Hoće li idući papa biti Afrikanac

Kardinal Peter Turkson iz Gane rekao je 2010. da ni on, a vjerojatno ni Katolička crkva, nisu spremni na to da postane papa. Petnaest godina kasnije, nakon smrti pape Franje, njegovo ime kola Vatikanom uz imena drugih potencijalnih afričkih kandidata, javlja Hina.

Argentinski papa umro je u ponedjeljak u 89. godini te će biti pokopan u subotu. Očekuje se da će se konklava za izbor novog pape održati početkom maja, no datum još nije objavljen.

Papa Viktor I., koji je bio na čelu Crkve od 189. do 199. godine, bio je iz Sjeverne Afrike.

Na Crnom kontinentu katoličanstvo nastavlja cvjetati, a stanovništvo rasti dok Evropa postaje sve sekularnija. Ponovno je na stolu pitanje o tome je li Crkva spremna na prvog papu crnca.

“Postojao je dojam da papa, ako treba biti globalni autoritet, mora doći iz globalne crkve”, rekao je za AFP historičar katoličanstva Miles Pattenden s univerziteta Oxford.

Turkson, koji potječe iz skromne porodice s desetero djece, prvi je svećenik iz Gane koji je postao kardinal 2003. godine.

Pomogao je spriječiti nasilje u svojoj zapadnoafričkoj zemlji 2008. nakon osporenih predsjedničkih izbora, a zauzimao je i visoke položaje u Rimskoj kuriji.

Nedavno je branio prava pripadnika zajednice LGBT+ u svojoj zemlji, rekavši da “ne mogu biti kriminalizirani jer nisu počinili zločin”.

Međutim, tradicionalisti iz Afrike poput gvinejskog kardinala Roberta Saraha koji se, također, spominje kao potencijalni novi papa, uspoređuju homoseksualnost i pobačaj i “islamski fanatizam” s nacističkom ideologijom.

Drugi mogući kandidat, kardinal Fridolin Ambongo iz Demokratske Republike Kongo također se protivio blagoslivljanju istospolnih zajednica.

Uprkos određenoj otvorenosti, papa Franjo pažljivo je balansirao između umjerene retorike i implementacije konkretnih reformi u Crkvi.

To bi, prema mišljenju profesorice religiologije Cristine Traini s univerziteta Fordham, moglo ostaviti otvorena vrata za afričke kandidate koji su kritizirani zbog konzervativnih svjetonazora.

Ništa ne garantira da će se idući papa pridržavati Franjinih liberalnijih stavova.

‘Diskriminacija’

Franjo je u svome pontifikatu smanjio evropsko vodstvo u Katoličkoj crkvi.

Njegova predanost tome da crkvena hijerarhija preslikava ‘stanje na terenu’ dovela je do toga da afrički kardinali sada čine 12 posto kardinala izbornika, u usporedbi s osam posto tokom prethodne konklave.

“Bilo bi gotovo nemoguće zamisliti da svijet prihvaća afričkog papu, a da nije bilo prethodne tranzicije s papom Franjom, Argentincem”, rekla je Traina.

Afrika, u kojoj živi 20 posto od 1,4 milijarde katolika u svijetu, ipak je podzastupljena u konklavi.

Prema kongoanskom svećeniku koji je zatražio da ostane neimenovan, ostvaren je veliki napredak, no postoji razlog zašto nije bilo afričkog pape 1500 godina.

“Diskriminacija, čak i ako nije očita među našom evropskom braćom, i dalje je stvarnost o kojoj često ne govorimo.”

Afrički papa bi mogao dovesti svježu perspektivu kada je riječ o određenim pitanjima unutar Crkve.

Franjina poruka socijalne pravde imala je odjeka u najsiromašnijim zemljama i u Africi pogođenoj klimatskim promjenama.

Suočeni s manjkom svećenika, neki su u Africi izrazili podršku reviziji celibata, ističe Traina.

Kardinal Ambongo, koji je sarađivao s Franjom, također razmatra načine na koje bi Crkva trebala odgovoriti na pitanje poligamije, naročito onima koji se žele obratiti na katoličanstvo.

“Oduvijek smo željeli afričkog papu”, rekao je otac Paul Maji, svećenik u nigerijskom glavnom gradu Abuji iako tvrdi da mu porijeklo pape nije suviše važno.

“Ne bismo trebali misliti da je naš red”, kazao je profesor Sylvain Badibanga, dekan Teološkog fakulteta na Katoličkom univerzitetu u Kongu, dodajući: “Bog je na redu”.

Kardinal Turkson, o kojem se nagađalo i prije konklave 2013. kada je izabran Franjo, slično je zaključio i rekao da će postati prvi crni papa “ako je to Božija volja”.