Detalji Trumpovih novih carina poznati samo bliskim saradnicima

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu bi trebao uvesti nove recipročne carine drugim državama, a njegova najava potakla je strahove od rasta cijena diljem svijeta i eskalacije trgovinskog rata.

Detalji o Trumpovom planu za „dan oslobođenja”, kako je prozvao datum kad će objaviti nove carine, i dalje se formuliraju te su poznati samo najbližem krugu unutar Bijele kuće. Republikanac bi ga trebao otkriti u srijedu u četiri sata po lokalnom vremenu, prenosi Reuters.

Nove carine na snagu će stupiti čim ih Trump objavi, a odvojene carine od 25 posto na uvoz automobila dan kasnije.

Trump ističe da je cilj njegovog plana ujednačiti američke carine s onim višim koje druge države imaju prema SAD-u, što ugrožava američki izvoz.

No, format tih mjera i dalje je nepoznat, a dio izvještaja prenosi da američki predsjednik razmatra univerzalni postotak od 20 posto.

„Ne mogu se prisjetiti situacije u kojoj su ulozi bili toliko visoki, a ishod toliko nepredvidiv”; rekao je Steve Sosnick iz brokerske kuće Interactive Brokers. „Vrag će biti u detaljima, a njih niko ne zna”.

Univerzalna carina bi bila lakša za primjenu

Bivši član Trumpovog trgovinskog tima iz prvog mandata rekao je Reutersu da će on vjerovatno uvesti opsežne carine pojedinačnim državama, ali na nižim iznosima od očekivanih.

Taj anonimni dužnosnik rekao je da će broj zemalja biti veći od 15, koliko je ranije najavio ministar finansija Scott Bessent.

Ministar je u utorak Zastupničkom domu Kongresa rekao da recipročne mjere predstavljaju „gornju granicu” carina koje prijete drugim državama te da će se one moći smanjivati ako će zadovoljiti zahtjeve Washingtona, rekao je republikanski zastupnik Kevin Hern.

Ryan Majerus, bivši dužnosnik Američkog ministarstva trgovine, smatra da bi univerzalna carina bila lakša za implementaciju te da bi dovela do većih prihoda, ali da bi pojedinačne stope bile bolje skrojene za nepravedne trgovinske prakse pojedinih država.

„Utjecaj najave bit će značajan u nizu raznih industrija”, rekao je Majerus, partner u advokatskoj firmi King & Spalding.

Niz carina

U samo deset sedmica od povratka na dužnost republikanski predsjednik uveo je 20 posto carina na sav uvoz iz Kine te vratio 25 posto carina na uvoz čelika i aluminija.

Jednomjesečna odgoda najavljenih carina od 25 posto Meksiku i Kanadi istječe u srijedu. Sve veća neizvjesnost o carinama kobna je za povjerenje investitora, potrošača i preduzeća.

Uznemireni ulagači se više od mjesec dana žure prodavati dionice, što je izbrisalo gotovo 5.000 milijardi dolara vrijednosti američkih dionica od sredine februara.

Američki trgovinski partneri, od Evropske unije, Kanade i Meksika, pa i novog, neuobičajenog saveza u vezi s tim pitanjem – Kine, Japana i Južne Koreje – najavili su recipročne mjere SAD-u.

U Australiji su premijer Anthony Albanese i njegov protivnik na izborima u maju, čelnik Liberalne stranke Peter Dutton, najavili da će braniti nacionalne interese protiv američkih carina koje će pogoditi industriju australske govedine.

“Da se trebam posvađati s Donaldom Trumpom ili bilo kojim drugim svjetskim čelnikom kako bih unaprijedio interese naše nacije, učinio bih to bez razmišljanja”, rekao je Dutton u intervjuu za Sky News Australia.

Kanadski odgovor

Kanadski premijer Mark Carney i meksička predsjednica Claudia Sheinbaum razgovarali su u utorak o planu Kanade da se “bori protiv neopravdanih trgovinskih akcija” SAD-a, saopćio je Carneyev ured.

Američke kompanije objavile su da je pokret ‘Kupujmo kanadsko’ već otežao plasman njihovih proizvoda na kanadsko tržište.

Trump smatra da su američki radnici i kompanije godinama žrtve sporazuma slobodne trgovine, koji su uklanjali barijere globalnoj trgovini i u SAD-u stvorili uvozno tržište vrijedno 3.000 milijarde dolara.

Republikanac vjeruje da je to dovelo do neuravnoteženog trgovinskog odnosa SAD-a i svijeta s deficitom od 1.200 milijardi dolara.

Carine od 20 posto bi s onima koje su već na snazi prosječno američko domaćinstvo koštale najmanje 3.400 milijardi dolara godišnje, navodi se u istraživanju Univerziteta Yale.