Nakon posrtaja u Gazi i Ukrajini, iranski nuklearni program postaje Trumpov prioritet

Budući da nije ispunio svoja predizborna obećanja o brzom uspostavljanju mira u Gazi i Ukrajini, američki predsjednik Donald Trump okrenuo se drugom izazovu koji nije ništa manje zahtijevan: obuzdavanje nuklearnog programa Irana koji se neprestano razvija.

Trumpova administracija planira održati drugi krug pregovora s Iranom u Rimu u subotu, za koji je malo ko mislio da je moguć nakon godina neprijateljstva koje datira još iz prvog mandata republikanskog predsjednika. Trump se tada povukao iz nuklearnog sporazuma postignutog 2015. godine i usvojio politiku „maksimalnog pritiska“ na Iran kroz uvođenje paralizirajućih sankcija.

Iako niko ne isključuje mogućnost pomaka nakon sastanka održanog prošle subote u Omanu, koji su obje strane ocijenile pozitivnim, pregovarači smanjuju očekivanja u vezi brzog proboja u desetljećima dugom sporu.

Razgovori o stavkama potencijalnog okvirnog nuklearnog sporazuma još su u vrlo ranoj fazi među Trumpovim pomoćnicima, rekao je izvor upoznat sa sastankom održanim u Bijeloj kući u utorak. Dva izvora upoznata s razmišljanjem Bijele kuće rekli su da bi dvije strane mogle postići privremeni dogovor prije nego što se dođe do detaljnijeg sporazuma.

Trumpove opetovane prijetnje da će bombardirati iranske nuklearne lokacije ako se ne postigne sporazum pojačale su regionalne napetosti koje su pratile diplomatske napore.

To bi moglo značiti da bi Trump, koji je u svom inauguracijskom govoru 20. januara obećao da će biti „mirotvorac“, mogao gurnuti Sjedinjene Američke Države u novi sukob na Bliskom istoku.

Američki predsjednik izjavio je u četvrtak da mu se ne žuri s napadom na Iran, naglasivši da su pregovori njegov prvi izbor.

„Ako postoji druga opcija, mislim da bi bila jako loša za Iran“, rekao je Trump tokom sastanka u Bijeloj kući s italijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. „Mislim da Iran želi pregovarati. Nadam se da žele. Bit će jako dobro za njih ako to žele“, dodao je.

Witkoff i Araghchi

Američki pregovarački tim predvodi Steve Witkoff, Trumpov prijatelj i investitor u nekretnine bez prethodnog diplomatskog iskustva. Neki ga analitičari opisuju kao „izaslanika za sve“ uime američke administracije. Bio je zadužen za postizanje sporazuma s Iranom, kao i okončanje ratova u Gazi i Ukrajini koji i dalje traju.

S druge strane stola sjedi iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, iskusni pregovarač za kojeg se neki zapadni diplomati boje da će iskoristiti Witkoffov nedostatak iskustva.

„Potreba balansiranja između Gaze, Ukrajine i Irana bit će izazov za bilo čije mentalne kapacitete“, rekao je Jonathan Panikoff, bivši dužnosnik američke Nacionalne obavještajne službe za Bliski istok, komentirajući Witkoffovu misiju.

„Ovo posebno vrijedi za Iran, s obzirom na veliku količinu tehničkih detalja, povijesni razvoj dešavanja, regionalna geopolitička razmatranja i šire složenosti“, dodao je Panikoff, koji trenutno radi u Atlantic Councilu, think tanku iz Washingtona.

Witkoff ima jednu karakterističnu pregovaračku prednost: direktnu vezu s Trumpom, koja bi trebala signalizirati Irancima da primaju predsjednikove stavove od nekoga kome vjeruje.

No, hoće li to zaista pomoći u naporima američke administracije da postigne sporazum, pokazat će vrijeme.

Šta se traži od Irana?

Komentari samog Witkoffa tokom posljednjih dana unijeli su dodatnu neizvjesnost u Trumpovu politiku prema Iranu, koja je na rubu sukoba. Uoči razgovora prošle subote, izjavio je za Wall Street Journal da će crvena linija biti „naoružavanje“ iranskog nuklearnog programa, očito odustajući od Trumpovog zahtjeva da se potpuno ukine taj program.

Witkoff je zatim u ponedjeljak naveče izjavio za Fox News da bi Iranu moglo biti dopušteno obogaćivanje uranija na niskom nivou, ali samo uz stroge mjere provjere, prije nego što se činilo da je odustao od toga prošlog utorka kada je u objavi na platformi X rekao da bi se Iran trebao „riješiti“ svog programa obogaćivanja.

Kao odgovor na to, iranski ministar vanjskih poslova izjavio je u srijedu da se „o principu obogaćivanja ne može pregovarati“.

Čini se da su oštre sankcije nametnute Iranu pomogle u tome da Teheran sjedne za pregovarački sto, iako je dugo poricao optužbe Zapada i Izraela da teži posjedovanju nuklearnog oružja. Iran pristupa ovim razgovorima s dozom opreza, jer sumnja u Trumpa i u mogućnost postizanja dogovora.

Nakon što se Trump povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom tokom svog prvog mandata, Teheran je značajno premašio ograničenja postavljena u sporazumu u pogledu obogaćivanja uranija, te sada posjeduje zalihe uranija visokog nivoa fisijske čistoće, čime se približava nivou potrebnom za proizvodnju nuklearnih bojevih glava.

Neujednačeni rezultati

Iznenadna najava Trumpa 7. aprila o ponovnom pokretanju pregovora s Iranom istaknula je ključnu ulogu Witkoffa u vanjskoj politici američke administracije.

Dosadašnji Witkoffov diplomatski rad imao je neujednačene rezultate. Nije uspio postići dogovor između Rusije i Ukrajine koje su u ratu već tri godine. Međutim, prije nego što je Trump preuzeo dužnost, pomogao je u postizanju dugo očekivanog prekida vatre u Gazi, ali je kasnije taj sporazum propao.

Moguća vojna akcija SAD-a ili Izraela protiv Irana drži Bliski istok pod pritiskom.

Izrael je uspio ozbiljno oslabiti regionalni utjecaj Teherana nakon 7. oktobra 2023. i pokazao je svoju sposobnost da napadne iranska nuklearna postrojenja kako bi spriječio ono što smatra egzistencijalnom prijetnjom.

Iznenađen Trumpovom odlukom da pregovara s Iranom, izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je na sporazum o nuklearnom razoružanju sličan onom koji je Libija potpisala 2003. godine – sporazum koji Teheran po svemu sudeći neće prihvatiti.

Zemlje Zaljeva, zabrinute zbog mogućeg novog rata na Bliskom istoku, nadaju se da će se pregovori nastaviti, ali su zabrinute da će biti isključene iz procesa, rekli su izvori iz Zaljeva.

Pojedini politički analitičari ističu da, uprkos velikim preprekama u pregovorima s Iranom, postizanje bilateralnog dogovora sa SAD-om mogao bi biti lakši zadatak za Trumpa nego uspostava trajnog mira između zaraćenih strana u Gazi i Ukrajini.

„Kada ste strana u nuklearnom sporazumu, Sjedinjene Američke Države mogu ostvariti određenu kontrolu“, rekla je Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Univerziteta John Hopkins u Washingtonu, dodajući da su obje strane „spremne i željne prekinuti nuklearne napetosti“.