Izraelski mediji: Porodice zarobljenika ogorčene, a neki pozivaju na iseljavanje

Izraelski mediji izvještavaju o, kako to opisuju, eskalaciji psihološkog rata koji vodi Hamas kroz stalno objavljivanje snimaka izraelskih zarobljenika u Pojasu Gaze. Istovremeno, raste ogorčenje među porodicama zarobljenika zbog zastoja u pregovorima i nedjelovanja Izraelske vlade u vezi s postizanjem sporazuma o razmjeni zarobljenika.

Objavljivanje ovih snimaka u redovnim razmacima ima za cilj potaknuti izraelsku javnost da izvrši pritisak na vladu Benjamina Netanyahua da prihvati uvjete Hamasa, navode izraelski mediji. Međutim, pojedini posmatrači smatraju da Hamas ovim potezima zapravo nastoji osigurati uspješnu razmjenu zarobljenika.

Moriah Asraf Wolberg, politička dopisnica izraelskog Kanala 13, rekla je da snimci koje je Hamas objavio u posljednjih nekoliko sedmica ukazuju na pokušaj izazivanja javnog pritiska na vladu, posebno u svjetlu zastoja u diplomatskim naporima i izostanka službene inicijative za postizanje sporazuma.

Ohad Hamo, dopisnik Kanala 12 za arapska pitanja, opisao je snimke koje objavljuje Hamas kao „pravu kampanju“ u okviru sve intenzivnijeg psihološkog rata. Napomenuo je da se pokret gotovo svakodnevno služi objavljivanjem ovih snimaka, što ukazuje na njegovu ozbiljnu namjeru da postigne uspjeh u pregovorima, uprkos trenutnom zastoju.

Hamo je dodao da ove snimke sadrže više poruka, uključujući i upozorenje na pogoršanje humanitarne situacije u Pojasu Gaze. Jedan od zarobljenika prikazanih na snimku govori o nestašici hrane zbog zatvaranja graničnih prijelaza, čime se ukazuje na teške i tragične uvjete unutar Gaze.

Hamas želi sporazum

Hezi Simantov, analitičar za palestinska pitanja na Kanalu 13, vjeruje da Hamas koristi videosnimke živih zarobljenika, poput nedavno objavljenog snimka zarobljenog Omrija Mirana, kako bi utjecao na tok pregovora u kojima posreduju Egipat i Katar.

Simantov je napomenuo da cilj ovih snimaka nije samo izazivanje lokalnog pritiska, već se time želi poslati i poruka američkom predsjedniku Donaldu Trumpu s namjerom da ga potaknu na vršenje pritiska na Izrael kako bi ublažio svoje uvjete u sporazumu.

Politička dopisnica Kanala 11 Gili Cohen otkrila je da je izraelski premijer tokom sastanka prošle sedmice obavijestio porodice zarobljenika da će Hamas odrediti imena onih koji će biti pušteni ako se postigne dogovor.

Cohen je objasnila da informacije koje je dobila od službenih izvora potvrđuju da Izrael trenutno razmatra samo „djelomični sporazum“, što dodatno produbljuje strahove porodica da njihovi najmiliji možda neće biti obuhvaćeni u prvoj fazi oslobađanja.

‘Savjetujem kćerki da se iseli’

U istom kontekstu, Yifat Hayman, majka izraelske zarobljenice u Gazi, izrazila je duboko ogorčenje u televizijskom intervjuu zbog osjećaja da je država napustila njenu kćerku. „Da je do mene, ne bih odabrala živjeti u ovoj zemlji. Savjetujem svojoj kćeri da emigrira“, rekla je.

Hayman je dodala da vlada nastavlja sa svojim životom kao da se ništa ne dešava, dok su porodice prepuštene da mole i preklinju za povratak svoje djece. Uputila je oštre poruke političkom vodstvu, rekavši: „Mladi naraštaj treba napustiti ovu zemlju koja ih je iznevjerila“.

Einav Zangauker, majka zarobljenika Matana Zangaukera, optužila je premijera da se lično sveti njenom sinu, sugerirajući da je razlog tome njena javna kritika. Rekla je: „Situacija je jasna… Premijer je odlučio da se odrekne mog sina i prepusti ga smrti“.

Na pitanje vjeruje li da su osvetnički razlozi bili pokretač vladinih odluka, Einav je odgovorila: „Apsolutno. Neka to opovrgne tako što će postići sveobuhvatan sporazum i pustiti sve zarobljenike odjednom. To je naš zahtjev kao porodica otetih.“

U međuvremenu, nastavljaju se napori egipatskih i katarskih posrednika da se proces pokrene, dok se Netanyahuova vlada suočava s optužbama da namjerno usporava proces i preferira ograničena rješenja, što dodatno produbljuje osjećaj frustracije među porodicama zarobljenika, koje zahtijevaju hitan i sveobuhvatan sporazum.

Od 18. marta Izrael je nastavio vršiti genocid, izvodeći žestoke zračne napade velikih razmjera, koji su uglavnom ciljali civile u njihovim domovima, stambenim zgradama i šatorima za raseljene osobe.