Financial Times: Kako Ukrajina može razbiti zapadni savez

List Financial Times objavio je da Sjedinjene Američke Države i Evropa imaju fundamentalno različite poglede na rusku prijetnju i zaštitu demokratije. Ako administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa sada pokuša prisiliti Ukrajinu da prihvati djelimični poraz, Evropa će to gledati kao nagradu za rusku agresiju.

U članku koji je napisao novinar Gideon Rachman stoji da isti onaj strah od Moskve zbog kojeg je 1949. godine osnovan Sjevernoatlantski savez (NATO) između SAD-a, Kanade i nekoliko evropskih saveznika sada predstavlja prijetnju za opstanak tog saveza.

Iako je NATO kroz historiju opstao uprkos brojnim dubokim nesuglasicama – od Suecke krize 1956. godine do ratova u Vijetnamu i Iraku – zahvaljujući tome što su SAD i njegovi evropski saveznici bili na istoj strani, kako navodi autor, njihovo savezništvo je sada u opasnosti, osim ako ne postignu dogovor o prijetnji s kojom se suočavaju i načinu na koji će se nositi s njom.

Američko-evropsko partnerstvo je izgrađeno na zajedničkim interesima i vrijednostima. Tokom Hladnog rata fokus je bio na obuzdavanju prijetnje koja je dolazila od Sovjetskog Saveza, dok je zajednička vrijednost bila odbrana demokratije. Čak i nakon završetka Hladnog rata, rat protiv terorizma i zaštita novih evropskih demokratija ostali su zajednički ciljevi. Međutim, kako navodi autor, to zajedničko razumijevanje se sada urušava i bilo kakav katastrofalan ishod rata u Ukrajini mogao bi ga potpuno uništiti.

SAD i Evropa sada nude različite mirovne prijedloge za Ukrajinu jer više nisu usaglašeni oko toga šta predstavlja međunarodnu sigurnost i odakle dolazi prijetnja. Evropljani smatraju da će nagrada za rusku agresiju u Ukrajini povećati vjerovatnoću da Putin napadne ostatak Evrope, dok Trumpova administracija smatra da SAD ne smije na kraju biti uvučen u direktan rat s Rusijom.

Borba za opstanak

Istina je, prema Rachmanu, da neslaganje oko sigurnosnih vizija sada ide dalje od toga kako okončati rat u Ukrajini. Američki saveznici suočavaju se s direktnom prijetnjom od Trumpa u vezi s teritorijom dvije članice NATO-a: pretvaranjem Kanade u 51. saveznu državu SAD-a i okupacijom Grenlanda koji je autonomni dio Danske.

Ako uzmemo u obzir ove Trumpove autoritarne sklonosti, kako kaže autor, s njegovim prijetnjama NATO saveznicima i njegovim jasnim simpatijama prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, više nije mguće tvrditi da je NATO i dalje savez zasnovan na zajedničkim vrijednostima jer je sukob vrijednosti sada očigledan.

Iako SAD i Evropa tvrde da brane demokratiju, svaka strana vjeruje da je demokratija ugrožena od one druge. U čuvenom govoru na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji američki potpredsjednik J. D. Vance optužio je Evropljane da guše slobodu izražavanja i da se boje vlastitih naroda, na što je Evropa žestoko odgovorila, podsjećajući na Trumpove pokušaje da poništi američke predsjedničke izbore 2020. i na njegove napade na pravosuđe, medije i univerzitete.

Trumpova administracija i Evropa sada zastupaju dvije suprotstavljene vizije zapadnih vrijednosti: trumpovsku etnonacionalističku, kulturno-konzervativnu i neliberalnu nasuprot evropskoj internacionalističkoj, zasnovanoj na zakonu i liberalnim institucijama. Obje strane smatraju da je ovo egzistencijalna bitka za politički opstanak.

Trumpova administracija želi sarađivati s nacionalističkim populistima u Evropi, kao što su Viktor Orban u Mađarskoj, Robert Fico u Slovačkoj i Nigel Farage u Velikoj Britaniji. Evropa, s druge strane, polaže nade u Demokratsku stranku u Washingtonu i sada nestrpljivo broji dane do američkih izbora za Kongres.