Trump zaprijetio Kini dodatnim carinama od 50 posto

Pojačavajući već visoke tenzije u globalnim trgovinskim ratovima, američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio Kini dodatnim carinama od čak 50 posto, uz već uvedenih 34 posto recipročnih carina koje je najavio prošle sedmice, javlja Anadolija.

“Jučer je Kina kao odmazdu uvela carine od 34 posto, uz njihove već rekordne carine, nefinansijske barijere, nezakonite subvencije kompanijama i dugoročnu manipulaciju valutom – uprkos mojoj prethodnoj opomeni da će svaka zemlja koja uzvrati SAD-u dodatnim carinama, odmah biti suočena s novim i znatno višim carinama, iznad onih koje su prvobitno određene”, napisao je Trump na društvenim mrežama.

Oil prices are down, interest rates are down (the slow moving Fed should cut rates!), food prices are down, there is NO INFLATION, and the long time abused USA is bringing in Billions of Dollars a week from the abusing countries on Tariffs that are already in place. This is…

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) April 7, 2025

Trump je rekao da će, ukoliko Kina ne ukine povećanje carina od 34 posto do 8. aprila, on uvesti dodatne carine od 50 posto.

Američki predsjednik je naveo da će te dodatne carine stupiti na snagu u srijedu.

“Također, svi razgovori s Kinom o njihovim zahtjevima za sastanak s nama bit će obustavljeni. Istovremeno će započeti pregovori s drugim zemljama koje su također izrazile želju za sastankom”, dodao je Trump.

Prošle srijede, Trump je najavio uvođenje širokih recipročnih carina na robu iz preko 180 zemalja, u rasponu od 10 do 50 posto.

Kina je tada pogođena carinama od 34 posto.

Kina je potom uvela dodatnu carinu od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a, što je viđeno kao uzvratna mjera na Trumpove carine.

‘Pokolj’ na tržištima

U međuvremenu, terminski indeksi na Wall Streetu otišli su u minus oko 4 posto, što upućuje da će se nastaviti ‘pokolj’ na tržištima, koji je pogodio globalne berze u četvrtak i petak, piše Reuters.

Azijske berze na početku trgovanja u ponedjeljak ponovno su oštro pale, pri čemu je indeks najveće azijske berze, Tokijske, potonuo osam posto.

U nedjelju navečer je i Bitcoin izgubio na vrijednosti i trenutno (ponedjeljak navečer) iznosi oko 71.000 eura, što je daleko od rekordnih preko 100.000 eura, koliko je vrijedio u januaru ove godine.

Korigovana i cijena nafte, pala i cijena zlata

Sumorniji izgledi za globalni ekonomski rast uslijed trgovinskog rata korigovali su dodatno i cijene nafte u nedjelju, povrh njihovog naglog pada prošle sedmice. Kako rastu zabrinutosti da bi carine mogle dovesti do viših cijena za kompanije, smatra se da bi to moglo usporiti ekonomske aktivnosti i na kraju naštetiti potražnji za naftom.

Terminske cijene nafte na američkom tržištu u nedjelju navečer pale su za više od tri posto, na 59,74 dolara za barel, nakon što su prošle sedmice potonule za šest posto, na najniži nivo od aprila 2021. Cijena barela Brenta na londonskoj berzi pala je za 2,12 dolara, na 63,46 dolara.

Pala je čak i cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima. Unca zlata pojeftinila je za 0,6 posto, na 3.018 dolara.

“Veličina i razorni učinak američke trgovinske politike, ako se održi, bili bi dovoljni da još uvijek zdravu američku i globalnu ekspanziju gurnu u recesiju”, rekao je Bruce Kasman iz JPMorgana, procjenjujući rizik od recesije na visokih 60 posto.

Dolar više nije sigurno utočište za kapital

Investitori su u ponedjeljak nastavili prodavati i dolar, a kupovati tradicionalno sigurne valute u neizvjesnim vremenima – jen i šicarski franak. Uobičajeno se i američki dolar smatra sigurnim utočištem, ali čini se da mu taj status slabi kako se pojačavaju nesigurnosti oko carina i zabrinutost zbog njihovog utjecaja na ekonomski rast SAD-a.

“Budući da je SAD u epicentru trgovinskog rata, američki dolar pati od odljeva kapitala, pri čemu ulagači nastoje da se diversificiraju dalje od američke imovine”, rekao je Rodrigo Catril, viši devizni strateg u National Australia Bank.