Pregovori o Ukrajini spušteni na niži nivo jer Kijev odbija Trumpovu ‘konačnu ponudu’

Najviši diplomati Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine, Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva odgodili su planirani sastanak u Londonu, spustivši razgovore o okončanju rata u Ukrajini na razgovore među svojim visokim dužnosnicima.

Iznenadnu odgodu objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, ne navodeći razlog.

Očekuje se da će ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha održati bilateralni sastanak s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem.

Sibiha je stigao u London zajedno sa šefom štaba predsjednika Volodimira Zelenskog Andrijem Jermakom i ministrom odbrane Rustemom Umerovim.

U nizu objava na društvenim mrežama Jermak je rekao: “Uprkos svemu, mi ćemo raditi za mir.

“Danas ćemo razgovarati o načinima postizanja potpunog i bezuvjetnog prekida vatre kao prvog koraka prema potpunom procesu rješenja i postizanju pravednog i održivog mira.”

Jermak je potvrdio da će se ukrajinsko izaslanstvo ipak sastati s američkim i evropskim kolegama u Londonu.

Smanjenje nivoa diplomatije dolazi usred znakova rastuće frustracije u Washingtonu. Rasprave su uslijedile nakon ranijih pregovora u Parizu i trebale su se usredotočiti na okvir za prekid vatre koji je SAD predstavio prošle sedmice.

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu i Rusiju, trebao je predvoditi američku delegaciju u Londonu, iako su posebni izaslanik Steve Witkoff i državni sekretar Marco Rubio već potvrdili da on neće prisustvovati.

“Nećemo nastaviti s ovim pokušajima sedmicama i mjesecima”, rekao je Rubio novinarima nakon pregovora u Parizu. Upozorio je da bi se Trump uskoro mogao okrenuti “drugim prioritetima”.

‘Nema se o čemu razgovarati’

Prema dužnosnicima upoznatim s prijedlogom koji je SAD prenio u Parizu, okvir uključuje kontroverznu odredbu kojom se od Ukrajine zahtijeva da prizna rusku aneksiju Krima.

Dokument, koji su američki dužnosnici opisali kao Trumpovu “konačnu ponudu”, izazvao je snažno protivljenje Kijeva.

“Nema se o čemu razgovarati. Time se krši naš Ustav. Ovo je naš teritorij – teritorij naroda Ukrajine”, rekao je Zelenski tokom brifinga u Kijevu u utorak.

Krim, koji je Rusija anektirala 2014, jedan je od nekoliko potencijalnih ustupaka za koje Kijev strahuje da bi mogli biti razmatrani, zajedno sa zabrinutošću da bi se od Kijeva moglo tražiti i ustupanje teritorije u djelomično okupiranim regijama Herson, Donjeck, Lugansk i Zaporižja.

“Čim počnu razgovori o Krimu i našim suverenim teritorijima, razgovori ulaze u format koji Rusija želi – produženje rata – jer neće biti moguće sve brzo dogovoriti”, dodao je Zelenski.

Zelenski je ponovio da se pregovori mogu nastaviti samo nakon bezuvjetnog zaustavljanja ruskih neprijateljstava.

Devet ubijenih u Dnjipropetrovsku

U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin navodno je ponudio zamrzavanje borbi duž trenutnih linija fronta kao dio potencijalnog sporazuma, prema novinama Financial Times.

Ponuda dolazi nakon isteka 30-satnog uskršnjeg primirja koje je proglasila Moskva, a za čije se kršenje obje strane međusobno optužuju.

Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je kako se očekuje da će se Witkoff ove sedmice vratiti u Moskvu radi daljih razgovora.

Međutim, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da se ne žuri s procesom.

“Pitanje nagodbe toliko je složeno da bi bilo pogrešno staviti mu čvrsta ograničenja i pokušati postaviti neki kratki vremenski okvir za nagodbu, održivu nagodbu – to bi bio nezahvalan zadatak”, rekao je.

U Donjem domu Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva u utorak je ministar odbrane John Healey optužio Rusiju da namjerno usporava mirovni proces.

“Iako je Putin rekao da je proglasio uskršnje primirje, on ga je prekršio; dok Putin kaže da želi mir, on je odbio potpuni prekid vatre; i dok Putin kaže da želi prekinuti borbe, on nastavlja igrati na vrijeme u pregovorima”, rekao je.

Dok se diplomatski napori nastavljaju, ruske snage su eskalirale napade na civilnu infrastrukturu. Napadi dronovima tokom noći pogodili su više ciljeva širom Ukrajine.

U Marhanetsu je napad dronom na autobus koji je prevozio radnike ubio devet osoba, rekao je Serhij Lisak, guverner regije Dnjipropetrovsk.

U Odesi su dvije osobe ranjene i izbilo je nekoliko požara nakon što je drugi dron gađao civilnu infrastrukturu, rekao je regionalni guverner Oleh Kiper.

Novinar Al Jazeere Zein Basravi, koji izvještava iz Kijeva, rekao je da je napada bilo i u gradovima Dnjipro, Harkiv, Poltava i Herson.

Lokalni dužnosnici ističu da najnoviji ruski napadi “gotovo garantuju da će biti civilnih žrtava” i da je “javna infrastruktura ponovno na meti”, rekao je.