Zašto Trump insistira na sporazumu, znači li to da je Iran blizu nuklearnog oružja?

Portal Bloomberg izvještava da je američki predsjednik Donald Trump, po povratku u Bijelu kuću, pozvao da se odmah počne raditi na novom nuklearnom sporazumu s Iranom. Sve se to dešava u trenutku kada procjene ukazuju da bi Teheran mogao proizvesti količinu obogaćenog uranija dovoljnu za izradu bombe za manje od sedmicu dana.

Dvije strane su već započele nove razgovore sredinom aprila, no Trump je oživio svoju politiku „maksimalnog pritiska“ koju je provodio tokom svog prvog mandata, uvodeći oštre sankcije i nagovještavajući mogućnost vojne intervencije.

Bloomberg u izvještaju Jonathana Tironea navodi da su iranske ambicije za posjedovanjem nuklearnog oružja decenijama bile predmet sumnje, ali je neosporno da je Iran pojačao proizvodnju fisibilnog materijala nakon Trumpovog jednostranog povlačenja iz međunarodnog nuklearnog sporazuma 2018. godine, koji je ograničio nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Nakon pisma koje je Trump poslao iranskom vrhovnom vođi Aliju Khameneiju u martu, dajući mu rok od dva mjeseca za sklapanje novog nuklearnog sporazuma, prema navodima osobe upućene u to pitanje, američki i iranski dužnosnici održali su 12. aprila u Omanu svoj prvi sastanak. Sastanak je predvodio Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff i iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi. Obje strane su se složile da nastave pregovore u narednom krugu.

Marginalizacija tvrdolinijaša

Witkoff je za Fox News rekao da će se Trumpova administracija usredotočiti na ograničavanje iranskih raketnih kapaciteta i obogaćivanje uranija, umjesto na demontiranje cjelokupnog nuklearnog programa. Ovaj pristup marginalizira američke i izraelske tvrdolinijaše koji zahtijevaju obustavu svih aktivnosti vezanih za proizvodnju nuklearnog goriva, prema pisanju portala.

Uprkos Trumpovom ultimatumu, ostaje nejasno kako će Sjedinjene Američke Države odgovoriti ako sporazum ne bude postignut. Trump je ponovio da će razmotriti mogućnost vojne akcije kako bi spriječio Iran da nabavi nuklearno oružje, dok je njegova administracija sarađivala s Izraelom na razvijanju potencijalnih scenarija napada u slučaju neuspjeha diplomatskih napora, navodi Bloomberg.

Dok američka vlada vodi dijalog s Iranom, Trump je paralelno oživio svoju strategiju primjene maksimalnog pritiska na Teheran. Naložio je Ministarstvu finansija i State Departmentu strožu provedbu postojećih sankcija, s ciljem smanjenja izvoza iranske nafte na nulu.

Iako Washington nije uspio u potpunosti zaustaviti isporuke iranske nafte tokom Trumpovog prethodnog mandata, izvoz je pao s 2 miliona barela dnevno na oko 400.000 barela dnevno. Ako se to ponovi, to bi moglo smanjiti iranske godišnje prihode od nafte, koji iznose 53 milijarde dolara, prema procjenama američke Uprave za energetske informacije, što bi dodatno opteretilo iransku ekonomiju.

Iran se, prema nuklearnom sporazumu postignutom s pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a i Njemačkom 2015. godine, obavezao da 15 godina neće obogaćivati uranij iznad 3,7 posto i da će ograničiti svoje zalihe obogaćenog uranija na 300 kilograma. Prema inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran je ispoštovao te obaveze.

Šta je učinio Iran?

Godinu dana nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz sporazuma, Teheran je ponovno počeo pojačavati svoj nuklearni program. Iranski inženjeri trenutno proizvode uranij obogaćen do 60 posto u količinama dovoljnim za izradu jedne bombe mjesečno. Zalihe ovog visoko obogaćenog uranija porasle su za 50 posto u posljednja tri mjeseca i sada iznose 275 kilograma, prema podacima IAEA-e.

Portal ističe da se ovaj materijal može brzo obogatiti do nivoa od 90 posto koji se koristi u većini nuklearnih oružja, kako bi se proizvelo između 15 i 25 kilograma goriva za izradu jednostavne bojeve glave. Međutim, Iran tek treba ovladati procesom pretvaranja tog goriva u oružje kako bi mogao razviti funkcionalan uređaj sposoban za gađanje udaljene mete.

Sve veće sposobnosti Teherana dolaze u trenutku kada se bliži kraj nadzora Vijeća sigurnosti nad iranskim nuklearnim aktivnostima, što je predviđeno u oktobru. Time prestaje i mehanizam „brzog povratka“ sankcija, koji je bio ukinut prema Zajedničkom sveobuhvatnom planu djelovanja JCPOA.

Iako je Iran uvijek tvrdio da teži isključivo mirnodopskoj upotrebi nuklearne energije, a ne nuklearnom oružju, što su svjetske sile dovodile u pitanje, američka obavještajna zajednica zaključila je, u svojoj godišnjoj procjeni prijetnji, da Iran trenutno ne razvija nuklearno oružje, ali da je pritisak da se to učini vjerovatno porastao na rukovodstvo zemlje.

Bloomberg postavlja pitanje: Može li Izrael, koji smatra da bi iransko posjedovanje nuklearnog oružja predstavljalo egzistencijalnu prijetnju i koji stoji iza ubistva šest iranskih nuklearnih naučnika u Teheranu od 2010. godine, mogao napasti iranska nuklearna postrojenja?

U tom kontekstu podsjeća da izraelski dužnosnici stalno ponavljaju da će izvesti zračne napade na iranski nuklearni program ako se Teheran približi tome da posjeduje nuklearno oružje. Već su testirali takve planove tokom simulacije rata nazvane „Vatrene kočije“ 2022. godine.

Međutim, s obzirom na veliki broj nuklearnih postrojenja u Iranu, obavještajni dužnosnici procjenjuju da bi bilo kakav napad mogao samo privremeno usporiti proizvodnju, ali ne i uništiti sposobnost zemlje da integrira tehnologije potrebne za izradu nuklearnog oružja.