Izraelski mediji: Netanyahu vodi pregovore o produženju rata, a vojnici odbijaju vojnu službu

Sigurnosne službe su uočile trend koji se ne može ignorirati, a to je porast broja rezervista koji odbijaju odazvati se pozivima.

Benjamin Netanyahu pozdravlja vojnike u vojnoj bazi Tze'elim (Israeli Government Press Office/Haim Zach/Handout via REUTERS)

Izraelski mediji izvještavaju o novim preprekama koje je postavio premijer Benjamin Netanyahu kako bi osujetio bilo kakav sporazum o razmjeni zarobljenika te o povećanju broja rezervista koji odbijaju pozive za vojnu službu.

Raviv Drucker, politički komentator Kanala 13, potvrdio je da je Netanyahu nedavno postavio nove uslove za postizanje sporazuma o razmjeni zarobljenika, koji obuhvataju: razoružanje Islamskog pokreta otpora (Hamas), njegovo povlačenje iz Pojasa Gaze i razmatranje plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za preseljavanje stanovništva.

Drucker je ove uslove opisao strožijima u odnosu na sve uslove postavljene tokom ranijih rundi pregovora te smatra da je s ovim uslovima postizanje sporazuma „skoro nemoguće“.

Hamas se više neće dati prevariti

Yehuda Cohen, otac jednog od zarobljenika, rekao je da bilo kakav govor o uslovima u kojima nema prekida rata i povlačenja iz Gaze, uključujući Philadelphi koridor (Salah al-Din) na granici s Egiptom, „znači da se zarobljenici neće vratiti“. Svaki drugi govor, smatra on, „samo je obmana i laž u svrhu jačanja Netanyahuove zločinačke vlade“.

Bivši šef Direkcije za operacije izraelske vojske Israel Ziv potvrdio je ono što je Cohen rekao te je dodao da jedino na čemu se trenutno mora insistirati jeste „zahtijevanje sveobuhvatnog sporazuma od Amerikanaca jer Hamas neće ponovo pasti u zamku Netanyahua, čija želja je produženje rata“.

Ziv je dodao: „Hamas neće prihvatiti da Netanyahu ne ispoštuje bilo kakav novi sporazum, kao što je to činio ranije. Ako idemo ka nekom sporazumu uz obećanje i garancije Izraela da će zaustaviti rat, čemu onda parcijalni sporazumi?“

Raste broj onih koji odbijaju vojnu službu

Kanal 12 je izvijestio da su nakon osamnaest mjeseci rata evidentni znaci iscrpljenosti među vojnicima, napominjući da su mnogi od njih bili stotine dana u službi, dok se neki nisu uopće odazvali pozivima u vojsku.

Sigurnosne službe su uočile trend koji se ne može ignorirati, a to je porast broja rezervista koji odbijaju odazvati se pozivima, u vrijeme kada se broj misija povećao i kada je vojska raspoređena u Pojasu Gaze, na Zapadnoj obali, u Siriji i Libanu, prenio je isti kanal.

Komentirajući ovakav razvoj događaja, Nuri Gross, zamjenik komandanta jedne rezervne jedinice, rekao je da je mobiliziranje vojnika u ovom periodu postalo teško jer svaki od njih ima neke potrebe i pita se: „Dokle ću moći izdržati ovaj teret?“

Gross je istakao da su mnogi dobili pozive za višemjesečnu službu u narednom periodu te da „se broj vojnika smanjuje iz sukoba u sukob jer ne izdržavaju ovaj teret“.

Lilach Shoval, dopisnica za vojna pitanja Israel Hayoma, negirala je da je odbijanje vojne službe ideološki motivirano, tvrdeći da je to prvenstveno zato što su životi vojnika u kolapsu zbog ekonomske situacije.

Međutim, Linoy Bar Geffen, novinarka i stručnjakinja za upravljanje medicinskim krizama, odgovorila je na tu izjavu rekavši da, ako odbijanje poziva nije iz ideoloških razloga, to je još bolnija spoznaja.

Dodala je: „To znači da su ovi vojnici počeli razmišljati kako rat ne donosi dobit proporcionalnu njegovim emocionalnim i ekonomskim posljedicama, ni za javnost ni za zarobljenike.“

Na kraju, bivši savjetnik Ministarstva odbrane Barak Seri rekao je da se mnogi već 18 mjeseci pitaju šta će biti dalje i koji je krajnji cilj ovog rata.

Dodao je: „Izrael je okupirao 40 posto teritorije Pojasa Gaze, ali šta dalje, šta je s taocima“, ističući da su oni koji postavljaju ova pitanja „već dali mnogo i imaju pravo iznijeti svoje mišljenje“.

Izvor: Al Jazeera

Reklama