Azerbejdžan traži da Armenija ispuni ‘legitimne zahtjeve’ Bakua
Dvije bivše sovjetske republike objavile su 14. marta da su završile razgovore usmjerene na rješavanje njihovog decenijama dugog sukoba.
Azerbejdžan je insistirao na tome da njegov regionalni rival Armenija mora ispuniti “legitimne zahtjeve” Bakua prije nego što kavkaski susjedi mogu potpisati mirovni sporazum, s čijim su se tekstom složili prošlog mjeseca, prenosi Fena, pozivajući se na AFP.
Dvije bivše sovjetske republike objavile su 14. marta da su završile razgovore usmjerene na rješavanje njihovog decenijama dugog sukoba, pri čemu su se obje strane složile u vezi s tekstom mogućeg sporazuma. Dogovor o normalizaciji odnosa bio bi veliki napredak u regiji u kojoj se Rusija, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Turska bore za utjecaj.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Južni Kavkaz izmiče ruskom stisku
- list 2 of 4Rusija poziva Azerbejdžan na obnovu odnosa usred diplomatske krize
- list 3 of 4Zašto se veze između Azerbejdžana i Rusije pogoršavaju
- list 4 of 4Azerbejdžan, ‘tihi posrednik’ između Turske i Izraela
Baku ‘nema dodatnih uvjeta’
Baku i Erevan vodili su dva rata za kontrolu nad azerbejdžanskom regijom Nagorno-Karabah naseljenom Armencima, nakon raspada Sovjetskog Saveza i ponovno 2020. godine, prije nego što je Azerbejdžan zauzeo cijelu regiju u 24-satnoj ofanzivi u septembru 2023.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev izjavio je u srijedu kako Baku “ne postavlja nikakve dodatne uvjete” za potpisivanje ugovora.
“Naši zahtjevi su dobro poznati Armeniji, nisu novi. Dugo ih iznosimo, ali još nismo dobili nikakav ozbiljan odgovor od nje”, izjavio je on na konferenciji za novinare skupa s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom koji je boravio u posjeti.
“Minska grupa OSCE-a mora se raspustiti”, kazao je, misleći na sada nepostojeću grupu međunarodnih posrednika (Francusku, Rusiju i SAD) formiranu 1991. pod okriljem Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju kako bi podstakla dogovorno rješenje sukoba.
Izmjene Ustava Armenije
Također je ponovio dugogodišnji zahtjev Bakua da se iz Armenskog ustava ukloni pozivanje na njenu deklaraciju o nezavisnosti, kojom se potvrđuju teritorijalni zahtjevi nad Karabahom. Bilo kakve takve izmjene Armenskog ustava zahtijevale bi referendum, prenosi AFP.
“Kada se ta dva uvjeta ispune, neće biti prepreka za potpisivanje mirovnog sporazuma”, istakao je Alijev. “Sada je Armenija na potezu, ako zaista želi potpisati mirovni sporazum, mora prihvatiti ta dva legitimna zahtjeva Azerbejdžana.”
Iz Erevana tvrde kako su spremni potpisati mirovni sporazum bez odgode, a premijer Nikol Pašinjan najavio je referendum za izmjenu Ustava za 2027.
Pašinjan je priznao suverenitet Bakua nad Karabahom nakon tri decenije armenske separatističke vladavine, potez koji se smatra ključnim prvim korakom prema normalizaciji odnosa. Armenija je prošle godine, također, vratila Azerbejdžanu četiri pogranična sela koja je zauzela decenijama ranije.