Tri scenarija NATO-a u suočavanju s Trumpovim prijetnjama

Žestoki američki napadi na evropske članice NATO-a uzdrmali su temelje ovog saveza, iako mu je izuzetno teško zamisliti budućnost bez Sjedinjenih Američkih Država.

Nakon niza udaraca od američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove administracije, NATO, koji je osnovan prije više od 75 godina, svjestan je da mora izvršiti neke brze promjene u svojoj strukturi.

Diplomata koji je želio ostati anoniman je rekao da je neprijateljski stav nove američke administracije „šokantan“ za Savez. Hoće li se potrebne promjene dogoditi sa ili bez Sjedinjenih Američkih Država – pitanje je koje izaziva zabrinutost i često se postavlja u prostorijama Saveza u Briselu.

Drugi diplomata, koji je također tražio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme, je rekao kratko: „Znamo pravac: manji prostor za Sjedinjene Američke Države i veći prostor za Evropu“, s tim da neka pitanja ostaju otvorena.

Trump već dva mjeseca zadaje udarce Kanadi, za koju želi da postane pedeset i prva savezna država, i Danskoj, od koje želi oduzeti ogromnu teritoriju – Grenland – i staviti pod svoju kontrolu.

Mnogi američki zvaničnici predvođeni potpredsjednikom J. D. Vanceom nisu krili svoj prezir prema Evropljanima, nazivajući ih „eksploatatorima“ i optužujući ih za neplaćanje potrebnih doprinosa Savezu.

Jedan diplomata je rekao da od povratka Trumpa u Bijelu kuću 20. januara „opada optimizam“, dodajući da „Sjedinjene Američke Države još nisu donijele nijednu korektnu odluku, a svaki dan, čini se, donose neki novi udarac temeljima Saveza“.

Tri scenarija

Camille Grand, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a i saradnik u Evropskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), predstavio je tri moguća scenarija.

Prvi scenarij je isplanirani prelaz – Amerikanci napuštaju svoj angažman nakon pregovora koji Evropljanima daju vremena da se pripreme za to. Objasnio je da „ovo omogućava da se izbjegne nesigurnost“.

Drugi scenarij je haotičan prelaz – Sjedinjene Američke Države zadržavaju svoje članstvo u Savezu, posebno u pogledu nuklearnog odvraćanja, ali napuštaju svoje obaveze prema tradicionalnim snagama, o čemu je govorio ministar odbrane SAD-a Pete Hegseth.

Grand smatra da bi se povlačenje u ovom slučaju odvijalo „po kriznom obrascu“ uz „haotične prijetnje i objave“, ističući da „je ovo dominantan scenarij“ trenutno.

Posljednji scenarij, koji je noćna mora za mnoge evropske saveznike, posebno one u srednjoj i istočnoj Evropi, jeste povlačenje „u stvarnosti ili prema zakonu“, pri čemu Sjedinjene Američke Države ne napuštaju Savez formalno, ali „više nisu zainteresirane“ za odbranu kontinenta.

Nakon što je više puta prijetio Evropljanima, koji ne izdvajaju odgovarajući iznos za odbranu, Trump je počeo zahtijevati od evropskih zemalja, kao i od Kanade, da izdvoje najmanje pet posto svog BDP-a za troškove odbrane u okviru Saveza.

Ovaj procenat predstavlja vrlo visok prag za neke zemlje, kao što su Italija i Španija, čiji vojni izdaci trenutno ne dostižu ni dva posto. Međutim, svi su svjesni da moraju objaviti neke mjere na samitu NATO-a koji je zakazan za juni u Hagu.

Jedan diplomata je otkrio da je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte spomenuo saveznicima procenat između 3,5 i 3,7 posto, dodajući da će to biti teško ostvariti, ali da je to pitanje prioriteta u nacionalnoj potrošnji. U svakom slučaju, niko još nije siguran u to da će ovaj procenat Trumpu biti dovoljan.

Pet godina

Mnogi u Briselu i evropskim prijestonicama se pitaju o obrisima nakon povlačenja SAD-a. „Uvijek smo znali da će doći vrijeme kada će se SAD na neki način povući i kada će Evropa morati uložiti više“, rekao je Jamie Shea, bivši glasnogovornik NATO-a i stručnjak u istraživačkom centru Chatham House.

Camille Grand je upozorio da je vremenski okvir vrlo kratak jer Evropljani imaju pet godina da formiraju snage za odvraćanje pred ruskom prijetnjom. Objasnio je da su njegove procjene zasnovane na vremenu koje je Rusiji potrebno, prema nekoliko obavještajnih agencija, da obnovi svoju vojsku i postane sposobna za prijetnju nekoj od članica NATO-a.

Smatra da Evropljani to mogu postići, iako će morati uložiti ogromna sredstva kako bi nadoknadili američki doprinos kada je riječ o obaveštajnim podacima, satelitima i logistici. „Ne postoji ništa što bi spriječilo 500 miliona Evropljana da odvrate 140 miliona Rusa“, rekao je.

Međutim, nekoliko zemalja sumnjaju u to. U tom kontekstu je jedan evropski diplomata u NATO-u rekao: „Sjedinjene Američke Države i dalje igraju nezamjenjivu ulogu u ozbiljnom odvraćanju.“