Nuklearni pregovori Irana i SAD-a u Omanu zaključeni nakon dva sata

Iran pregovorima pristupa oprezno i skeptičan je da bi mogli dovesti do sporazuma, a nepovjerljiv je i prema Trumpu.

Iran i SAD pregovaraju o nuklearnom programu u Omanu
Iran je isključio pregovaranje o svojim odbrambenim sposobnostima poput raketnog programa (Reuters)

Nuklearni pregovori Irana i Sjedinjenih Država, održani kako bi se zaustavila eskalacija iranskog nuklearnog programa, zaključeni su nakon dva sata u subotu u Omanu, a mogli bi se nastaviti već 19. aprila, objavili su iranski državni mediji, javlja ina.

Pregovori u Muscatu, glavnom gradu Omana, održali su se u različitim prostorijama s omanskim dužnosnicima koji su iranskom i američkom izaslanstvu prenosili poruke.

Nastavite čitati

list of 4 itemsend of list

Novinar iranske novinske agencije Tasnim atmosferu je opisao kao pozitivnu.

Prema napisima iranskih državnih medija, do drugog kruga pregovora vjerojatno će doći 19. aprila, kako bi se raspravljalo o širem okviru potencijalnog sporazuma, objavio je Reuters.

Počeli pregovori

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Irana Esmail Baghaei rekao je da su započeli “neizravni pregovori” između delegacija koje predvode Araghchi i Witkoff, uz posredovanje omanskog ministra vanjskih poslova Badra bin Hamada al-Busaidija.

“Ovi će se razgovori održati na mjestu koje su planirali omanski domaćini s predstavnicima Islamske Republike Iran i Sjedinjenih Država koji će sjediti u odvojenim prostorijama”, rekao je Baghaei u objavi na društvenim mrežama.

Iran pregovorima pristupa oprezno i skeptičan je da bi mogli dovesti do sporazuma, a nepovjerljiv je i prema Trumpu, koji je u više navrata prijetio da će bombardirati Iran ako ne zaustavi svoj nuklearni program.

Premda su obje strane govorile da bi moglo doći do napretka, još uvijek su veoma podijeljene u pitanju koje traje više od dva desetljeća i nisu se dogovorile hoće li pregovori biti uživo, kao što zahtijeva Trump, ili neizravni, kao što želi Iran.

Naznake napretka bi mogle pomoći smiriti napetosti u regiji koja se od 2023. suočava s ratovima u Gazi i Libanu, raketnom paljbom između Irana i Izraela, napadima Husa na brodovlje u Crvenom moru i svrgavanje vlasti u Siriji.

Međutim, neuspjeh bi pogoršao strahove od šireg sukoba u regiji koja izvozi većinu svjetske nafte.

Teheran je upozorio susjedne zemlje koje imaju američke baze da će se suočiti s “ozbiljnim posljedicama” budu li uključene u bilo kakav američki vojni napad na Iran.

Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamnei, koji u zamršenoj strukturi vlasti Islamske Republike donosi konačne odluke o ključnim državnim pitanjima, dao je ministru vanjskih poslova Abasu Arakčiju “potpune ovlasti” za pregovore, rekao je iranski dužnosnik za Reuters.

Nuklearni program

Arakči predvodi iransku delegaciju, a američku stranu u pregovorima će zastupati Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff.

“Trajanje pregovora, koji će biti samo o nuklearnom pitanju, ovisit će o ozbiljnosti i dobroj volji američke strane”, kazao je dužnosnik, koji je zbog osjetljivosti teme zatražio da bude anoniman.

Iran je isključio pregovaranje o svojim odbrambenim sposobnostima poput raketnog programa.

Iran oduvijek tvrdi da njegov nuklearni program ima samo civilnu namjenu, no zapadne zemlje vjeruju da Iran želi razviti atomsku bombu.

Kažu da je iransko obogaćivanje uranija, nuklearnog goriva, dobrano premašilo razine potrebne za civilni program te da je Iran proizveo zalihe koje su na razini blizu one potrebne za bojeve glave.

Trump, koji je od februara vratio politiku “maksimalnog pritiska” na Teheran, odbacio je nuklearni sporazum iz 2015. između Irana i šest svjetskih sila tokom svog prvog mandata 2018. te ponovo uveo teške sankcije Islamskoj Republici.

Iranski nuklearni program je otada ostvario velik napredak, uključujući obogaćivanje uranija na 60 posto, čime se približio razinama potrebnim za bombu.

Izvor: Agencije

Reklama