Le Point: Trump sahranjuje američko carstvo

Hegemonija Washingtona nije slomljena prije 50 godina uprkos poniženju koje je pretrpio u Vijetnamskom ratu, ali je sam predsjednik Sjedinjenih Američkih Država danas uspješno počeo razbijati američko carstvo, navedeno je u novinama Le Point.

U uvodniku novina, Luc de Barochez podsjetio je na dan iz 1975. godine u kojem su komunističke snage zauzele grad Saigon i Južni Vijetnam se predao. Bijeg posljednjih Amerikanaca helikopterom bio je prizor koji oslikava američki poraz i potvrda neuspjeha ključne strategije SAD-a za „obuzdavanje“ komunizma.

Washington se poslije ponovo uzdigao, a tome je doprinijelo to što je Sovjetski Savez u Afganistanu doživio iskustvo slično iskustvu SAD-a u Vijetnamu, nakon čega se Sovjetski Savez raspao. Njegove konstitutivne države su proglasile nezavisnost jedna za drugom te je SS prestao postojati, dok je SAD izašao kao pobjednik iz Hladnog rata.

Međutim, kako je pokazalo iskustvo Rima iz prvog stoljeća, slabljenje kreće iz centra vlasti, a to je trenutno američki predsjednik Donald Trump, koji je uspio za samo stotinu dana u Bijeloj kući učiniti da se saveznici njegove zemlje na svih pet kontinenata osjećaju manje sigurnima nakon što je uzdrmao međunarodni ekonomski i trgovinski poredak.

Trumpove odluke promijenile su smjer ekonomske globalizacije, oslabile globalnu dominaciju dolara i umanjile utjecaj američke meke moći, posebno rasformiranjem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), čime je Trump potkopao temelje „američkog mira“ – sigurnosne strukture koja je uspostavila i opravdala globalnu hegemoniju Washingtona u očima njegovih saveznika.

Prema navodima u novinama, Trump je dio šireg trenda koji prati sve američke predsjednike od početka 21. stoljeća, pri čemu je svaki od njih, bez izuzetka, doprinio potkopavanju statusa svoje zemlje kao svjetske sile.

Kontradiktorno povlačenje

George W. Bush doveo je u pitanje međunarodnu legitimnost obaveza svoje zemlje invazijom na Irak nakon što je iznio neistine tvrdnje o postojanju oružja za masovno uništenje u Bagdadu. Njegov nasljednik Barack Obama iznio je teoriju o povlačenju tvrdeći da SAD više nije „globalni policajac“ te je odbio intervenirati u Siriji. Trump je, pak, tokom svog prvog mandata osudio „vječne ratove“ i postigao sporazum s talibanima o povlačenju američkih trupa iz Afganistana. Joe Biden je realizirao taj sporazum pod najgorim mogućim okolnostima, što je rezultiralo strašnom uvredom američke moći.

Nakon povratka na vlast, Trump je ubrzao povlačenje na zapanjujući način, koje novine vide kao kontradiktorno jer je praćeno imperijalističkom agresijom na „bliske susjede“ SAD-a, poput Kanade i Paname, kao da je to vjerna kopija agresije koju ruski predsjednik Vladimir Putin provodi protiv susjeda svoje zemlje, navodi se u novinama.

Novine su zaključile da ovo predstavlja osnovne smjernice koncepta međunarodnih odnosa zasnovanih na pravu moći, pri čemu se svakoj velikoj sili priznaje sloboda potčinjavanja svojih susjeda. Ovo je izazvalo zabrinutost među Evropljanima, koji su prekasno shvatili krhkost svoje pozicije prema Putinu, kao i među saveznicima Washingtona u Aziji, kao što su Tajvan, Japan i Južna Koreja.

Le Point je zaključio svoj uvodnik rekavši da to znači da su dugogodišnji napori SAD-a da izolira Kinu bili uzaludni te da je gotovo nemoguće da ponovo povrati svoju hegemoniju, kao što se dogodilo nakon njegovog poraza u Vijetnamu 1975. godine.