neka udaljena, nenaseljena područja.
Ministar trgovine Howard Lutnick branio je strategiju, tvrdeći da joj je cilj spriječiti zemlje da zaobiđu carine s rupama u zakonu.